‘Apositoló 16
16
Ko e Ngāue Fakataha ‘a Paula mo Sailosi pea mo Tīmote
1PEA na‘a ne hoko hifo ki Teape mo Līsita. Pea tā na‘e ‘i ai ha tama ako ‘i he potu ko ia na‘e hingoa ko Tīmote, ko e tama ‘a ha fefine Siu na‘e lotu; ka ko ‘ene tamai ko e Kalisi: 2pea ko e tama ia na‘e fakaongolelei ‘e he kāinga na‘e ‘i Līsita mo ‘Aikoniume. 3Ko e toko taha ko ia, na‘e loto ‘a Paula ke fononga mo ia; pea ne hanga ‘o kamu ia telia ‘a e kau Siu na‘e nofo ‘i he ngaahi potu ko ia: he na‘a nau ‘ilo kotoa pē ko ‘ene tamai ko e Kalisi. 4Pea ‘i he‘enau ‘a‘ahi ki he ngaahi kolo, na‘a nau tuku kiate kinautolu ‘a e ngaahi fekau na‘e tu‘utu‘uni ‘e he kau ‘Aposetolo mo e kau faifekau ‘i Selusalema ke nau fai. 5Pea ko ia, na‘e faka‘a‘au ‘o kaukaua ‘a e ngaahi siasi ‘i he lotu, pea fakautuutu ‘enau tokolahi ‘i he ‘aho kotoa pē.
Ko e Misi ‘a Paula ‘i Taloasi
6Ka ka ‘asi atu pē kinautolu ‘i Filisia mo e fonua ko Kalētia; he na‘e ta‘ofi ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oni ‘enau malanga‘aki ‘a e folofola ‘i ‘Ēsia: 7pea ‘i he‘enau fa‘aki ki Misia na‘a nau ‘ahi‘ahi ke ‘alu ki Pitinia, ka na‘e ‘ikai tuku kinautolu ke hū ki ai ‘e he Laumālie ‘o Sīsū: 8pea na‘a nau lakai ‘a#16.8 lakai; pe fou atu ‘i. Misia, ‘o hoko hifo ki Taloasi. 9Pea na‘e hā ai ha vīsone kia Paula ‘i he pō; tokua na‘e tu‘u mai ha tangata Masitōnia, ‘o kole kiate ia, ‘o pehē, Laka mai ki Masitōnia, ‘o tokoni‘i kimautolu. 10Pea ‘i he‘ene mamata ki he vīsone, na‘a mau feinga leva ke ‘alu atu ki Masitōnia; he na‘a mau fakakaukau ‘o mau pehē, kuo ui kimautolu ‘e he ‘Otua ke malanga‘aki ‘a e Kōsipeli kiate kinautolu.
Ko e Tafoki ‘a Litia
11Pea kuo mau tuku folau mei Taloasi, na‘a mau lele ki Samotesia, he na‘e angimui ‘a e matangi; pea ‘i he ‘apongipongi ki Neapoli. 12Pea mau ‘alu mei ai ki Filipai, ‘a ia ko e kolo taupotu mai ‘o e feitu‘u Masitōnia,#16.12 ko e kolo… Masitōnia: ‘Oku ngali tonu hono hiki ‘o: ko kolo ‘o e ‘uluaki vahefonua ‘o Masitōnia, ka ‘oku pehē ‘i he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: ko e kolo tu‘ukimu‘a ‘i he vahefonua Masetoniá; pe ko e kolo tu‘ukimu‘a ‘o e vahefonua ko iá ‘i Masitōnia. pea ko e kolonia ia. 13Pea na‘a mau nofo ‘i he kolo ko ia ‘i he ngaahi ‘aho ni‘ihi; pea ‘i he ‘aho Sāpate na‘a mau ‘alu ki he matanikolo kitua‘ā, ‘o fou atu ‘i he ve‘e vaitafe, ko ‘emau mahalo ‘oku fai ai ha lotu; pea mau nofo hifo ‘o talanoa mo e kau fefine kuo fakataha ki ai. 14Pea ko e toko taha na‘e hingoa ko Litia, ko e fefine na‘e fai fakatau tupenu kula mei he kolo ko Taiataila, pea kuo tafoki ki he lotu ‘a e ‘Otua, lolotonga ‘ene fanongo ‘e ia, na‘e tāngaki ‘e he ‘Eiki hono loto ke tokanga ki he ngaahi me‘a na‘e lea‘aki ‘e Paula. 15Pea hili hano papitaiso, ‘a ia mo hono fale, na‘a ne kole mai ‘o pehē, Kapau leva kuo mou lau au ko e toko taha ‘oku tui ki he ‘Eiki, pea mou hū ki hoku fale, ‘o nofo ai. Pea ne puketu‘u kimautolu.
