YouVersion Logo
Search Icon

Luké 4

4
Ko e Kapusi ‘e Sīsū ha Tēvolo
(Māt 4.1-11; Ma‘ake 1.12-13)
1PEA na‘e foki mai ‘a Sīsū mei Soatani kuo fonu ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oni; pea tākiekina fano ia ‘i he toafa ‘i he mālohi ‘o e Laumālie. 2Pea ‘ahi‘ahi‘i ia ‘e he Tēvolo ‘i he ‘aho ‘e fāngofulu: pea ko e ngaahi ‘aho ko ia na‘e ‘ikai te ne kai ai ha me‘a; pea hili ia na‘a ne hālofia.
3Pea pehē ‘e he Tēvolo kiate ia, Kapau ko e ‘Alo koe ‘o e ‘Otua, fekau ki he fo‘i maka ni ke hoko ko e fo‘i mā.
4Pea tali 'e Sīsū kiate ia, 'o pehē, Kuo tohi, 'Oku 'ikai mo'ui 'a e tangata 'i he mā pē.#Teu 8.3
5Pea ne ‘ohake ia ki ha potu mā‘olunga, ‘o ne faka‘ali‘ali ki ai ‘a e ngaahi pule‘anga kotoa pē ‘o māmani ‘i ha kemo pē taha. 6Pea pehē kiate ia ‘e he Tēvolo, Te u foaki kiate koe ‘a e pule ki he ngaahi me‘a ni kotoa, mo hono nāunau: he kuo tuku ia kiate au; pea ‘ilonga ha taha ‘oku ou loto ki ai ‘oku ou foaki ia ki ai: 7ko ia, kapau te ke punou ‘o lotu kiate au ‘e koe, ‘e ‘o‘ou kotoa.
8Ka ka tali ‘e Sīsū ‘o ne pehē kiate ia, Kuo tohi, Te ke lotu ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua, pea ko ia pē toko taha te ke ‘Otua‘aki.#Teu 6.13
9Pea ne ‘ave ia ki Selusalema, ‘o ne fokotu‘u ki he tu‘ahivi ‘o e Temipale, ‘o ne pehē ki ai, Kapau ko e ‘Alo koe ‘o e ‘Otua, hopo ki lalo mei heni. 10He kuo tohi, He ‘e kouna ‘e ia ‘ene kau ‘āngelo ke vakavakai koe;#Saame 91.11 11mo ‘eni foki, Te nau fatakinima koe, na‘a pākia ho va‘e ‘i ha maka.#Saame 91.12
12Pea tali ‘e Sīsū ‘o ne pehē ki ai, Kuo folofola‘aki, ‘e ‘ikai te ke ha‘aki ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ‘Eiki ko ho ‘Otua.#Teu 6.16
13Pea kuo faka‘osi ‘e he Tēvolo ‘a e ‘ahi‘ahi kotoa pē, pea ne ‘alu meiate ia ‘o tali faingamālie.
Ko e Kamata Ngāue ‘a Sīsū
(Māt 4.12-17; Ma‘ake 1.14,15)
14Pea na‘e foki ‘a Sīsū ki Kāleli ‘i he ivi ‘o e Laumālie, pea pavake atu hono ongoongo ki he feitu‘u ko ia kātoa. 15Pea na‘a ne fa‘a faiako ‘i honau ngaahi falelotu, pea fakamālō kiate ia ‘e he kakai kotoa pē.
Ko e Fakasītu‘a‘i ‘e he Kakai Nāsaletí‘a Sīsū
(Māt 13.53-58; Ma‘ake 6.1-6)
