YouVersion Logo
Search Icon

LOS HECHOS 2

2
La venida del Espíritu Santo
1To cõona Pentecosté na ca-ĩri boje rʉmʉ ca-ejayupe, Pascua ca-ĩri boje rʉmʉ pʉgarã muipua bero macá boje rʉmʉ yua. Ti boje rʉmʉ ca-ano jicã paʉ ca-neñapoyuparã Jesúre ca-apiʉjarã nipetirã. 2Na ca-neñapori paʉ majiña mano seeto ca-bʉjʉyupe ʉmʉrecóopʉre cá-atíe. Ti wiipʉ na ca-neñapo ruiri wiipʉ wino seeto ca-papurije to cá-ató ca-bʉjʉrijere bairo seeto ca-bʉjʉyupe. 3To bairo ca-bairi paʉna na tʉpʉ ca-rupeayupe ca-ʉ̃ʉ bujurijere bairo ca-baurije. Na ca-ano canacãʉpʉrena ca-ʉ̃ʉ buju tʉjʉnucuñupe na rʉpoari buiacã. 4To bairona ca-bairi paʉ Dio Espíritu Santo na nipetirãpʉre ca-ejayupʉ, na mena ani ejaʉ. Na mena cʉ̃ ca-ejarona ca-wada jʉgoyuparã aperã ye mena. Ca-jʉgoyepʉ ca-majiquetana anibana quena Espíritu Santo na cʉ̃ ca-wada majioro apero macana yere capee wadariquere ca-wadayuparã. Jicãʉ ape oca ca-wadayupʉ. Apeĩ ricati wadarique ca-wadayupʉ, to canacãʉna ricati jeto Espíritu Santo na cʉ̃ ca-wada majioro yua.
5Ti boje rʉmʉ ca-ano judío maja Jerusalén macápʉ boje rʉmʉ ca-tʉjʉ teñarã ejaricarã ca-añuparã. Diore ca-nʉcʉbʉgorã ca-añuparã. Judío maja anibana quena to canacãʉ ricati ca-wadarã ca-añuparã, ape macaripʉ ca-ani batericarã aniri. 6To bairi na camaja capaarã tie ca-bʉjʉrijere apirã, ca-tʉjʉra ejayuparã. Tʉjʉra eja, to canacãʉna na ye wadarijere Jesúre ca-apiʉjarã na ca-wadaro apirã:
7-8—¡Abʉma! ca-ĩiñuparã. —¿Dope bairo na baití? Ati maja to bairo ca-wadarã Galilea macana anibana quena ¿dope bairo to canacãʉna mani ca-buiarica macari macanare bairo to canacãʉna mani ca-wadarijere na wada majití? ca-ĩi api acʉacoajuparã. 9—Atopʉ mani mena ca-tʉjʉ teñarã ãma Partia macana, Media macana, Erame macana, Mesopotamia macana ãma. Aperã Judea macana quena, Capadosia macana, Ponto macana, Asia macana quena ãma. 10Aperã Frijia macana, Panfilia macana, Ejipto macana, Libia na ca-ĩri yepapʉ Sirene maca tʉ macana ãma. Aperã quena Roma maca macana mani mena ca-tʉjʉ teñarã ãma judío maja. Aperã ãma Roma macana judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore ca-nʉcʉbʉgorã, na ca-tʉgooñari wamere ca-wajoaricarã aniri. 11Aperã Creta macana, Arabia macana quena ãma. To bairo to canacã maca macana anibana quena to canacãʉna ati maja, “Dio caroare mani átibojami,” na ca-ĩiro mani ca-wadarije mena na ca-wadaro mani api maji, ca-ame ĩiñuparã.
12To bairi seeto ca-acʉa tʉjʉ tʉgooñañuparã to bairo to ca-bairije tʉjʉri.
—¿Dope bairo to baití tie? ca-ame ĩiñuparã.
13Aperã maca:
—Ati maja ca-eti cumurã ãnama, na ca-ĩi epeyuparã.