Ko e Puke Pōpula ‘o Paula mo Sailosi
16Pea ko eni, lolotonga ‘emau ‘alu atu ki he lotu, mo e fakafetaulaki mai ha kaunanga ‘a ia na‘e ulusino ai ha fa‘ahikehe tongafisi, pea na‘e lahi ‘a e koloa na‘e ma‘u ‘e he kakai na‘e ‘onautolu ia ‘i he‘ene kikite. 17Pea fa‘a toupili ‘a e fefine ko ia kia Paula mo kimautolu, mo ne kalanga ‘o pehē, Ko e kau siana ni ko e kau tamaio‘eiki ‘a e ‘Otua Taupotu, pea ko e fa‘ahinga ‘oku fakahā kiate kimoutolu ‘a e hala ki he fakamo‘ui. 18Pea na‘a ne fai pehē ‘o ‘aho lahi. Pea mamahi ai ‘a Paula, ‘o ne tafoki ‘o lea ki he fa‘ahikehe, Ko ‘eku tala atu ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisi ke ke hū mai mei he fefine. Pea ne hū atu ‘i he taimi ko ia. 19Pea ko e kakai na‘e ‘onautolu ‘a e fefine, ‘i he‘enau vakai kuo ‘alu mo e fa‘ahikehe ‘enau ‘amanaki ma‘u koloa, na‘a nau puke ‘a Paula mo Sailosi, ‘o toho ki he mala‘e fakatau, 20ko e ‘ave ki he hou‘eiki; pea nau taki kinaua ki he ongo ‘eikitau, ‘o nau pehē, Ko e ongo siana ni ‘oku na veuveuki lahi ‘etau kolo, ka ko e ongo Siu. 21Pea ‘oku na enginaki ‘aki ‘a e ngaahi anga ‘oku ‘ikai ngofua kiate kitautolu ke fanongo ki ai, ‘uma‘ā ke fai, he ko e kau Loma. 22Pea na‘e kau ‘a e kakai ‘i hona taute: pea hae takai hona kofu ‘e he hou‘eiki tau, ‘o fekau ke haha.
23Pea hili ‘enau haha kinaua ‘o lahi, na‘a nau lī kinaua ki he pilīsone, ‘o nau fekau ki he sela ke tauhi kinaua ke ma‘u: 24pea ko e tangata ko ia, ‘i he‘ene ma‘u ha tu‘utu‘uni pehē, na‘a ne lī kinaua ki he loki lotoloto, ‘o ne fakama‘u hona va‘e ki he ‘akau kii‘i.
25Ka ‘i he tu‘uapō na‘e hiva fakamālō ki he ‘Otua ‘a Paula mo Sailosi, ko e fai ‘ena lotu, pea na‘e fakafanongo kiate kinaua ‘e he kau pōpula. 26Pea fakafokifā, na‘e hoko ha mofuike na‘e pehē hono lahi he na‘e lulululu ‘a e tu‘unga ‘o e pilīsone: pea matangaki leva ‘a e ngaahi matapā kotoa pē, pea vete ‘a e kii‘i ‘o e kakai kotoa pē. 27Pea ‘i he ‘ā leva ‘a e sela, ‘o ne vakai kuo matangaki ‘a e ngaahi matapā ‘o e pilīsone, na‘a ne unuhi ‘ene heletā, ‘o ne fai ke tāmate‘i ia, ko ‘ene mahalo kuo feholaki ‘a e kau pōpula. 28Ka ka kalanga le‘olahi ‘a Paula, ‘o ne pehē, ‘Oua te ke fai ha kovi kiate koe: he ‘oku mau kei kātokatoa.
29Pea tala ‘e ia ke ‘omi ha ngaahi maama, ‘o ne ‘oho fakalōloa mai, ‘o ne hinga tetetete atu ‘i he ‘ao ‘o Paula mo Sailosi. 30Pea ne ‘omi kinaua kitu‘a, ‘o ne pehē, Hou‘eiki, ko e hā ‘eku me‘a ke fai ke u mo‘ui?
31Pea na pehē, Tui falala ni ki he ‘Eiki ko Sīsū, pea te ke mo‘ui, ‘a koe mo ho fale. 32Pea na lea kiate ia ‘i he folofola ‘a e ‘Eiki, pea ai mo e kakai kotoa ‘o hono ‘api. 33Pea ne ‘ave kinaua ‘i he feitu‘upō ko ia, ‘o tafitafi hona ngaahi lavea; pea ne papitaiso leva, ‘a ia mo kinautolu kotoa pē na‘e ‘iate ia. 34Na‘a ne ‘ohake foki kinaua ki hono fale, ‘o ne teu ha‘ana me‘a tokoni; pea ne nēkeneka koe‘uhi kuo nau hoko ‘o lotu ki he ‘Otua, ‘o fakafāmili kātoa.
35Pea kuo ‘aho leva, pea fekau mai ‘e he ongo ‘eikitau ‘a e kau ‘ōfisa ke pehē, Vete ange ‘a e ongo siana na.
36Pea ‘omi ‘e he sela ‘a e tala ko ia kia Paula, Tokua kuo fekau mai ‘a e ongo ‘eikitau ke vete ange kimoua: ko ia mo hū atu leva, pea mo ō ā.
37Ka ka tali ‘e Paula kiate kinautolu, Kuo nau haha kimaua ‘i he ‘ao ‘o e kakai, te‘eki fakamaau, ka ko e ongo Loma kimaua, pea kuo na lī ki he pilīsone; pea ‘oku na pehē ‘eni koā ke fakamanimo homa tukuange, ‘ō? ‘E ‘ikai ‘aupito; kaekehe, tuku ke na omi ‘e kinaua ‘o taki atu kimaua.
38Pea ‘ave ‘e he kau ‘ōfisa ‘a e lea ko ia ki he ongo ‘eikitau: pea na‘a na manavahē ‘i he‘ena fanongo ko e ongo Loma ‘a kinaua. 39Pea na omi, ‘o fakakolekole kiate kinaua, pea na taki atu kinaua, ‘o tala ke na ‘ofa ‘o hiki mei he kolo. 40Pea na ‘alu atu mei he pilīsone, ‘o hū ki he fale ‘o Litia: pea kuo nau fe‘iloaki mo e kāinga, ‘o fai ha tokoni ki ai, pea na toki ō.
المحددات الحالية:
‘Apositoló 16: TMB
تمييز النص
شارك
نسخ

هل تريد حفظ أبرز أعمالك على جميع أجهزتك؟ قم بالتسجيل أو تسجيل الدخول
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.