YouVersion 標識
搜索圖示

Luk 22

22
Judas nupwaiꞌe wusyep topoꞌe lenge pris ŋaiye ka angange Jisas el syep tinge
(Mat 26.1-5,14-16, Mak 14.1-2,10-11, Jon 11.45-53)
1 # Kis 12.1-27 Ŋup si nat sihei ŋaiye lenge Juta ka yende ŋai embere ŋaiye tinge jalme Pasova no, ka yono kakah ŋaiye yis pakai. 2Pe lenge pris ondoh topoꞌme lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yekepe yaŋah ŋaiye ka yonombe Jisas tise. Detale, tinge hiꞌjarnge lenge miyeꞌ tuweinge. 3-4Pe Satan gahanahme Judas Iskariot, jetalah ende tikin Jisas pe, kin na netekeꞌe lenge pris ondoh, topoꞌe lenge kokorohtup ŋaiye yembepeteme yukoh yirise. Pe tinge jahilyeh yanange wusyep yekepe yaŋah ŋaiye Judas ka ember Jisas el syep tinge. 5Taꞌe luku pe, tinge chuchukwarme wusyep kin pe, tinge yotop kin taname ŋaiye ka yaŋaꞌe wuhyau. 6Pe Judas heꞌme wusyep tinge pe, kin ŋoiheryembe yaŋah ŋaiye ka ember Jisas el syep tinge tisme lenge miyeꞌ tuweinge no, yukur ka yetekeꞌe.
Jisas ŋende miꞌmiꞌ ŋaiye ka ono ŋai Pasova
(Mat 26.17-25, Mak 14.12-21, Jon 13.21-30)
7Ŋupe ŋaiye ŋup embere si nat ŋaiye lenge Juta ka yende kakah ŋaiye yis pakai, topoꞌe ka yongombe worsip umbwahe tikin Pasova yende ofa pe, 8Jisas nember Pita hindi Jon yal nange ka yende miꞌmiꞌ ŋai Pasova ŋaiye ka yono. 9Kom tinge hindi yisilihme Jisas na, “O ni ŋasande ya mende miꞌmiꞌ murp pa?” 10Pe ki ŋana lenge na, “Ŋupe ŋaiye pa yi yoto Jerusalem pe, pa tetembuhu topoꞌe miyeꞌ ende ŋaiye nikirh pinip nat. Pe pa junde kin yi yoto yokoh ŋaiye kin nal pe, 11pa yinime yai yokoh uku na, ‘O jetmam Jisas da isilih nin na, yokoh dou ende ŋaiye mitiŋ ka yurp sai ya? Ki ŋasande nange ka ote orp ono ŋai Pasova topoꞌe poi, jetalah kin.’ 12Miꞌe pe, miyeꞌ uku ka asam yip dou embere ende nanah hlaꞌ ŋaiye tinge si yende miꞌmiꞌ ŋaiꞌe ŋaiꞌe taꞌe hendeinge maha ŋai ŋanar pe, pa yi yende miꞌmiꞌ me ŋaiꞌe ŋaiꞌe ŋaiye ya mono ŋai.” 13Miꞌe pe, tinge hindi yal yetekeꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe gande taꞌe ŋaiye Jisas si ŋana lenge. Taꞌe luku pe, tinge yende miꞌmiꞌ me ŋai Pasova.
Jisas ŋono ŋai yuwo kin topoꞌme lenge jetalah kin
(Mat 26.26-30, Mak 14.22-26, 1Ko 11.23-25)
14Ŋup tikin ŋaiye ka yono ŋai nat pe, Jisas topoꞌe lenge jetalah kin ya yarp yoyorꞌme hendeinge. 15Pe ki ŋana lenge na, “O ŋam masande tikin ŋaiye ma mono ŋai Pasova leꞌe motop yip yer ti, ma mambaꞌe nihe syohe. 16Detale, yukur ma plihe mono ŋai Pasova mi tutume ŋaiye tehei mise tikin Pasova ka tus halhale me lemame tikin Got.” 17Pe Jisas nambaꞌe yokoh pinip pe, ki ŋanange wusyep hriphrip me Got me pinip wain uku. Miꞌe pe, ki ŋanange na, “Yambaꞌe yokoh pinip eꞌe pe, pa yonoꞌe tutume yip lalme. 18Kom ŋam mana yip, yukur ma plihe monoꞌe pinip wain mi tutume ŋaiye lemame tikin Got ka ot.”
