Matayu 5

5
Yesuŋo Bonagao Kisi Maep Edange
1Yesu eŋe ŋei ŋerep magu suwaine onge, paki meŋo mane wane kutno waki paki, eya pese ket metke, eŋine dokoine eŋe sari osino lolikka metkoi. 2Pakiso, Yesu eŋe kiyeke don iwa yale ra edange,
Wetpesek Wele
3“Ŋei ŋerep eŋe kotoenane detpi, wanap okanmaike, eŋe wet pesek desikei, qeli gege togon yemo eŋane biŋek! 4Nem koyasuruk gemami, eŋe yaleka wet pesek desikei, onoka wane Kaisaleŋo baŋ maganut oniyake! 5Wetene ma pese gemami, eŋe wet pese desikei, onoka wane eŋe baŋ Kaisaleŋo onoka biŋek qe ebonge, eya makei! 6Kaisaleŋo dere ebon maike eya wane rokopko wetene suwaineŋo wikile mage okanmami, eŋe wet pese desikei, onoka wane Kaisaleŋo baŋ qe watke ebongi, ŋatene qeyake! 7Ŋei kimakopene eŋane wetene boriki, seseone okanmami, eŋe wet pese desikei, onoka wane eŋe Kaisaleŋo baŋ wetine boriki sese-oniyake! 8Kotoene libeka gemami, eŋe wet pese desikei, onoka wane eŋe baŋ waomene Kaisale kakei! 9Ŋei eŋane keuweno peyam wane urata mau wakonmami, eŋe baŋ wet pese desikei, onoka wane, Kaisale eŋe baŋ eŋine gipolekoune edorayake! 10Ŋei ŋerep Kaisale derelukkamami, pakimo, kine eya wane ŋabaine ra more wikile kuteno motpi wamaike, eŋe eya wane wet pese desikei, qeli gege togon eyamo eŋane biŋek!”
11“Ŋei eŋe det worik okan ŋungei, so ŋingu matali qetali okan ŋunikei, so ŋinane aŋao more isi don kine kine borikine korop ra solaŋine matalikei, ŋine wet pese desikei, onoka wane ŋine naŋane ŋadeno mogatnane sarimami, eya wane, 12Ŋine wetŋine peseki, batne okanikei, onoka wane turuŋŋine lewine suwaine weti qeliwo, ŋinane biŋek Magakŋo warekaki pamaike, eya wane. Propet ŋeikopŋine ŋinane bango qei mo sogino ge sakoi, eŋe kisi maep wane ŋabaine edo, kisi maep ŋabaka eŋe yalewaka ŋaba one more matali qetali ebukoi.”
Ŋei Eŋane Kiwet So Kiwa Okanikei
13“Ŋine kepe baŋem ŋei eŋane kiwet okanikei. Ŋo kiwet eŋe simileine eya mida okaniyakeo, mau koso simile wako wakon wane numa eyamo mi pamaike. Kiwet eya mo simile midaine okanmaike, eya wane yeine qakeu ariki, ŋei ŋerep eŋe kutno gesoke ari sari okanmami.
14“Ŋine kepe baŋem ŋei eŋane kiwa, yale okane gekei. Mat mane suwaine meŋo maneo makoi, eŋane qelaŋane eyamo kine kine maneŋo maine mi qekatkeyake. 15Ŋei maneŋo kiwa mane kuwake, laseŋo mi kito korauki mesiyake, eya wane turuŋine yemo eŋe bosiŋino modeki okora more, ŋei ŋerep mat koto metmami, eya qelaŋane eboniyake. 16Rokop yalewaka, ŋinane kiwaŋo ŋei ŋerep qelaŋane eboniyake, paki eŋe ŋinane masi tanik maine okanmami, eya kau paki, Magaŋine qeliwo gemaike, eŋe bakomine kitokei.”
Yesu Eŋe Ra Rokop Don 5 Eya Wane Kine Edange
17“Ŋine naŋane iwa yale misuk wetke rakei, eŋe Mose wane ra rokop don so propet eŋane don eya esopkaki ariyakane ketke. Na eya esopkawe ariyakane, mi ketkole, midakaka, na don eya tewekewe paki, mawe eŋane don wele okaniyakane ketkole. 18Na welekatne ŋidanbe detpi! Qeli so kepe ere pakeik, kop ra rokop don, me eya wane don sisine mane ra rokop don wane kotino qeqine, eyaŋo mi siukeyake, midakaka. Eŋe yale pamageki, qeli so kepe so yeye kine kine korop eŋane nasoene eŋe baŋ qoeyake. 19Eso eya wane, ŋei mane eŋe ra rokop don mide nigagatne mane dere qewoloŋgi paki, ŋei natne masi weku eyaka eŋe weneŋ okanikei wane kito edaniyake, eŋe qeli gege togon kotino, eŋetine ketkele nigagatne payake. Ŋo nat paromine yemo mane eŋe ra rokop don eya dere tewekeyake, so ŋei natne eŋe kop weku eyaka eŋe weneŋ okanikei wane kito edaniyake, eŋe qeli gege togon kotino, eŋetine suwaine, ŋei wawaine geyake. 