‘Apositoló 13
13
Ko Hono Fili mo Fakalakanga‘i ‘o Pānepasa mo Saula
1PEA na‘e nofo ‘i ‘Aniteoke, ‘i he siasi na‘e tu‘u ai, ha tu‘unga palōfita mo ha tu‘unga akonaki; ‘a ia ko Pānepasa, pea mo Simione na‘e hingoa ko Naika, mo Lūsio mei Sailine; ko Māneno foki, ‘a ia na‘e huhu taha mo Hēlota ko e tu‘i,#13.1 Hēlota ko e tu‘i; Ko Hēlota ‘Anitipasi ia, ko e pule ‘o Kālelei (vakai ki he Luk 3.1). pea mo Saula. 2Pea lolotonga ‘enau fai ‘enau lotu ki he ‘Eiki, mo nau ‘aukai, na‘e folofola mai ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oni, ‘o pehē, vahe‘i mai mu‘a ma‘aku ‘a Pānepasa mo Saula ki he ngāue kuo u tu‘utu‘uni ma‘anaua.
3Pea nau ‘aukai, mo hūfia, mo hilifaki nima kiate kinaua, ‘o nau toki tukuange ke na ō.
Ko Pānepasa mo Saula ‘i Saipalo
4Pea ko eni, ‘i he fekau ange kinaua ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oni, na‘a na a‘u hifo ki Selusia; pea na folau mei ai ki Saipalo. 5Pea na hifo ‘i Salamisi, ‘o na malanga‘aki ‘a e folofola ‘a e ‘Otua ‘i he ngaahi fale lotu ‘o e kakai Siu: pea na‘e ō mo kinaua ‘a Sione mōna tokoni.
6Pea kuo ‘osi ‘a e motu ‘i he‘enau ‘alu, na‘a nau a‘u ki Pefosi, ‘o nau ‘ilo ai ha matāpule Siu, ko e maki mo e palōfita loi, ko hono hingoa ko Pāsīsū: 7‘a ia ‘oku na nonofo mo Sesio Paula ko e kōvana, ‘a ia ko e ‘eiki loto matala. Pea fekau ‘e he ‘eiki ko ia ke ‘omi ‘a Pānepasa mo Saula, ‘o ne holi ke fanongo ki he folofola ‘a e ‘Otua: 8ka ka ‘ahi‘ahi lolomi kinaua ‘e he maki ko ‘Ēlima (he ko hono hingoa ia ‘i he lea ‘e taha), ‘o ne feinga ke ta‘ofi ‘a e Kōvana mei he lotu. 9Pea ko Saula, ‘a ia ko hono hingoa foki ‘a Paula, ne fakafonu ia ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oni, pea ne sio fakamama‘u ki he tangata, 10‘o ne pehē, ‘A e siana fonu ngutungutu ‘i he kākā mo e fakaheke, hako ‘o e Tēvolo, ko e fakafili ki he me‘a kotoa pē ‘oku totonu, ‘e ‘ikai tuku koā ho‘o le‘ei ‘a e ngaahi hala ‘o e ‘Eiki, ‘a ia ‘oku totonu? 11Pea ko eni vakai, kuo ala ni ‘a e māfimafi ‘o e ‘Eiki kiate koe; pea te ke kui, ‘o ‘ikai te ke sio ki he maama, ‘o ‘osi hono taimi. Pea na‘e tō leva kiate ia ha nenefu mo ha fakapo‘uli; pea ne tautaufā holo ki ha taha ke takinima ia.
12Pea ‘i he vakai ‘e he kōvana ki he me‘a kuo fai, na‘a ne lotu, he‘ene to‘oa ‘i he anga ‘o e ako‘aki ‘o e ‘Eiki.