19Pe kin nambaꞌe kakah ende pe, kin ŋanange wusyep hriphrip me Got me kakah uku. Miꞌe pe, kin noworꞌe nangange lenge pe, ki ŋana lenge na, “Leꞌe ki taꞌe wahriꞌ ŋam ŋaiye ŋam yal yip no, ka ungwisme yip. Yambaꞌe yono. Pe ŋupe ŋaiye pa yende tuꞌe leꞌe pe, pa plihe ŋoiheryembe ŋam.” 20#Jer 31.31-34Tinge yono ŋai miꞌe pe, kin plihe nambaꞌe yokoh pinip wain nangange lenge pe, ki ŋana lenge na, “Got si nupwaiꞌe kontrak ambaran nange ka ungwisme miyeꞌ tuweinge kitikin. Topoꞌe Got si nupwaiꞌe wusyep ŋaiye wim ŋam ka tus me yip lalme. 21#Sng 41.9Kom miyeꞌ ŋaiye ka ember ŋam el syep lenge wachaih pe, kin narp hendeinge ŋono ŋai topoꞌe ŋam. 22Ŋam, Talah tikin Miyeꞌ, ma mule tuꞌe ŋaiye Got si nalaŋatme, kom miyeꞌ ŋaiye ka ember ŋam el syep lenge wachaih pe, ka pupwa supulme kin!” 23Miꞌe pe, lenge jetalah sisilih yale yat titinge tongonose ŋaiye lahmende ka ende ŋai uku.
Lenge jetalah tingilyeꞌ nange lahmende kin ŋondoh me tinge
24 # Mat 18.1, Mak 9.34, Luk 9.46 Lenge jetalah tikin Jisas tingilyeꞌ wusyep yale yat tititinge ŋaiye lahmende kin ŋondoh me tinge. 25Kom Jisas ŋana lenge na, “Lenge miyeꞌ ondoh haiten jate bip yahraꞌe naŋ tinge nange tinge bongol. Pe tinge yasande ŋaiye lenge miyeꞌ tuweinge ka jil lenge nange tinge miyeꞌ ŋaiye yungwis lenge miyeꞌ tuweinge. 26#Mat 20.25-27, 23.11, Mak 9.35, 10.42-44Kom yukur pa ŋoihyeryembe tuꞌe liki, na pakai. O lahmende ŋaiye ka tule kitikin tuꞌe ŋaiye toꞌ narp tuwihme tatai kin, topoꞌe miyeꞌ wah pakaiye pe, kin ka tuhur tuꞌe miyeꞌ ondoh ende. 27#Jon 13.12-15O ŋoihyeryembe miyeꞌ hoi, miyeꞌ ondoh topoꞌe miyeꞌ wah kin. Lahmende tinge hindi kin miyeꞌ bwore nengelyembe ŋoinde? Miyeꞌ ondoh uku ŋaiye narp hendeinge ŋono ŋai, lakai miyeꞌ wah ŋaiye naŋaꞌe ŋai me kin? Ŋam sisyeme, yip ŋoihyeryembe nange miyeꞌ ondoh uku, kom ŋam miyeꞌ ŋoinde tikin. Ŋam mate marp topoꞌe yip taꞌe miyeꞌ wah ende.
28Somohonme ŋaiye ŋendeheiyeh na tatame tukwini leꞌe pe, yip yotop ŋam yarp, topoꞌe yetekeꞌe mane ŋaiye ŋam mikirh. 29Kom tukwini ŋam malaŋatme yip ŋaiye pa yembepeteme lenge miyeꞌ tuweinge taꞌe ŋaiye Got si nalaŋatme ŋam nange ma membepteme lenge miyeꞌ tuweinge kin tuꞌe kiŋ. 30#Mat 19.28Taꞌe luku pe, yip pa yono ŋai topoꞌe yonoꞌe pinip yurp hendeinge ŋam yi yoto lemame ŋam. Topoꞌe pa yurp luh tuꞌe ŋaiye lenge kiŋ pe, pa yembepeteme bamtihei 12 lenge Israel tuꞌe ŋaiye miyeꞌ iyarꞌe tinge.”
Jisas ŋanange nange Pita ka inise naŋ kin
