SAN MARCOS 8

8
Jesús da de comer a cuatro mil personas
(Mateo 15.32-39)
1Jesú camaja na ca-riaye cʉtiere cʉ̃ ca-netooro bero camaja capaarã cʉ̃ tʉpʉ ca-neñapoyuparã tunu. Topʉ ãnaa na ca-ʉgapere ca-cʉgoquẽjuparã. To bairo na ca-bairo tʉjʉʉ Jesú cʉ̃ buerãre pijori na ca-ĩiñupʉ:
2—Ati maja paarãacãre yʉ bopaco tʉjʉcʉpʉ. Mani mena na ca-ano itia rʉmʉ neto. To bairi na ʉgarique peticoapa. 3Ca-ñigo riarãrena na ye wiiripʉ na yʉ ca-tunuo jooata ma recomacana riañaborãma. Aperã ca-yoaropʉ cá-atána ãma, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
4To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã cʉ̃ buerã Jesúre:
—Mani atopʉ camaja manopʉre dope bairo átiri ati maja capaarãre na mani ʉgarique nuu majiquẽe.
5To bairo na ca-ĩiro Jesú na ca-jeniñañupʉ:
—¿Noo canacã majuu pan rupaa mʉja cʉgotí?
To bairo na cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Siete rupaari majuu jã cʉgo, ca-ĩiñuparã.
6To bairo na ca-ĩiro apiri camajare na ca-rui rotiyupʉ Jesú yepapʉre. Na rui roti yaparo pan rupaarire jee, Diore ca-ĩi nʉcʉbʉgoyupʉ. Ĩi yaparo ti rupaare pe mʉto, cʉ̃ buerãre na ca-jooyupʉ, camajare na bate jooya ĩi. 7To bairi wai quenare petoacã ca-cʉgoyuparã. Na quenare joori jʉgoye Diore ca-ĩi nʉcʉbʉgoyupʉ Jesú tunu. Ĩi yaparo na quenare ca-bate rotiyupʉ. 8To bairo cʉ̃ cá-átiere caroaro ca-ʉga yapi peticoajuparã. Na ca-ʉga yapi rʉgarijere siete piiri majuu ca-jee neoñuparã. 9-10Tiere ca-ʉgaricarã cuatro mil majuu ca-añuparã camaja nipetirã ãnaa. To cõona nare aátaje uiri bero, cumuapʉ eja jãa, cá-aácoajupʉ cʉ̃ buerã mena Dalmanuta ca-wame cʉtopʉ aácʉ.
Los fariseos piden una señal milagrosa
(Mateo 16.1-4; Lucas 12.54-56)
11Jesú cʉ̃ buerã mena Dalmanutapʉ ca-ejayuparã yua. Topʉ na ca-ejaro fariseo maja Jesú mena seeto capee ca-wadayuparã. ¿Dio cʉ̃ ca-jooricʉna cʉ̃ ãtí? ĩirã ʉmʉrecóo ca-bairije uniere cʉ̃ cá-áti iñoo rotibajuparã. 12To bairo na ca-ĩiro Jesú yeri jinijãri oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã ati yʉtea macana ʉmʉrecóo macajere áti iñooriquere na tʉjʉgatí? Cariapena mʉjaare yʉ ĩigʉ. Ʉmʉrecoo macajere mʉjaare yʉ áti iñooqueti majuucõagʉ, ca-ĩiñupʉ Jesú.
13To bairo na ĩi yaparo cumuapʉ eja jãa, ape nʉgoapʉ ca-peñacoajupʉ cʉ̃ buerã mena tunu.
La levadura de los fariseos
(Mateo 16.5-12)
14Ape nʉgoapʉ peña aána Jesú buerã na ca-ʉgapere ca-jeequẽjuparã. Pan jicãna ca-ne aájuparã bairã pʉa. 15To bairi oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Caroaro tʉgooña majiña. Fariseo maja, to bairi Ʉpaʉ Herode na ya wame pan to wauato ĩirã levadura na ca-ĩrije tiepʉ na ca-ajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja, na ca-ĩibajupʉ cʉ̃ buerãre.
16To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere api majiquetibana:
—Pan mani ca-ʉgape mani ca-jee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi, ca-ame ĩiñuparã cʉ̃ buerã.