Ko Paula mo Pānepasa ‘i ‘Aniteoke ‘i Pisitia
13Pea kuo tuku atu mei Pafosi ‘a e folau ‘a Paula, na‘a nau hoko ki Peaka ‘i Pamifilia: pea na‘e li‘aki kinaua ‘e Sione, ‘o ne foki ki Selusalema. 14Ka ka fou atu pē kinaua mei Peaka, ‘o na hoko ki ‘Aniteoke, ‘a ia ‘oku ‘i Pisitia; pea ‘i he ‘aho Sāpate na‘a na hū ki he falelotu ‘o nofo hifo. 15Pea hili ‘a e lau ‘o e Tohi Lao mo e Tohi Palōfita, na‘e fekau mai ‘a e kau pule ‘o e falelotu ke fakahā kiate kinaua, Si‘i ongo matāpule, kapau ‘oku ai ha‘amo tokoni ke fai ki he kakai, pea mo lea mai. 16Pea tu‘u ‘a Paula, ‘o ne ta‘alo, ‘o ne pehē, ‘A e tu‘unga mātu‘a ‘Isileli, mo e taka ‘apasia mai ki he ‘Otua, mou me‘a mai.
17Ko e ‘Otua ‘o e kakai ‘Isileli ni na‘a ne fili ma‘ana ‘etau ngaahi kui, ‘o ne pusiaki ‘a e kakai lolotonga ‘enau ‘āunofo ‘i he fonua ko ‘Isipite, ‘o ne taki atu kinautolu mei ai kuo hiki tā hono nima.#‘Eki 1.7; 12.51 18Pea fuoloa ‘ene fafa#13.18 fafa: ‘Oku ngali tonu hono hiki ‘o: kātaki‘i, ka ‘oku pehē ‘i hono ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: tauhi. kinautolu ‘i he toafa, ko e fāngofulu ta‘u nai.#Nōm 14.34; Teu 1.31 19Pea hili ‘ene faka‘auha ha kakai ‘e fitu ‘i he fonua ko Kēnani, na‘a ne vahe ‘a e fonua mo‘onau tofi‘a:#Teu 7.1; Sios 14.1 ko e fe‘unga ia mo e fāngeau mā nimangofulu ta‘u. 20Pea hili ia na‘a ne tuku honau kau Fakamaau, ‘o a‘u kia Sāmiuela ko e palōfita.#Fkm 2.16; 1 Sām 3.20
21Pea hili ia#13.21 ko e fe‘unga… hili ia; pe Pea ‘osi mei ai ha ta‘u ‘e 450 nai. na‘a nau kole ha tu‘i; pea tuku ‘e he ‘Otua mo‘onautolu ‘a Saula ko e foha ‘o Kisi, ko e matāpule ‘i he matakali ‘o Penisimani, ‘o fāngofulu ta‘u.#1 Sām 8.5; 10.21 22Pea kuo ne liua ia, pea ne fokotu‘u ‘a Tēvita ke tu‘i kiate kinautolu; ‘a ia na‘a ne folofola ai foki, ‘o fakapapau, Kuo u toki ‘ilo ‘a Tēvita ko e foha ‘o Sese, ko e tangata ia ‘oku ‘ao mo hoku loto, ko e taha ia te ne fai ‘eku ngaahi tu‘utu‘uni kotoa pē.#1 Sām 13.14; 16.12; Saame 89.20 23Ko e hako ‘o e toko taha ko ia kuo omi mei ai ‘e he ‘Otua mo‘o ‘Isileli, ‘o hangē ko ‘ene tala‘ofa, ha toko taha ke fai fakamo‘ui, ‘a ia ko Sīsū. 24Ka na‘e tomu‘a malanga‘aki ‘e Sione ki he kakai ‘Isileli kotoa pē ‘a e papitaiso fakatomala, ko e fakamelomelo ‘o ‘ene hā‘ele mai.#Ma‘ake 1.4; Luk 3.3 25Pea lolotonga ‘a e fai tulikaki ‘e Sione ‘ene fakapuepue, na‘a ne fa‘a pehē, Ko e hā au ‘i ho‘omou lau? ‘Ā, ‘oku ‘ikai ko ia au: ka ko eni, ‘oku hoko mo au ha Toko Taha ‘oku ‘ikai te u taau ke vete hono topuva‘e.#Māt 3.11; Ma‘ake 1.7; Luk 3.16; Sioné 1.20,27