(Mat 26.31-35, Mak 14.27-31, Jon 13.36-38)
31Jisas ŋaname Pita na, “O Saimon, Saimon, Satan si ŋisilihme Got nange tatame ŋaiye ka ondolꞌme yip lalme. Pe ŋondolꞌme luku ka tuꞌe ŋaiye lenge miyeꞌ yendederme peperiyeh kakah no, yohe wenge hoporonge pupwa wal, kut ŋesep bwore na gah ŋanar. 32Kom Saimon, ŋam si misilihme Got ŋaiye ŋoihmbwaip nin ka teŋeime ŋam bongole si no, yukur na talai, pakai. Kom ŋupe ŋaiye nin plihe nambaꞌe ŋoihmbwaip bwore no, na plihe otme ŋam pe, na se gin bongole, topoꞌe na ende bongolme lenge toꞌ tatai nin.” 33Pita nungwisme Jisas na, “Lahmborenge, ŋam mende miꞌmiꞌ marp ŋaiye ma mil mwahupwaiꞌe topoꞌe nin pe, ma mule topoꞌe nin kili!” 34Kom Jisas ŋaname Pita na, “O Pita, ŋam mana nin, tukwini ŋup eꞌe, teter ŋaiye tuwet yukur nenger pe, nin na inise naŋ ŋam ni hun nange nin yukur sisyeme ŋam.”
Jisas ŋana lenge jetalah kin nange ka yende miꞌmiꞌ ŋaiye hwap ka ot
35 # Mat 10.9-10, Mak 6.8-9, Luk 9.3, 10.4 Pe Jisas ŋisilih lenge jetalah kin na, “Somohonme, ŋupe ŋaiye ŋam member yip mal ŋaiye pa yende wah ŋam pe, ŋam mana yip nange yukur pa yenge ŋaiꞌe ŋaiꞌe syep taꞌe wuhyau, tem sorh, topoꞌe ŋihip hiꞌ, na pakai. O ŋup uku pe, yip seheiꞌme ŋainde, lakai pakai?” Tinge yungwisme kin na, “Pakai. Poi tatame ŋaiꞌe ŋaiꞌe kuli.” 36Jisas si sisyeme nange mane embere se ka otme tinge. Taꞌe luku pe, kin ŋana lenge na, “Kom tukwini leꞌe, lahmende yip ŋaiye nember tem sorh, lakai wuhyau syeꞌ ŋanar pe, se ka enge topoꞌe kin el. Topoꞌe lahmende ŋaiye ŋim pakai pe, ka ende windau me temhroŋ sokoloh kin ti, ka ambaꞌe wuhyau pe, ka iche wuhyau ambaꞌe ŋim ŋombor ende. 37#Ais 53.12Detale, wusyep ende ŋaiye sai nato Tup tikin Got ŋanange na, ‘Lenge mitiŋ se ka yende yumbune kin tuꞌe ŋaiye miyeꞌ pupwa ŋaiye ŋoworꞌe wusyep erŋeme.’ Ŋam mana yip, wusyep uku nalaŋatme ŋam pe, sihei sihei se ka teŋei esep.” 38Lenge jetalah yaname na, “O Lahmborenge, ŋim ŋombor hoi eꞌe ŋanar ihi.” Kin nungwisme tinge ŋanange na, “Wusyep iki sikei taꞌe lono.”
Jisas ŋisilihme Got narp nanah Hwate Olip
(Mat 26.36-46, Mak 14.32-42)
39Jisas plihe tas nasme moi Jerusalem nal Hwate Olip taꞌe ŋaiye ŋup ilyeh ilyeh ki ŋende pe, lenge jetalah kin jande kin yal. 40Ŋupe ŋaiye tinge ya jere luh uku pe, ki ŋana lenge na, “Yisilihme Got ti, ka ende bongolme yip, topoꞌe yukur ka enge yip e oto ŋondolꞌme ŋaiye nihe supule.” 41Miꞌe pe, kin nasme tinge nal sikirp wohe taꞌe ŋaiye 30 mita pe, ki ŋasarꞌe ŋimbep ŋisilihme Yai Got. 42Ki ŋaname na, “Yai, ŋaiye ni sande pe, ambaꞌe nihe syohe embere luku ŋaiye ma mambaꞌe pe, enge upwaihme ŋam. Kom ende ŋaimune tuꞌe ŋaiye ni ŋasande, kut yukur na ende tuꞌe ŋaiye ŋam masande, na pakai.” 43Nilyehe sai walip hlaꞌ ende nate gah ŋende bongolme kin. 44O ŋoihmbwaip Jisas kin mane ŋembere sekete me nihe syohe ŋembere ŋaiye ka ambaꞌe. Taꞌe luku pe, ki ŋende wah ŋisilihme Got ŋembere bongol sekete nal pe, ŋaisingihnim tas taꞌe ŋaiye wim pe, ki bormbor na gah kekep.