20Eya wane na ŋidanbe detpi, ŋine Kaisaleŋo numa koboine mogare arikei wane wetkemaike, eya bororom teweke mogare arikeiwo, yemo ŋine ewekeu paki, qeli gege togon wane numa kotino maine wakesikei. Ŋo ŋine ra rokop don kito ebo ebon, so Parisi eŋane masi tanik qotkoine mi mogasikei, yeine qelige ŋadekkau paki, so qeli gege togon kotino maine wakesikei.”
Ra Rokop Don 5 Eyao Sot Osi Wane Don Pamaike Eya wane Kine Rake
21“Ŋine mokaka ŋabokop ŋine don iwa yale Kaisale magakŋo edange, eya mo detmami, ‘Ge ŋei mi qem seukeyake, ŋei mane eŋe ŋei kimaine mane qeki seukeyake, eŋe baŋ ma ari wano wanok ŋei wane kaitko birakau okorayake.’ 22Ŋo noŋo yemo iwa yale ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe kimainerop sot osi osi okaniyake, eŋe baŋ ma more wano wanok ŋei wane kaitko birakau okorayake, ŋei mane eŋe kimaine iwa yale olasiyake, ‘Ge maine yemo yaup wane!’ Yale olasiyake, eŋe baŋ ma more Kaunsol wane kaitko birakau okorayake, so ŋei mane eŋe kimaine ‘Borikine qelaŋ togole,’ orayake, eŋe baŋ sora gerep wikile teinerop eya ari kesiyake. 23Eso eya wane ge mo Kaisale bakom okan kakenane, arata osino ari okorakeneo, ge eyaka kimaŋoneŋo ŋaba ŋabaŋitne pamaike, ge yewa desikene. 24Paki ge qeligenom, bakom kine kineŋone eya arata osino metki, ge esatkamde kimaŋonano arinom, ŋire ŋaba eya makoboeuk qoeki, ge baŋ koso peyamgo zinge ari more, Kaisale bakom okankakene.”
25“Ŋei maneŋo geŋane kine ra more dongo geu ariyakeo, yemo ge ŋabaŋonerop ari numao maratka more, naso pamaike, eyaoka eŋerop kima okan naguwik qoeki, ŋado dongo arikene. Yale mi okangeneo, yemo ge ari lotkenom, eŋe geu more, wano wanok ŋei wano biraganiyake, paki oŋo geu tebe ŋei wano biragangi, tebe ŋeiŋo baŋ mulap urumgo biragangi wakesikene. 26Na welekatne golatpe, ge yewa naso kiroine wikilerop met mage, baŋ kimaŋonane sot ikop mi qoeyake, eya korop qolekanom qoewareki, ge baŋ maine mulap urumgo ŋine sakesikene.”
Ra Rokop Don Tego Ŋao Ŋanom Mi Qeliŋnagukeikwane Don Pamaike Eya wane Kine Rake
27“Ŋine don iwa yale raraine pamaike, eya mo detkoi, ‘Ŋao ŋanom ŋire misuk qeliŋ nagukeik, paki ŋei ge ŋerep mane misuk maikene!’ 28Ŋo noŋo yemo iwa yale ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe ŋerep mane kayake paki, mayakane wetkeyake, eŋe eŋine ŋanomine eya mo wetŋo qeliŋkaki paki, wetineŋo mane eya eŋerop bailalaŋ okane more, sotkorop okanmaike. 29Eya wane ge deŋone wongoken eyaŋo borikine makenane tebaganiyakeo, ge qe pitikenom saketki biranom ariyake! Ge solaŋone sisine wekuŋo midayake, yemo zok wekumane, ŋo ge solaŋone koropŋo kuneneŋ gekeneo ge baŋ sora gerepko birau kesikene, eyaŋo maine mi okanmaike. 30Ge meteŋone wonŋo tebagangi borikine makeneo, yemo ge kitare so biranom ariyake! Ge bikumŋone sisine weku qeliŋkakene, eyaŋo yemo zok wekumane. Ŋo ge solaŋone koropŋo ge ari sora gerepko kesiyake, eyaŋo maine mi okanmaike.”
Ŋao Ŋanom Zokit Kita Kitat Eya Wane Don Rake