26Kāinga Mātu‘a, ‘a e Hako totonu ‘o ‘Epalahame, mo kimoutolu ‘a e taka ‘apasia mai ki he ‘Otua, ko kitautolu ia kuo fekau mai ki ai ‘a e tala ‘o e mo‘ui‘anga ko ia. 27He ko e kakai ‘oku nofo ‘i Selusalema, mo honau kau pule, ko e me‘a ‘i he ‘ufikaua kiate kinautolu ‘a e toko taha ko ia, mo e ngaahi lea ‘a e kau Palōfita, ‘a ia ‘oku lau ‘i he ngaahi Sāpate hokohoko, kuo nau fakamo‘oni ki he ngaahi palofisai ko ia ‘i he‘enau fakamāumatea ia. 28Pea neongo na‘e ‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a ‘e taha ‘oku totonu ke ne mate ai, ka nau kole pē kia Pailato ke tāmate‘i ia.#Māt 27.22-23; Ma‘ake 15.13-14; Luk 23.21-23; Sioné 19.15 29Pea kuo nau lava leva ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ne tohi ma‘ana, na‘a nau ‘ohifo ia mei he ‘akau, ‘o telio ‘i ha fonualoto.#Māt 27.57-61; Ma‘ake 15.42-47; Luk 23.50-56; Sioné 19.38-42 30Ka ka fokotu‘u ia ‘e he ‘Otua mei he pekia: 31pea ne hā ‘i he ngaahi ‘aho lahi ki he kakai ne ‘alu hake mo ia mei Kāleli ki Selusalema, ‘a e fa‘ahinga ‘oku nofo ‘i onopooni, ko ‘ene kau fakamo‘oni ki he kakai ‘Isileli,#Ngā 1.3 32pea ko kimaua, ‘oku ma ongoongoa atu ‘a e tala lelei, ‘o pehē, Ko e tala ‘ofa na‘e fai ki he‘etau ngaahi kui, 33kuo fakamo‘oni ia ‘e he ‘Otua ki he‘etau fānau ‘i he‘ene toe fokotu‘u ‘a Sīsū; ‘o hangē foki kuo tohi ‘i hono ua ‘o e Saame:#Saame 2.7
Ko hoku ‘Alo koe,
Ko au kuo u fakatupu koe he ‘aho ni.
34Pea ko e me‘a ki he‘ene fokotu‘u ia mei he pekia ke ‘oua na‘a toe kākunga ke foki ki he ‘au‘auha, kuo ne folofola ‘o pehē,#‘Ais 55.3 (LXX) Te u tuku kiate kimoutolu ‘a e ngaahi tala‘ofa ne fai kia Tēvita, ‘a ia ‘oku toputapu pea pau. 35Ko ia ‘oku ne pehē ai foki ‘i he Saame ‘e taha,#Saame 16.10 Tala‘ehai te ke tuku ho‘o Toko Taha Toputapu ke ‘ilo ‘a e ‘au‘auha. 36He ko Tēvita, hili ‘ene ngāue ki hano to‘utangata ‘o fakatatau ki he finangalo ‘o e ‘Otua, ne mohe, ‘o ne ului ki he‘ene ngaahi kui, ‘o ne ‘ilo ‘a e ‘au‘auha: 37ka ko e toko taha ko ia na‘e fokotu‘u ‘e he ‘Otua na‘e ‘ikai te ne ‘ilo ‘a e ‘au‘auha. 38Ko ia, ke mahino kiate kimoutolu, kāinga mātu‘a, ko e me‘a ‘i he Toko Taha ko ia ‘oku malanga‘aki ai kiate kimoutolu ‘a e fakamolemole angahala: 39pea ko e ngaahi angahala na‘e ‘ikai lava homou fakatonuhia mei ai ‘i he fai‘aki ‘a e Lao ‘a Mōsese, ka ‘i he Toko Taha ko eni, ‘ilonga ‘a ia ‘oku tui ‘oku ne ma‘u ‘a e fakatonuhia mei he ngaahi me‘a ko ia kotoa pē. 40Ko ia, mou tokanga, na‘a hoko atu#13.40 atu: ‘Oku ‘ikai ke ‘asi ‘a e atú ‘i he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi. ‘a e me‘a ne folofola‘aki ‘i he Tohi Palōfita: 41‘a e kau fakata‘eta‘etoka‘i, mou sio mo ofo mo matafi atu:#Hap 1.5 (LXX) he ko ‘eku fai ‘eni ha ngāue ‘i homou kuonga, ha ngāue kehe, ‘a ia ‘e ‘ikai te mou tui ki ai, neongo hono ‘a‘au ‘e ha taha, ‘o fakalāutelau.