16Pea ‘alu ia ki Nāsaleti, ‘a ia na‘a ne nofo ai ‘i he‘ene si‘i: pea hangē ko ‘ene fa‘a fai, na‘a ne hū ki he falelotu ‘i he ‘aho Sāpate, ‘o ne tu‘u hake ke lau folofola. 17Pea na‘e ‘ange kiate ia ‘a e Puka ‘a e Palōfita ko ‘Aisea. 18Pea ‘i he‘ene folahi ‘a e puka, na‘a ne ‘ilo ‘a e potu ‘a ia ‘oku tohi ai ‘a e lea ni, Ko e Laumālie ‘o e ‘Eiki ‘oku ‘iate au;#‘Ais 61.1-2 (LXX) he na‘a ne pani au ke u ‘alu mo e ongoongolelei ki he masiva: 19kuo ne fekau au ke fanongonongo ‘a e tukuange ki he pōpula, mo e ‘ā ki he kui; ke fekau ‘a e ta‘eliekina ke ‘alu kuo tau‘atāina; ke fanongonongo ‘a e ta‘u ‘o e hōifua ‘a e ‘Eiki.
20Pea ne takai ‘a e tohi, ‘o ‘ange ki he motu‘a tauhi, ‘o ne nofo ke malanga; pea sio fakamama‘u kiate ia ‘a e mata ‘o kinautolu kotoa pē na‘e ‘i he falelotu. 21Pea ne kamata lea kiate kinautolu, ‘o pehē, Ko e ‘aho ni kuo fakamo‘oni ‘a e potu folofola ni ‘i ho‘omou fanongo.
22Pea nau fakamo‘oni ki ai kotoa pē; ‘o nau ofo ‘i he ngaahi lea mālie na‘e tō mei hono fofonga, mo nau pehē, ‘ikai ko e foha ‘eni ‘o Siosifa?
23Pea pehē ‘e ia kiate kinautolu, Kuo pau te mou ‘ai kiate au ‘a e lea ko eni, Faito‘o, fakamo‘ui koe; ko e ngaahi me‘a na‘a mau fanongo ne fai ‘i Kāpaneume, fai foki ‘i heni ‘i ho fonua ‘o‘ou. 24Pea ne fai atu ‘o pehē, Ko au ē, ‘oku ou tala kiate kimoutolu, ‘oku ‘ikai mamalu ha palōfita ‘i hono fonua ‘o‘ona.#Sioné 4.44 25‘Oku mou lāu‘ilo ‘a e me‘a ‘oku ou tala, Na‘e tokolahi ‘a e kau fefine ‘Isileli na‘e uitou ‘i he kuonga ‘o ‘Ilaisiā–‘a e taimi na‘e tāpuni ai ‘a e langi ‘i he ta‘u ‘e tolu mo e māhina ‘e ono, pea hoko ai ha fu‘u honge ki he fonua kotoa-#1 Tu‘i 17.1 26ka tala‘ehai na‘e kouna ‘a ‘Ilaisiā ki ha taha ‘iate kinautolu; ka ki ha fefine uitou pē ‘i Salepita, ‘i he fonua ‘o Saitoni.#1 Tu‘i 17.8-16 27Pea na‘e tokolahi ‘a e tangata ‘Isileli na‘e kilia ‘i he kuonga ‘o e palōfita ko ‘Ilaisa; ka tala‘ehai na‘e fakama‘a ha taha ‘iate kinautolu, ka ko Neamani pē, ‘a ia ko e tangata Sīlia.#2 Tu‘i 5.1-14
28Pea ko kinautolu kotoa pē na‘e ‘i he falelotu, na‘a nau mātu‘aki lili he‘enau fanongo ki he ngaahi me‘a ko ia; 29‘o nau tutu‘u, ‘o kapusi ia kitu‘a kolo, ‘o nau taki ia ki ha lilifa ‘i he mo‘unga na‘e tu‘u ai ‘enau kolo, koe‘uhi ke lī hifo ia. 30Ka ka moulu mai ia ‘i he lotolotonga ‘o e kakai, ‘o ‘alu:
Ko e Tangata Na‘e Ma‘u ‘e he Tēvolo
(Ma‘ake 1.21-28)