Lo que Pedro dijo a la gente
14To bairo na ca-ĩiro Pedro apóstol maja mena wamʉnʉcari baujaro nipetirã na apiato ĩi, oco bairo camajare na ca-ĩi buioyupʉ:
—Mʉjaa, Jerusalén maca ca-ãna, Judea yepa macana nipetirã, mʉjaare yʉ ca-ĩi buiogari wame caroaro apiya mʉjaa. 15“Ati maja ca-eti cumurã ãnama,” jãare mʉja ĩi. Jã mecʉqueti majuucõa. Ato ca-paʉ ca-bujuri paʉ beroacã las nueve ca-ano camaja eti cumuquetinucuma. 16Oco bairo maca bai: Dio ye quetire buiori majocʉ Joe ca-aniñaricʉ cʉ̃ ca-ĩi ucarica wamere bairona bai, na ca-ĩiñupʉ Pedro. —Tirʉmʉpʉ oco bairi wame ca-ĩi ucayupi Joel ca-aniñaricʉ Dio ye quetire buioʉ:
17Ati yepapʉ ca-ani tʉjari rʉmʉri ca-anopʉ yʉ Espíriture seeto tutuarique mena cʉ̃ yʉ joogʉ camaja nipetirãre, mʉja ĩmi Dio. Na yʉ ca-jooro mʉja punaa yʉ ye quetire buiogarãma. Mʉja mena macana caʉmʉa cawamarã, cabʉcʉrã quena quẽgueriquere bairo tʉjʉgarãma na yʉ ca-iñoogarijere.
18Ti rʉmʉri ca-anopʉ yʉ ye cá-ánare yʉ Espíriture na yʉ joogʉ caʉmʉare, cãromia quenare. To bairo yʉ Espíritu Santore na yʉ ca-jooro yʉ ye quetire buiogarãma.
19Ʉmʉrecoo ricati ca-baurijere ca-acʉori wamere yʉ iñoogʉ. Ati yepa quena yʉ iñoogʉ camaja ca-jʉgoyepʉ na ca-tʉjʉñaquẽtiere. Rií, peero, bujeri quena baugaro, mʉja ĩmi Dio, ca-ĩi ucayupi Joel.
20Muipu ca-ajii naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ maca riíre bairo jũagʉmi. To bairona baigaro Dio caroorãre na cʉ̃ ca-popiyeyeparo jʉgoyeacã. Ca-ani majuuri rʉmʉ, ca-uwio bʉgari rʉmʉ anigaro mani Ʉpaʉ Dio to bairo cʉ̃ cá-áto.
21To bairo ca-bairi paʉ to canacãʉrena mani Ʉpaʉ Jeováre, “Dio, pairo caroorije yʉ átinucu, caroorije yʉ cá-átiere majirioya,” yʉ na ca-ĩiro na yʉ netoogʉ. To bairo ca-ĩirã jetore na yʉ ca-popiyeyebopere na yʉ netoobojagʉ, mʉja ĩmi Dio,#Joel 2.28-32 ca-ĩi ucayupi Joe.
22’To bairi yʉ yarã Israel macana, yʉ apiya, na ca-ĩinemoñupʉ Pedro. —Jesúre Nasaré macacʉre cʉ̃ ca-cũuñupi Dio manire ca-netoopaʉre. “Cʉ̃ ca-cũricʉ ãmi,” mani ca-ĩi majiparore bairo ca-acʉori wame cʉ̃ ca-majirije mena ca-rupeori wame Jesúre cʉ̃ cá-áti rotiyupi Dio. Mani tʉpʉre cá-áti iñooñupi Jesú. To bairi wame, meere mʉja majirã. 23To bairo Jesú, Dio cʉ̃ ca-cũricʉ cʉ̃ ca-anibato quena caroorãre cʉ̃re na mʉja ca-papua jĩa rotiyupa yucʉ tẽorica pãipʉ. Dio maca, “To bairona átigarãma,” ca-jʉgoyepʉna ca-ĩi majiñupi. 24To bairo Jesúre cʉ̃ mʉja cá-áto bero Dio cʉ̃ ca-catíoyupi tunu, ca-bai yajiricʉ cʉ̃ ca-anibato quena. Jesú rupaʉ ca-boaquẽjupe, ca-bai yajirã mena tua majiquetiri. Ca-tunu catíyupi. 25Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ Cristo cʉ̃ ca-buiaparo jʉgoyepʉna oco bairo ca-ucayupi Cristo cʉ̃ ca-ĩipa wamere:
Dio yʉ mena anicõa aninucumi to canacã rʉmʉ, yʉre átinemoʉ. To bairi yʉ uwiquẽe. Yʉ tʉgooñarique paiquẽe.
26To bairi yeri wariñuʉ ca-ñuuri wame Diore yʉ ĩinucu.