31“Ŋine don iwa yale raraine pamaike, eya mo detkoi, ‘Ŋei mane eŋe ŋanomine qeliŋ kayakane okane, eŋe zokit kita kitat wane kibi mane kine desikei wane mire, ŋanomine maniyake, masi eya maine okanmaike.’ 32Ŋo noŋo yemo iwa yale ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe ŋanomine maineka ge mageuk paki, qeliŋkaki paki ari, ŋerep mane koso mayakeo, yemo ŋei yewa eŋe okangi, ŋanomine eŋe numa qeyau ari bailalaŋ okanike, eya wane ŋei yewa eŋe sot korop okanmaike, so ŋei yewa eŋe ŋerep ŋaunerop, eya meke, eya wane eŋe yaleka bailalaŋ okanmaike. So sot umat marat-kamaike.”
Ra Rokop Don 2 Yewao Qeliwo Kaisale Wane Kaitko Ratogole Ratogole Eya Wane Kine Rake
33“Ŋine mokaka ŋei don iwa yale edange, eya mo yaleka detkoi, ‘Ge donŋone rakone, eya misuk kitasikene, ge makenane ranom paki, Waom wane biŋek so eŋane kaitko ra togolekone, eya siluŋ makene.’ 34Ŋo na iwa ŋidanbe, ŋine kine kine mane makei wane rau paki, don yau yaup eyao more misuk ra togolekei, qeliwo mode more, misuk ra togolekei, onoka wane qeli yemo Kaisale wane met met. 35Me kepeo misuk mode more ra togolekei, onoka wane kepe yemo Kaisale wane gesoke met metine, me Yerusalem matko mode more misuk ra togogolekei, onoka wane eya yemo Ŋei Waom Suwainane mat. 36Me leweŋino misuk mode more ra togolekei, onoka wane ŋine leweŋine zoune mane mau mi wakoeyake me mi sigileyake. 37Ŋine rawe raso yemo ‘Okkei’ me ‘Mida’ maine rakei. Don natne yaup rakei, eya yemo Ŋei Borikinano ŋine sarimaike.”
Ŋenguwi Turuŋine Mi Engukene Eya Wane Kine Rake
38“Ŋine don iwa yale raraine pamaike, eya mo detkoi, ‘Ŋei maneŋo geŋane deŋone qe pilikki, ge turuŋine eŋane deine eya ge weneŋ qe pilikkene, so mane eŋe geŋane ŋetŋone kito muzuŋgi, ge turuŋine eŋane ŋetne kito muzuŋgene’. 39Ŋo noŋo yemo iwa ŋidanbe detpi, ŋei mane eŋe masi qotkoine okan ŋungi, so ŋine turuŋine qotkoineka mi okankakei. Ŋo ŋei mane eŋe tagenŋine wongoken ŋinguyakeo, ŋine tagenŋine kanaoken eya weneŋ sunkau ŋinguyake. 40Ŋo ŋei mane eŋe mulap urumgo bira-ganiyakane geu ari takotŋone mayakeo, ge momo takotŋone eya weneŋ sunkanom mayake. 41So kawali ŋei magu eŋane keuwo ŋine mane eŋe aboŋine numa bamgo eya wane rokop ma arikenane soringangi, ge maine ewekine numa kiroine eya wane rokop ma arikene. 42Ŋei mane kine kine mane manikenane ra gangi, eŋe maine manikene. Ŋei mane eŋe geŋano ŋine kine kine mane kulit geu mayakane raki, ge kine kine eya maine eŋe manikene.”
Ŋabakopŋine Wetmaep Okanongei
43“Ŋine don mane iwa yale raraine pamaike, eya mo detkoi. ‘Kimakopŋine wet maep okan onikei, ŋo ŋabakopŋine yemo qaisik onikei.’ 44Ŋo noŋo yemo ŋidanbe detpi, ŋabakopŋine wet maep okan ongei, paki ŋingu matali okanŋungei, eŋane Kaisale meŋenkau, turuŋene bira yake. 45Yale okanbi paki, ŋine baŋ Magaŋine qeliwo gemaike, eŋane gipolekoune okangei. Eŋe maki kaiweineŋo sirike, ŋei ŋerep maine so borikine eŋano rokop wekuka qe okanmaike, so koya ebon okanmaike, ŋei ŋerep masi maine okanmami, so tanik borikine okanmami weneŋ. 46Ŋine ŋei ŋereppa wet maep okan ŋunmami, eŋeka weku wet maep okan ongeiwo, yemo Kaisale eŋe onoka wane lewine qole-ŋuniyake? Takis so borikine mama ŋei eŋe yaleka eya ma okanmami! Kepe ŋei wane rokop yuwankaikei! 47So ŋine, kimakopŋine eŋeropka weku don awo-nagukeiwo, yemo ŋine ŋei ŋerep natne onokaŋo tebaongei? Qelaŋ ŋei ŋerep eŋe yaleka eya ma okanmami! Kepe ŋei wane rokop yuwankaikei! 48Eya wane, ŋine koboboine gekei, Magaŋine qeliwo eŋe koboboine gemaike, ŋine eŋane rokop magekei!”

ప్రస్తుతం ఎంపిక చేయబడింది:

Matayu 5: onsNT

హైలైట్

షేర్ చేయి

కాపీ

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy