Luka 15

15
Nkitanyanyukoto e nker naimina
(Matayo 18:12–14)
1 # Luka 5:29,30 Kore laitalakunok pooki le kodi o ltung'ana loo ng'ok, nenyikaki aainining Yeso. 2Neing'unyung'uny Lparisayo o laiteng'enak loo nkitanapat aajo, <<Kore ele tung'ani naa keng'amaa ltung'ana loo ng'ok, nenya ndaa tenebo o ninche.>>
3Neliki ꞉Yeso ninche ana kitanyanyukoto, 4<<Amaa, ng'ae taa ntae, aa teneata nkerra ip, neimin nabo lemeing'uaa kunda ntomoni saal o saal to soro, nelo ayiaya inia naimina ana metumo? 5Naa kore payie etum, neng'ida nerrapu apik sip lenye. 6Kore payie ebau nkang enye, neipotu sotuatin lenyena o latia enye nejoki, <Enting'idata tenebo o nanu amu katumo naa inia ker ai naimina!> 7Naa kajoki naa ntae, nejia sii etiu te chumata, keaku ng'ida kitok tankaraki ltung'ani loo ng'ok obo oirriidua alang loosipat ntomoni saal o saal, lemeyieu neirriidu.
Nkitanyanyukoto e ropiyia naimina
8<<Kaa ntomononi aa teneata ropiyiani tomon#15:8 Naa kore nabo ketuwuana lmuchaara laa lapatin okuni. neimin nabo, nemeinok lkilang'ilang'et, neor nkaji, nenyok ayiaya ana metumo? 9Naa kore payie etum, neipotu ncheriata enyena o latia nejoki, <Enting'idata tenebo o nanu, amu katumo inia ropiyia ai naimina.> 10Naa kajoki ntae, nejia sii etiu, kore teneirriidu ltung'ani obo loo ng'ok, neng'ida lmalaikani le Nkai.>>
Nkitanyanyukoto e layieni oimina
11Nejo Yeso, <<Keatae apa ltung'ani oata layiok oare. 12Nejoki ꞉layieni kini menye, <Papa, toorikaaki nanu ntoki ai pooki nayiere duo najung te iyie.> Neoriki menye ntoki enye pooki. 13Kore payie eich nkuti perot, neinyuototo ilo ayieni neiturrurru ntokitin enyena pooki, neorori alo nkop nalakua. Kore etii inie, neichirkalie parakuoicho enye pooki to nkoitiei e nchirkala. 14Kore payie emut ntoki pooki, netum ꞉nkolong kitok inia kop, neng'asu atum sina. 15Nelo aisiaai ltung'ani obo le inia kop, nerik ilo tung'ani ꞉ninye lchampai lenyena meirritaki mbitiro#15:15 Kore apa mbitiro too ltung'ana loo Lyiaudi naa mara supati.. 16Neng'uar eyieu nenya nkinyat naanya nenia bitiro, nemeatae hooyia ltung'ani oicho ntoki. 17Kore payie ejo ninye nkue de nejo, <Kewuaa sa ltung'ana ooigerito ꞉papa lai siaai oaanya ndaa aimu neleku, kake kaye nanu tene to sumach! 18Kainyuototo naa alo neti papa lai najoki, <<Papa, kataasa ng'oki, kaitarroka Nkai, naitarroka iyie. 19Merekure eiririkino payie aaji nanu nkerai ino. Ntaaki tana lobo loo lolo aisiaayiak lingero!>> > 20Neinyuototo, nelo neti papa lenye.
<<Kore ewuon elakua, nedol ꞉papa lenye neduaaki lng'er oleng, nekuet anang'are, neibung agus. 21Nejoki ꞉ilo ayieni lenye ninye, <Papa, kataasa ng'oki tekue Nkai o tekue iyie. Merekure eiririkino payie aaji nanu layieni lino.> 22Nejoki ꞉papa lenye laisiaayiak lenyena, <Entesieku, eyautu nanka naaodo supat too pooki, enchopoki ninye! Nipikpik lpete lkumojino lenye, ninchopokiki namuka. 23Niyauu larami le nkiteng oitipiroki, niyieng'yieng matam niking'ida. 24Amu ketua apa ele ayieni lai neitoki apiu, keimina apa neitokini aatum.> Neng'asu aang'ida.
25<<Kore layieni lenye botor, netii atua lchampa. Kore payie elotu anyikaki nkang, nening sinkoliotin o eranyitae nenyaitae. 26Neipot laisiaayiani obo, aipar ntoki naasitae. 27Nejoki ninye, <Lalache lino oyewuo, naa keteyiang'a papa lino larami le nkiteng oitipiroki, amu ketang'amayie ninye era bioto.> 28Negoro ninye, neany ejing atua nkaji. Kake neipung'oki ꞉papa lenye to boo, nelej metijing'a nkaji. 29Newoliki papa lenye ajoki, <Ng'ura kulo arin pooki laaisiaayia nanu iyie, neitu hoo aikata aany aas nikitiaka. Kake eitu aikata kincho lkuo lekine lanya, payie ang'ida o sotuatin lainien. 30Kake kore payie elotu ele ayieni lino otumutaka ntokitin inono pooki loloito, niyiang'aki larami le nkiteng oitipiroki.> 31Nejoki ninye, <Layieni lai, ikiboitiere iyie nanu nkata pooki, naa kore ntokitin ainien pooki, naa ninono. 32Kake keiririkino payie ikinya sukukuu niking'ida tankaraki kore ele alache lino naa ketua apa neitoki apiu, naa keimina apa neitokini aatum.> >>

Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:

Luka 15: saq

Ìsàmì-sí

Pín

Daako

None

Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