YouVersion Logo
Search Icon

Matius 18

18
Yesus agoromi nen, “Mbogot oba Allah apma nggok dogogin, ta ambegep,” yilok kinok wagangguka wene
(Markus 9:33-37; Lukas 9:46-48)
1Etinem at Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo at oba wagukasik nen, men yogokuka,
“Nombae nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma, nggok endaganggok ta dogogin,” yiluk yogokuka. 2Esigit diluk yogokukama at nen elege ʼbugurlagat mende omanggi waikikemo oba wagikemo nen, it yomenogo inelokoma mendisi dogolik, 3men yogisasike,
“Kit akoni yi, kinobabut kwalatluk kinobabut elegerlak yi inobabut salek kagat lasugun dek kalok, nombae nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma unggugun mondok dek o, yiluk eberogonat yokisigi.
4At ta nen,
An erlok dek mende, yiluk obabut elege yi obabut salek endainggen enggaerek nen sebedakalok sebekogo dogogin kalok, at eti nombae mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma nggok endaga werek dogogin o. 5Nen, ta nen elege yi kak an nake waganggo kalok, an nebeat woknabigin o,” yiluk yogisasike.
Akoni nen it amberek weyak kagasuwagaluk inakla nggagaligogi wene
(Markus 9:42-48; Lukas 17:1-2)
6Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“Ta nen elegerlak ʼbugurlakndek yi kak omanggi endainggen an noba panggot diluk werekma nggolelogo togot danuwagaluk akla nggagalumo an nggolelogo togot danggo kalok, at akla nggagaligin mende eti nggit nggok mende arlonggopma kerle yirlelogo, i laut yenggelekma ndurlem etoma mbo laʼbiyamo, i lalepma, pano o. 7It akoni agat oba mende yoma, it amberek nen an nggolelogo togot danuwagaluk inakla nggagalumo mondok weyak asugun eti paga, iya, kinaʼbuwa o. An nggolelogo togot danuwagaluk inakla nggagalko dogogun mende, it inakla nggagalugun mende eti Allah nen mondok weyagarinabigin werek o. 8Kininggi nen a? Kiniyok nen a, weyagat kinabusak kagat lago kalok, pelak mbalogo laʼbiyalok, pelagat dogolik, iniluk mondok dogogunmo etoma unggumo pano o. Mende, kininggi kiniyok eti mbereat werekma kindu nagulusak dekma etoma laʼbinagumo weyak o. Eti paga, pelak mbalogo laʼbiyano. 9Nen, kinilenggen nen weyagat kinabusak kagat lago kalok, pelak kemelogo laʼbiyalok, kinilenggen pelagat dogolik iniluk mondok dogogunmo etoma unggumo pano. Kinilenggen mbere werekma kindumo laʼbinagumo weyak o. Eti paga, pelak kemelogo laʼbiyano,” yiluk yogisasike.
Domba nalagikemo kweyasusak yiluk oba lisogo yogisasike wene
(Lukas 15:3-7)
10Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“Allah nen it malaikat mbogot oba nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende nen elegerlak yi kak anggorlem dogolik nombae il oba mondok dogoligogo eti paga, elegerlak eti kinakla kai dugup o. 11[An abat endak lasi wagagi etnogo akoni nuk arigogi mende eti kweyago ndil inabigiluk wagagi o.] 12Kinakla ninggit diluk ambegep. Ap omanggi anggo domba inebe 100 paga werekma, inebe 99 paga ndom oba dagiluk pano werek nggorlek, omanggiat nuk atluk nalasi lago kalok yabunggane kweyasi lausak dek nogo? Kweyasi lausagat o. 13Ap eti anggo arat kweya ʼbiluk nen, 99 welaguka mende eti inake akla arlenggen kai negenat kausak mende, omanggiat nalasi laga mende eti ebe kweyatluk paga, akla arlenggen mondok nggogat kausak o, yiluk eberogonat yokisigi. 14Eti kak kinombae mbogot oba mende etnogo nen,
Elegerlak ʼbugurlakndek eti kak omanggiat inom nalasi lausak mondok aʼit o, yiluk akla ambaligogo o,” yiluk yogisasike.
Kinagarlagi kinirugi inom weyak kagat kinakonem inasuk wasusak wene
15At Yesus nen esigit diluk yogisasikesik nen, omanggi men yogisasike,
“Kat omanggi kagarlak kiru omanggi nen weyak kagat kako kalok, kat at oba lalok kimbisak kinarligat dogolik,
Esigit diluk kagasusak dek o, yiluk ʼbukakogonat asuk watno. Esigit diluk asuk wakonem, asuk kolko kalok, sagalogo kimbisak pano asusak o. 16Mende, asuk kolkidek kalok, men kagasusak. Allah wene paga kolal mbalogo ʼbisi dogolik,
Akoni nen it amberek wene inoba ʼbuwogoluk kalok, akoni amberek inebe mbere a? Kenagan a, weyak kagakonem inilenggen kega mende nen,
Eberogonat ninilenggen kogo, yiluk yisi kalok eberogonat ambausak, (Ul. 19:15)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka eti paga, akoni inebe mbere a? Kenagan a, inayonggo ʼbiluk kinom oba lano. 17Lamo nen, it eti inane asuk kolkidegat kalok, Allah aʼburi inebe nandorlek werekma yogisa lano. Yogisa lamo it Allah aʼburi inebe taʼbokogonat yomenogo inane asuk kolkidegat kalok, at eti kinagarlak kiniru mendeat, it uang pemerintah inake nggino yiluk waganigogo mende inaʼit mende kak sikmangge mende arat kagat laga o, yiluk ambano,” yiluk yogisasike.
Allah yiligogo kagat, wene mbalkik, pano yigik, yiligogo wene
18At Yesus nen esigit diluk yogisasikesik nen, omanggi men yogisasike,
“Wene omanggi yi yokisak. Kit nen, agat oba yoma mende pasik,
Esigit diluk kagasusak dek, yiluk wene mbalkep kalok, Allah mbogot oba mende nen wene mbalke kagat, yugun o. Nen, kit nen agat oba yoma mende pasik,
Esigit diluk kagasusak pano, yiluk yugun kalok, eti Allah mbogot oba mende nen pano yisi kagat, yugun o.”
19-20“Nen, wene omanggi yi yokisak. Kit kinebe mbere a? Kenagan a, an nendaga paga nandoko kalok, an nebe kinanggerleka etoma dogogin eti paga, kit kinebe mbere nen agat oba yoma dogolik, kinendainggen omanggiat atluk, kit nen,
Omanggi kagat nisan, yiluk, nena mende, Allah ayonggo ʼbugun mende eti an nombae mbogot oba mende nen kinane asuk kol diluk kagasiginat o,” yiluk yogisasike.
“Weyak kagat kinakonem sagalogo togot diyasi dogusak,” yiluk yogisasike wene
21At Yesus nen esigit diluk yogisasikemo, at Petrus oba wagikesik, men yogokike,
“Newe. An nagarlak omanggi nen weyagat nako kalok, wene eti ninggi meren oba sagalogo deget diyausak nogo. Kurli ninggi 97 paga nen sagalogo deget diyausak a? Erlok dek a,” yiluk yogokikemo, 22at Yesus nen,
“Kinggi 7 paga nen sagalogo deget diyamo mondok erlok dek o. Akoni inebe 70 mende ininggi 7 paga dombok asi wago kalok, sagalogo deget diyasi dogusak o. 23Eti kak Nombae nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma imbisak ndak-ndak, ap endaganggok omanggi amende agoromi nen pago welaguka mende waisasike. Anat sabusogo ʼbanggama a? It omanggi inoba mbalegengge werek a, yiluk inggi wenasigiluk waisasikemo wagukama 24amende yomenogo inggi wenakonem, agoromi yomenogo omanggi uang juta mondok dogalegat oba mbalegengge welagike mende oba wolok waguka. 25Wolok wagonem, ʼbikasike mende, at nen onggo wogususak, erlok dek agikemo, at ap nggok etnogo nen agoromi amberek men yogisasike,
Ap yi ebe inom, age inom, aʼburi inom, amende yi mende ndi mende inom, mondok taʼbokogonat onggo waganiluk nen, onggo waganugun mende eti an woknisi witno, yiluk yogisasike. 26Esigit diluk yogisasinem, at anduwanengge etnogo nen indibagal yunggulogo keyagi wako dogolik, men yogokike,
Nombae. Kendainggen naʼbuwa nen, il omanggiat puk dogono. Yabunggane wokisiginat o, yiluk yogokikemo 27at nggok etnogo nen, at anduwanengge etnogo aʼbuwa kasikesik,
An namende kat koba mbalegengge mende eti werlegat atno. Togot diyigi, yiluk wene sagalogo deget diyalok laʼbisike. 28Esigit diluk laʼbisikemo, at anduwanengge etnogo olilu dukisike kak, at agarlak ap nggok etnogo anduwanengge omanggi at ap dukisike etnogo auang 1.000 mende ʼbugurlagat wogokike mende oba mbalegengge werekma imbisak abuk aguka. Abuk agukasik ebe pakasikesik arlonggop mbetekogo pago dogolik,
Namende koba mbalegengge werek etnogo onggo woknisin, yiluk yogokikemo 29at agarlak etnogo apma sebe yiluk keyagi wako dogolik,
Nagarlak o. Naʼbuwa niyalok il omanggiat puk dogono. Wokisiginat o, yiluk yogokike mende, 30agarlak etnogo nen,
Naʼit o, yiluk ap eti oba mbalegengge mende onggo awan wogokidek werek nggorlek ap ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma nggolaʼbiluk dogowagaluk wogisasike. 31Esigit diluk kagakonem, ap nggolaʼbisike mende eti agarlagi inom amberek nen inilenggen kasukasik inakla mondok weyak agukasik, it nen yabunggane yonggo ap nggok etnogo wene taʼbokogonat yogosi laguka. 32Yogosi lagukama ap nggok etnogo nen ap eti wisuwagaluk yisikemo, wagikemo men yogokike,
Dak yi! Kat kobabut mondok weyak yi! An namende kat koba mbalegengge welaga mende, kat kane kaʼbuwarek negen yoknekenmo,
Werlegat atno, yiluk yokigi o. 33Mende, an kat kaʼbuwa kigi eti kak, kat esigit dilugat kagarlak eti aʼbuwa kau re! yiluk yogokikesik, 34akla agaga nen, ap etnogo oba mbalegengge mende taʼbokogonat wogokidek werek nggorlek, it ap ininggi kerle warek pagisek dogoligogo mende yomenogo nen ndugi wako dogolik, pago dogowagaluk wogisasike. 35Eti kagat, kit kinagarlagi kinirugi inom nen weyagat kinabigogi mende eti kinendainggen nenat sagalogo deget diyigidek kalok, an nombae mbogot oba mende nen esigit diluk kagat kinabiginat o,” yiluk yogisasike.

Currently Selected:

Matius 18: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in