45Ŋupe ŋaiye ki ŋanange wusyep topoꞌme Got miꞌe pe, ki plihe nal luh ŋaiye lenge jetalah kin yarp pe, ki ŋetekeꞌ lenge ta, tinge si yate posoh. Detale, ŋoihmbwaip tinge mane ŋembere sekete pe, wahriꞌ tinge si ŋataiꞌ. 46Pe Jisas ŋana lenge na, “Detale ti yip yate posoh? Tuhur yisilihme Got ŋaiye ka ende bongolme yip, topoꞌe yukur ka enge yip e oto ŋondolꞌme ŋaiye nihe supule.”
Lenge wachaih syep yarpe Jisas
(Mat 26.47-56, Mak 14.43-50, Jon 18.3-11)
47Jisas teter ŋanange wusyep nal lenge jetalah kin pe, Judas, jetalah tikin Jisas ende, neleŋeime lenge wachaih wondoh embere yate jereme tinge. Pe Judas nal siheime Jisas ŋaiye ka irirme kin no, ka sisyeme nange kin miyeꞌ ilyeh ŋaiye ka yurpe loko. 48Kom Jisas ŋaname kin na, “Judas, nin nat ta irirme ŋam nange na alaŋatme ŋam no, na ember ŋam, Talah tikin Miyeꞌ el syep lenge wachaih lakai?” 49Ŋupe ŋaiye lenge jetalah kin yetekeꞌe ŋaimune ŋaiye ka ot me kin pe, tinge yisilihme na, “Lahmborenge, ya menge ŋim ŋombor poi mongomb lenge, lakai pakai?”
50Kom jetalah kin ende nenge ŋim ŋombor ŋotombo ŋeleꞌe mungwim non miyeꞌ wah ende tikin pris ondoh. 51Jisas ŋana lenge na, “Sikei no! Pa yende tuꞌe liki, na pakai.” Miꞌe pe, ki ŋusuwaꞌe mungwim miyeꞌ wah uku pe, ki plihe bwore. 52Lenge miyeꞌ uku ŋaiye yata yurpe Jisas pe, tinge lenge pris ondoh, lenge kokorohtup ŋaiye yembepeteme yukoh yirise, topoꞌe lenge bwore bworenge titinge lenge Juta. Pe Jisas ŋana lenge na, “Detaꞌe lai ti yip yenge ŋim ŋombor topoꞌe lou yat taꞌe ŋaiye ŋam miyeꞌ pupwa ŋaiye gwinyenme gavman? 53#Luk 19.47, 21.37Misei, somohon, ŋup ilyeh ilyeh ŋam motop yip marp halhale ma moto yukoh yirise. Pe detaꞌe lai ti yip yukur syep yarpe ŋam ŋup uku? Kom leꞌe ŋup yip tip, ŋup yepelmbe ŋaiye miyeꞌ pupwa ŋende wah kin.”
Pita ŋanange kin yukur sisyeme Jisas
(Mat 26.57-58,69-75, Mak 14.53-54,66-72, Jon 18.12-18,25-27)