27Ca-bai yajiricarã ya paʉpʉ yʉ mʉ rocaquetigʉ. Mʉ yaʉ caroaʉ, mʉ ca-bejericʉ yʉ ca-ano maca yʉ rupaʉ ãnatore mʉ boa rotiquetigʉ. Bai yajibacʉ quena, yʉ tunu catígʉ.
28To canacã rʉmʉ caroa ãnaje yʉre mʉ joogʉ. Yʉ mena mʉ ãa. To bairi caroaro yʉ wariñuu,#Salmo 16.8-11 ca-ĩi ucayupi David.
29’Yʉ yarã, mani ñicʉ David cʉ̃ ca-bairique mʉjaare yʉ ĩi buiopa, na ca-ĩinemoñupʉ Pedro. —Cʉ̃ ca-bai yajiropʉ cʉ̃ ca-yaa rocayayuparã. Cʉ̃ maja ope ati macapʉna ãa. To bairi atie cʉ̃ ca-ucariquere cʉ̃ majuu me ĩi ca-ĩi ucayupi David. Apeĩ ye macare ĩi ca-ĩiñupi. 30David ãnacʉ catíipʉ Dio ye quetire ca-buioʉ ca-añupi. To bairi ati wame cʉ̃ ca-ĩi buioyupi Dio Davire: “Mʉ pãramerãpʉ jicãʉ ati yepapʉ Ʉpaʉ anigʉmi. Mʉ ca-rotirore bairona cʉ̃ quena rotigʉmi,” Davire cʉ̃ ca-ĩiñupi Dio. 31To bairo Dio cʉ̃ ca-ĩiro Cristo cʉ̃ ca-baipere oco bairo ca-ĩi buio majiñupi David: “Bai yajigʉmi Cristo. Bai yajibacʉ quena tunu catígʉmi. Ca-bai yajiricarã ya paʉpʉ tuaquetigʉmi Cristo. Cʉ̃ rupaʉ boaquetigaro,” ca-ĩi buio ucayupi David. Ati wame ucari beropʉ ca-bai yajiyupi David. Atopʉ mani ya macapʉ cʉ̃ ca-yaa rocayayupa. Cʉ̃re na ca-yaa rocaricaro bero cʉ̃ rupaʉ ãnato boaricaro yua. To bairi ati wame ĩi buio ucaʉ Jesú cʉ̃ ca-baipe macare ĩi buioʉ ca-ĩiñupi David, ca-ĩiñupʉ Pedro. 32—Cʉ̃ Jesúrena cʉ̃ ca-tunu catíoyupi Dio. Cʉ̃ ca-bai yajiricaro bero jã nipetirã cʉ̃re jã ca-tʉjʉwʉ ca-tunu catíricʉpʉre. 33To bairi Jesú cʉ̃ ca-tunu catíro bero Dio maca cʉ̃ tʉpʉ cʉ̃ ca-ne aámi. To bairi Jesú cʉ̃ Pacʉre cʉ̃ ca-rotibojaʉ aniri cʉ̃ Espíritu Santore jã joomi yucʉacana, ca-jʉgoyepʉna Dio, “Cʉ̃ yʉ joogʉ,” cʉ̃ ca-ĩi buioricarore bairona. Jãare cʉ̃ ca-jooro to cõona yucʉra tʉjʉ acʉori wame mʉja tʉjʉ, mʉja api yua. 34David macare cʉ̃ rupaʉ ãnato boaricaro. To bairi Dio tʉpʉ tunu catí aá majiquetato cʉ̃ rupaʉ. To bairi Jesú maca cʉ̃ ca-baipere ca-ĩi ucayupi David oco bairi wame ucaʉ:
Ato yʉ mena ruíya, ca-ĩiñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉ Cristore.
35Mʉ ca-ruítoye mʉ wapanare mʉ paabojari majare bairo na yʉ cũugʉ, ca-ĩi ucayupi David, ca-ĩiñupʉ Pedro.#Salmo 110.1
36’To bairo ĩi, oco bairo na ca-ĩinemoñupʉ Pedro:
—Yʉ yarã nipetirã Israel macana yʉ apiya. Aperãre na mʉja ca-papua jĩa rotiwʉ Jesúre. Cʉ̃rena Caʉpaʉ majuu, manire ca-catíopaʉre cʉ̃ ca-cũuñupi Dio maca cʉ̃ ca-bejericʉ Jesúre, ca-ĩiñupʉ Pedro.