17-18To bairo na ca-ame ĩrijere majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—¿Nope ĩirã, “Pan mani ca-ʉgapere mani ca-jee atíquẽto ĩi to bairona mani ĩimi,” yʉre mʉja ame ĩití? ¿Mʉjaare yʉ cá-átinemoro mʉja majiriticoatí? Caroaro yʉ cá-átajere tʉjʉbana quena, yʉ ca-buiorijere apibana quena mʉja tʉgooña majiquẽe. Mʉja majuuna mʉja yeripʉ mʉja tʉgooña majigaquẽna. 19To jʉgoye jicã wamo canacã pan rupaari mena jicã wamo canacã mil ca-ãna camajare na yʉ ca-nuepere ¿mʉja tʉgooñaquẽetí? ¿Noo canacã pii majuu na ca-ʉga rʉgarijere mʉja ca-jee neorí? ca-ĩiñupʉ Jesú.
Cʉ̃ buerã maca:
—Doce piiri majuu jã ca-jee neowʉ, ca-ĩiñuparã.
To bairo na ca-ĩiro na ca-ĩinemoñupʉ Jesú tunu:
20—Ape ni quenare siete rupaari pan rupaari mena bapari canacã mil ca-ãna camajare yʉ ca-nuuwʉ. ¿Ti paʉ quenare noo canacã pii majuu mʉja ca-jee neorí? na ca-ĩiñupʉ Jesú.
—Siete piiri majuu jã ca-jee neowʉ, cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
21To bairo na ca-ĩiro na ca-ĩiñupʉ Jesú tunu:
—To bairo yʉ cá-átajere majibana quena ¿nope ĩirã mʉja api majiquẽetí mai? na ca-ĩiñupʉ.
To bairo ĩi pan macaje meere ĩi, ca-ĩiñupʉ. Fariseo maja jocarãna na ca-buerijere caroaro tʉgooña majiri na apiʉjaquẽja ĩi, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Jesús sana a un ciego en Betsaida
22Jesú cʉ̃ buerã mena ʉtabʉcʉrãre peña, ape nʉgoa Betsaida ca-wamecʉti macapʉ ca-peña ejayuparã. Ti macapʉ na ca-ejaro Jesú tʉpʉ jicãʉ ca-cape tʉjʉquẽcʉre ca-ne ejayuparã. Jesú tʉpʉ cʉ̃ ne ejari, oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñuparã:
—Anire cʉ̃ pañari cʉ̃ netooña, seeto cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
23To bairi Jesú ca-cape tʉjʉquẽcʉre cʉ̃ wamo mena tʉ̃ga aáti maca tʉjaropʉ cʉ̃ ca-ne aájupʉ. Cabero Jesú cʉ̃ ʉcoo mena cʉ̃ ca-tu wareyupʉ cʉ̃ capere. To bairo áti yaparo Jesú cʉ̃ wamori mena cʉ̃ capere ca-ñiga peoyupʉ. To bairo átiri cʉ̃ ca-ĩi jeniñañupʉ:
—¿Mʉre apeye unie to bautí? ca-ĩiñupʉ. 24To bairo cʉ̃ ca-ĩiro, tʉjʉ pãa:
—Yʉ tʉjʉ camajare baii pʉa. Yucʉre bairo ca-baurã aáteñama, ca-ĩiñupʉ.
25To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Jesú cʉ̃ capere cʉ̃ wamori mena ca-ñiga peonemoñupʉ tunu. To bairo cʉ̃ cá-átopʉna caroaro majuu ca-tʉjʉ majiñupʉ yua. To canacã wame cariape ca-tʉjʉ majiñupʉ. 26To bairi Jesú:
—Macapʉre aáquẽja. Mʉre yʉ ca-netoorijere aperãre buio batequẽcʉna mʉ ya wiipʉ tunu aácʉja, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
Pedro declara que Jesús es el Cristo
(Mateo 16.13-20; Lucas 9.18-21)
27Cabero Jesú cʉ̃ buerã mena Césarea Filipo tʉ ca-ani macaripʉ cá-aájuparã. Topʉ na jʉgo aácʉ oco bairo cʉ̃ buerãre na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú:
—Camaja yʉ ca-bairijere wadapenirã, ¿Ñamʉ majuu cʉ̃ ãcʉmi, na ĩinucutí? ca-ĩiñupʉ.
28To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro oco bairo cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyuparã:
—Jicãarã, “Juan bautisari majocʉ ca-jĩa ecooricʉ ãnacʉ ca-tunu catíricʉ ãcʉmi,” mʉre ĩima. Aperã, “Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ, Elías ca-aniñaricʉ tunu ejaricʉmi,” mʉre ĩinucuma. Aperã maca, “Apeĩ Dio ye quetire ca-buioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ ca-tunu catíricʉ ãcʉmi,” mʉre ĩima, cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
29Jesú cʉ̃ buerãre na ca-ĩi jeniñanemoñupʉ tunu:
—Mʉja maca, ¿ñamʉ majuu ãcʉmi, yʉre mʉja ĩi tʉgooñatí?
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii Pedro maca cʉ̃ ca-ĩi yʉʉyupʉ:
—Tirʉmʉpʉ macana, “Camaja tʉpʉ joogʉmi Dio jicãʉ ca-ani majuʉre,” na ca-ĩricʉna mʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedro.
30To bairo Pedro cʉ̃ ca-ĩriquere aperãre na ca-buio rotiquẽjupʉ Jesú.
Jesús anuncia su muerte
(Mateo 16.21-28; Lucas 9.22-27)
31Cabero Jesú cʉ̃ buerãre oco bairo na ca-buio jʉgoyupʉ:
—Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ anibacʉ quena seeto yʉ popiye tamuogʉ. Cabʉcʉrã judío majare ca-rotirã, sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã nipetirã yʉ tʉjʉteeri aperãre na jĩa rotigarãma yʉre. To bairo yʉre na ca-jĩabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catígʉ. 32Caroaro na api majiato ĩi, cariape to bairije na ca-ĩi buioyupʉ Jesú.
To bairije na cʉ̃ ca-ĩi buioro Pedro aperobʉjaacã cʉ̃ ne aáti:
—¡To bairo ĩiqueticõaña! Jesúre cʉ̃ ca-ĩi tutiyupʉ.
33To bairo Pedro cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ buerãre amojore tʉjʉri Pedrore cʉ̃ ca-tutiyupʉ Jesú:
—¡Sataná, yʉre aáweoya! ca-ĩiñupʉ. Pedro Sataná cʉ̃ ca-ĩigari wamere cʉ̃ ca-ĩiro ĩi, to bairo Pedrore cʉ̃ ca-ĩi tutiyupʉ Jesú. To bairi: —Dio cʉ̃ ca-boorijere mʉ tʉgooñaquẽe. Camaja na ca-boorije macare mʉ tʉgooña mʉa, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Pedrore.
34Cabero Jesú cʉ̃ buerã aperã camaja quenare pii neojori na ca-buioyupʉ:
—Yʉ mena macana anigarã mʉja majuuna mʉja cá-átigarijere tʉgooñaqueticõaña. To canacã rʉmʉ yʉ ca-boorije macare áti ʉjaya. Yʉre na ca-jĩagarore bairona mʉja quenare na ca-jĩagarije to ca-anibato quena yʉre áti ʉjanucucõaña. 35Noa, “Yʉ majuuna yʉ ca-boorije yʉ átigʉ,” ca-ĩirã Dio tʉpʉ to canacã rʉmʉ catírique bʉgaquetigarãma. To bairi ati yepa ãnapʉ mʉja majuuna mʉja ca-boorije átiquẽna, yʉ ca-boorije macare ána, yʉ ye quetire apiʉjarã, caroa ãnajere mʉja bʉgagarã. 36-37To bairi jicãʉ ati yepa macaje apeye unie nipetirije ca-cʉgoʉ Dio tʉpʉ cʉ̃ ca-anibope macare ca-tʉgooñaquẽcʉ ucʉ̃ catírique bʉgaquetigʉmi. To bairi cʉ̃ yeri maca Sataná tʉpʉ aá, cʉ̃ ca-baiata ñuuquetiboro. Sataná tʉpʉ cʉ̃ cá-aáquetipere wapaye majiquetiboʉmi, ati yepa macaje nipetiro cʉ̃ ca-cʉgorije to ca-anibato quena. 38Ati yʉtea macana caroorã, yʉre ca-nʉcʉbʉgoquẽna watoapʉ ãnaa, “Jesú yarã jã ãa, cʉ̃ ye quetire ca-apiʉjarã jã ãa,” ĩi boboqueticõaña. Ape rʉmʉpʉ yʉ tunu atígʉ, yʉ Pacʉ cʉ̃ ca-aji baterije mena, cʉ̃ tʉ macana ángel maja mena. Ti paʉ ca-ano yʉre ca-boboricarãre yʉ quena na yʉ bobogʉ. “Yʉ ca-buericarã me ãma,” yʉ quena na yʉ ĩigʉ.

Märk

Dela

Kopiera

None

Vill du ha dina höjdpunkter sparade på alla dina enheter? Registrera dig eller logga in