54Tinge syep yarpe Jisas pe, tinge yenge kin yal yokoh embere tikin pris ondoh. Pe Pita gande tinge nal, kom kin teter nat sikirp wohme tinge. 55O ŋupe ŋaiye tinge ya yoto lem meleꞌe ŋaiye ŋoyorꞌme yokoh uku pe, lenge kokorohtup jasar nih. Pe Pita ŋotop lenge mitiŋ syeꞌ yarp me nih. 56O ŋupe ŋaiye nih naŋarꞌe bepmohro Pita pe, tuwei wah ende titinge wetekeꞌe Pita pe, ti wusukumbe kin dilndil sai. Pe ti wanange na, “Miyeꞌ iki, kin topoꞌe somohonme narp topoꞌme Jisas.” 57Kom Pita ŋanange na, “Amai, ŋam yukur sisyeme kin, pakai.” 58Tinge yarp sikirp pe, miyeꞌ ende plihe ŋetekeꞌe Pita pe, ki ŋaname Pita na, “Hai! Nin iki, nin miyeꞌ ende ŋaiye somohonme narp topoꞌe Jisas kili.” Kom Pita nungwisme wusyep kin na, “Homboꞌe. Ŋam pakai.” 59Tinge ter yarp sikirp gwaingwai taꞌe ŋaiye aua ŋilyeh pe, miyeꞌ ende plihe ŋende wah ŋana ŋanange ŋanar na, “Hai, ŋam si sisyeme nange miyeꞌ iki, kin somohonme narp topoꞌme Jisas. Detale, tinge hindi hoime miyeꞌ tikin Galili distrik.” 60Kom Pita ŋaname na, “Homboꞌe. Ŋam yukur sisyeme wusyep ŋaiye nin nange liki!” Dindiꞌ ŋupe ŋaiye Pita teter ŋanange wusyep uku gan pe, tuwet nenger. 61Miꞌe pe, Lahmborenge bunjenge bep dilndilme Pita sai pe, Pita plihe ŋoih bwarme wusyep ŋaiye somohonme Jisas ŋaname kin na, “Dindiꞌ ŋup uku pe, teter ŋaiye tuwet yukur nenger pe, na inise naŋ ŋam ni hun nange nin yukur sisyeme ŋam.” 62Miꞌe pe, Pita na tas wicherꞌ pe, ki buhu tangar gah ŋilil embere sekete ŋaiye kin si ŋinise naŋ tikin Jisas.
Jisas gan wusyep nal sisinge woroh lenge Juta
(Mat 26.59-68, Mak 14.55-65, Jon 18.19-24)
63-64O ŋup uku pe, lenge kokorohtup yanange wusyep pupwa yende wime Jisas, topoꞌe yerŋeme ŋaiyuwat yal tatme ŋembep kin ti, tinge yonombe kin. Pe tinge yisilih na, “Ŋaiye nin profet mise pe, ni te ini poi na, lahmende yambe.” 65Pe tinge jonombaiꞌe kin pupwa supule.
66Nyermbe hondonge pe, lenge sisinge woroh lenge Juta taꞌe ŋaiye bwore bworenge tinge, lenge pris ondoh, topoꞌ lenge jetmam tikin wusyep erŋeme yate jahilyeh. Pe lenge kokorohtup tikin yukoh yirise yarpe Jisas yenge yal ŋaiye ka gin wusyep el ŋembep tinge. 67Pe tinge yaname Jisas na, “Te ini poi, nin Krais, Miyeꞌ alaŋatme tikin Got, lakai.” Kom Jisas plihe nungwisme wusyep tinge na, “Ŋaiye ma mini yip pe, yukur pa se yenerme wusyep ŋam. 68Topoꞌe ŋam sisyeme, ŋaiye ma misilihme yip wusyep ende pe, yukur pa plihe yungwisme wusyep ŋam, pakai. (Taꞌe luku pe, yukur ma plihe mungwisme wusyep yip.)#22.68 Wusyep eꞌe poi mainge ŋaiye ka gondoume halhale. 69Kom dindiꞌ ŋup eꞌe nenge nal pe, ŋam Talah tikin Miyeꞌ, ma murp syep non tikin Got ŋaiye bongol sekete.”
70Pe tinge lalme yaname na, “Nin Talah tikin Got, lakai pakai?” Jisas plihe ŋana lenge na, “Liki si yip yanange kili.” 71Tinge yanange na, “Ya plihe gurunguru mekepe ti, yukur wusyep uku sai tase. Kin si ŋana poi nal halhale. Taꞌe luku pe, kin si ŋineiꞌe kitikin kili.”

目前選定:

Luk 22: urt

醒目顯示

分享

複製

None

想要在所有設備上保存你的醒目顯示嗎? 註冊或登入