37To bairo Pedro na cʉ̃ ca-ĩi buiorije apirã seeto majuu ca-tʉgooñarique paiyuparã. Tʉgooñarique pairã, oco bairo ca-ĩiñuparã:
—¡Ade, rooro majuu jã cá-áticõarãjawʉ! Cʉ̃re jã ca-jĩa rotiqueticõape ca-anibajupa, ca-ĩi tʉgooñarique paiyuparã. —To bairi jã yarã, ¿dope bairo jã cá-átipe to ãtí yua? Pedro jãare na ca-ĩiñuparã.
38To bairo na ca-ĩiro:
—Caroorije mʉja cá-átaje jʉtiritiri Jesucristore apiʉjaya mʉja nipetirã. Cʉ̃ apiʉjari, “Jesucristo, caroorije yʉ cá-átajere yʉ majirioya,” cʉ̃ ĩiña. To bairo cʉ̃ ĩri bautisa rotiya. To bairo mʉja cá-áto Espíritu Santore mʉja joogʉmi Dio, na ca-ĩiñupʉ Pedro. 39—Mani Ʉpaʉ Dio, “Yʉ Espíritu Santore yʉ joogʉ,” tirʉmʉpʉ cʉ̃ ca-ĩi buioricarore bairona cʉ̃ joogʉmi mʉjaare, mʉja bero macanare, aperoripʉ ca-ani baterã quenare. Nipetirã noa cʉ̃ ca-bejerãre Espíritu Santore cʉ̃ joogʉmi Dio, na ca-ĩiñupʉ Pedro.
40Capee wame na ca-ĩi buionemoñupʉ Pedro:
—Ati yepa macana rooro na cá-átaje wapa na popiyeyegʉmi Dio. To bairi caroorije mʉja cá-átaje wapa mʉjaare cʉ̃ ca-popiyeyebopere netogarã Diore, “Caroorije yʉ cá-átajere yʉ majirioya,” cʉ̃ ĩi jeniya. To bairo mʉja cá-áto mʉja popiyeyequetigʉmi Dio, na ca-ĩiñupʉ Pedro yua.
41To bairo Pedro cʉ̃ ca-ĩrijere caroaro ca-apiʉjayuparã capaarã majuu. Apiʉjari ca-bautisa rotiyuparã. To bairi ti rʉmʉna Jesucristo cʉ̃ buerã ca-ãnana mena macana itia mil majuu canacãʉ ca-aninemoñuparã. 42To bairo apiʉja, Jesú cʉ̃ buerã ca-ãnana apóstol maja na ca-ĩirã na mena ca-neñaponucuñuparã. Na mena neñaponucuri, na ca-buiorijere caroaro api, na mena caroaro jʉgo ʉga, wadapeni, Diore jeni nʉcʉbʉgo, cá-átinucuñuparã.
La vida de los primeros cristianos.
43Jesú cʉ̃ buerã ca-ãnana apóstol maja na ca-ĩirã ca-acʉori wame cá-áti iñoori wame capee cá-ájuparã Dio Espíritu Santo na cʉ̃ ca-majiorije mena. To bairo na cá-áto tʉjʉrã camaja nipetirã ca-tʉjʉ acʉa tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã. 44-45To bairi Jesucristo ye quetire ca-apiʉjarã nipetirã caroaro ca-ame bapa cʉjuparã. Caroaro ame bapacʉti, na ca-cʉgorije mena ca-ame átinemonucuñuparã. Pairo ca-cʉgorã na yere nuni wapa jeeri ca-cʉgoquẽnare na ca-ricawonucuñuparã. To bairi na nipetirã jicãrore bairo ca-cʉgoyuparã. 46To canacã rʉmʉ Dio wiipʉ ca-neñaponucuñuparã. Na ya wiiripʉ quena ame tʉjʉri caroaro wariñuurique mena ca-ame jʉgo ʉganucuñuparã. 47To bairo átiri, “Caroaro majuu mani áami Dio,” ca-ĩinucuñuparã. To bairo caroaro na ca-ame áto tʉjʉrã aperã nipetirã, “Ca-ñuurã jeto ãma Jesucristore ca-apiʉjarã,” ca-ĩi tʉgooñañuparã. To bairi to canacã rʉmʉ aperã Jesucristo ye quetire ca-apiʉjarã ca-aninemoñuparã. To bairo na ca-apiʉjaro Dio cʉ̃ yarã ca-aniparãre na ca-cũuñupʉ nare cʉ̃ ca-popiyeyeboriquere na netoori yua.

Currently Selected:

LOS HECHOS 2: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in