31‘o ne hifo ki Kāpaneume, ko e kolo ‘i Kāleli; pea na‘a ne nofo ai ‘o faiako kiate kinautolu he Sāpate. 32Pea nau to‘oa ‘i he anga ‘o ‘ene fai; he ko ‘ene fakamatala na‘e ngali ko ha pule ia.#Māt 7.28-29
33Pea na‘e ‘i he falelotu ha tangata na‘e ‘āvea ‘e ha fa‘ahikehe; pea na‘a ne kalanga le‘o lahi, ‘o pehē, Tuku ā! ko ho hā kimaua, ‘e Sīsū ‘o Nāsaleti? 34Kuo ke ha‘u ke faka‘auha kimaua? ‘Oku ou ‘ilo koe, ko e Toko Taha Tapu ‘o e ‘Otua.
35Pea lolomi ia ‘e Sīsū, ‘o ne pehē, Tuku ho‘o lea, pea mahu‘i mai meiate ia. Pea pe‘ehi ‘a e tangata ‘e he fa‘ahikehe ki he lotofale, ‘o ne toki mahu‘i atu: ka na‘e ‘ikai lavea ‘a e tangata.
36Pea nau fu‘u ofo ai kotoa pē; ‘o nau fealēlea‘aki ‘o pehē, Ko e folofola hā ‘eni! he ‘oku ne kouna ‘a e ngaahi fa‘ahikehe, ‘o ngali ko ha pule mo ha mālohi, pea nau mahu‘i atu. 37Pea pavake atu hono ongoongo ki he potu kotoa pē ‘o e feitu‘u ko ia.
Ko e Fakamo‘ui ‘e Sīsū ha Tokolahi
(Māt 8.14-17; Ma‘ake 1.29-34)
38Pea ‘i he‘ene tu‘u atu mei he falelotu na‘a ne hū ki he fale ‘o Saimone: pea na‘e ‘i ai ‘a e fa‘ē ‘a e uaifi ‘o Saimone kuo puke ‘i he fa‘ahinga mofi lahi: pea nau kole kiate ia koe‘uhi ko ia. 39Pea tu‘u atu ia ‘o hanga hifo ki ai, ‘o ne lolomi ‘a e mofi; pea mahu‘i ia mei he fefine, pea ne tu‘u leva ‘o tauhi kinautolu.
40Pea ‘i he kamata tō ‘a e la‘ā, ‘ilonga kinautolu na‘e ai ha‘anau kakai na‘e puke ‘i he fa‘ahinga mahaki kehekehe, na‘a nau ‘omi kinautolu kiate ia: pea ne kamata fakamo‘ui kinautolu, he‘ene hilifaki hono nima kiate kinautolu tāutaha. 41Pea ‘alu atu foki ‘a e ngaahi fa‘ahikehe mei he ni‘ihi, ‘oku nau kalanga ‘o pehē, Ko koe ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua: ka ka lolomi ‘e ia, ‘o ‘ikai te ne tuku ke nau lea; koe‘uhi na‘a nau ‘ilo ko e Mīsaia ia.
Ko Malanga ‘a Sīsū he Ngaahi Fale Lotu
(Ma‘ake 1.35-39)
42Pea kuo ‘aho, pea ‘alu ia kitua‘ā ‘o mole ki ha potu lala; pea fiema‘u ia ‘e ha fu‘u kakai, ‘o nau ‘alu kiate ia, ‘o nau fai ke ta‘ofi ke ‘oua na‘a ne ‘alu meiate kinautolu. 43Ka ka tali ‘e ia kiate kinautolu, Kuo pau ke u ‘ave ‘a e ongoongolelei ki he ngaahi kolo kehe foki, ‘o tala ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otua; he na‘e fekau mai au ki he me‘a ko ia.
44Pea na‘a ne malanga ‘i he ngaahi falelotu ‘o Siutea.

Currently Selected:

Luké 4: TMB

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in