42Pea ‘i he‘ena hū atu, na‘a nau kole ke toe malanga‘aki ‘a e ngaahi me‘a ko ia kiate kinautolu ‘i he Sāpate kaha‘u. 43Pea ‘i he tutuku ‘a e lotu, ko e tokolahi ‘o e kakai Siu, mo e kakai kuo ului ki he‘enau lotu, na‘a nau muimui kia Paula mo Pānepasa: pea ko kinaua na‘a na fai ‘ena lau kiate kinautolu, ‘o o‘i kinautolu ke nau nofo ma‘u ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otua.
44Pea ‘i he Sāpate na‘e hoko, na‘e fakataha ‘a e kolo, ‘o meimei ko hono kotoa, ke fanongo ki he folofola ‘a e ‘Eiki. 45Pea ‘i he mamata ‘a e kau Siu ki he ngaahi fu‘u tokolahi, na‘e vevele ‘enau meheka, pea na‘a nau faka‘ikai‘i ‘a e ngaahi fakamatala ‘a Paula, ‘o nau lea kovi. 46Pea lea mālohi ai ‘a Paula mo Pānepasa, ‘o na pehē, Na‘e pau ke motu‘a tala ‘a e folofola ‘a e ‘Otua kiate kimoutolu: ka ‘i he ‘iloange kuo mou fakatale‘i ia, pea mou fakamo‘oni ai ‘e kimoutolu ki ho‘omou ta‘etaau mo e mo‘ui ta‘engata, vakai, ko ‘ema hiki ‘eni ki he Senitaile. 47He ne pehē homau tu‘utu‘uni ‘e he ‘Eiki,#‘Ais 42.6; 49.6 Kuo u fokotu‘u koe ko e maama ‘o e Senitaile, ke ke hoko ko e Mo‘ui‘anga ‘o a‘u ki he ngata‘anga ‘o māmani.
48Pea ‘i he fanongo ki ai ‘a e Senitaile na‘a nau fiefia, mo nau fakahīkihiki ‘a e folofola ‘a e ‘Eiki: pea ‘ilonga ‘a kinautolu na‘e tu‘utu‘uni ki he mo‘ui ta‘engata na‘a nau tui.
49Pea na‘e ‘ave ‘a e folofola ‘a e ‘Eiki ki he fonua kotoa. 50Ka ka o‘i ‘e he kau Siu ‘a e kau fefine ‘eiki kuo tafoki ki he‘enau lotu, pea mo e hou‘eiki ‘o e kolo, pea nau fakalanga ha fakatanga kia Paula mo Pānepasa, ‘o nau kapusi kinaua mei honau feitu‘u. 51Pea na tūtuu‘i ‘a e efu mei hona va‘e ko e faka‘ilonga kiate kinautolu, ‘o na ō ki ‘Aikoniume.#Māt 10.14; Ma‘ake 6.11; Luk 9.5; 10.11 52Pea ko e me‘a ki he kau ako, na‘e fakafonu kinautolu ‘aki ‘a e fiefia mo e Laumālie Mā‘oni‘oni.
Currently Selected:
‘Apositoló 13: TMB
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.