Markus 8
8
Yesus nen akoni inebe 4.000 paga kimbiri wogisasike wene
(Matius 15:32-39)
1Esigit diluk kagakukama nen ininggi mbererlagat welagukasik nen, akoni dogalegat yabunggane Yesus oba nandorli waguka. Esigit diluk wagukasik kimbiri mondok dek agikemo, nena mende naʼbugat kagat lagike. Esigit diluk kagat lagikemo at Yesus nen agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo waisasikemo wagukama men yogisasike,
2“Nagoromi. It akoni dogalegat yoma ninom nininggi kenagan oba noge yogosikmo nogo nen, inambiri mondok dek agama, nena mende nugun salek kagat lagama werek eti paga, inaʼbuwa nen nakla weyak aga o.
3It kimbiri ninggidek werlegat inaguma laʼbiyamo, it pelakngge inaguma walegat nen wagakasikmo, kolagarlem lagonem inil purluk ʼbilik launogo yiluk,” yogisasike. 4Esigit diluk yogisasikemo at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo nen men yogokuka,
“O limo akoni inago palek mondok dekma yoma, it inebe dogalegat yoma kimbiri roti inaʼit togo nowagaluk, ebe nggoma mende waganogo melagisausak. Erlok dek o,” yiluk yogokukama 5at nen,
“Kit kimbiri roti meren pago werek,” yiluk kinok waganggikemo it nen,
“Dek o. Ebe 7 paga pago werek o,” yiluk yogokuka. 6Esigit diluk yogokukama, at nen akoni dogalegat nandorlek welaguka mende yomenogo agat oba korek lasuwagaluk yogisasike. Yogisasikesik kimbiri roti 7 paga eranogo inggimo waganggikesik, Allah keyagi warogo, inggi nen kimbiri roti eranogo nggusogo akoni dogalegat yomenogo sumburisawagaluk, agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo wogisasikemo sumburisasuka. 7Sumburisasukasik, ikan ʼbugurlakndek mende mbererlagat eranogo welagikemo, Yesus wogokukama, Allah keyagi warogo esigit diluk sumburisawagaluk yogisasike. 8-9Esigit diluk yogisasikemo it nen sumburisasukama, inaʼit togo nasuka. Akoni inebe dogalegat ininggi wenago 4.000 negen nasukasik, ando ndindurogo ʼbisukama Yesus agoromi nen mul yago 7 paga yukarlogo ʼbisuka. Esigit diluk kagakukama, Yesus nen akoni yomenogo inagumangge laʼbiyasike. 10Laʼbiyalok eranogoat, Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inomat nggu paga unggisukasik nggu warogo o Dalmanuta wundali laguka.
Ap Farisi mende nen, “Nit nen didaguwok nen, kat nen elalin mende omanggi kagasin nda,” yiluk Yesus yogokuka wene
(Matius 16:1-4)
11At Yesus agoromi inom o Dalmanuta wundali lagukama ap Farisi mende amberek Yesus inom wenenggak yisi dogolik aren mbaluwogoluk, oba wagukasik, men yogokuka,
“Kat kebe Allah nen laʼbagi wagama wagan kalok, nit nen didaguwok nen, kat nen elalin mende omanggi kagasin nda,” yiluk yogokuka. 12Yogokukama at akla nen set lugusogo nen, men yogisasike,
“Kit akoni o yogondak werek yoma nen yisi dogolik,
Nit nen didaguwok nen kat nen elalin mende omanggi kagasin nda, yiluk yoknirigogi yoma, nenaluk. An nane eberogonat yokisak,
Didanubagik nen yiluk an nen elalin mende omanggi kagasigin mondok dek o,” yiluk yogisasike. 13Esigit diluk yogisalok nen, it akoni yomenogo o etoma togot diyalok nggu paga unggiluk nggu warogo yabunggane i aik ilibagangge wundalkuka.
“Ap Farisi mende inom, Herodes inom, inawene enggen roti pisuwagaluk akla wusa ʼbiligogi mende eti negen,” yiluk yogisasike wene
(Matius 16:5-12)
14I yenggelek etnogo aik ilibagangge wundaluwogoluk, Yesus agoromi yomenogo kimbiri roti obarlikma diluk omanggi arligat nggu akla wolok wundalkuka. 15Wundalkukasik Yesus nen inasuk warogo men yogisasike,
“It ap Farisi mende inom, at Herodes inom, enggen kimbiri roti pisuwagaluk akla wusa ʼbiligogi etnogo mende negen werek eti paga weyagat kinabunogo yiluk, kinobabut kwalogo dogoni o,” yiluk inasuk wakike. 16Inasuk esigit diluk wakikemo it-it yisi dogolik, men yisuka,
“Nit kimbiri roti dek eti paga yeke kigi,” yiluk yisi lagukama, 17at Yesus nen enggagat didiyasikesik nen, men yogisasike,
“Kit-kit yisi dogolik,
Nit kimbiri roti omanggi dek eti paga yeke yiluk wene yiligogi eti nenaluk. Kit awan kinilu agidek didigidegat dogolik, kinendainggen nggagalek dek abirat werek yoma! 18-19Kit, kinilenggen werek mende, kigidegat, kinasuk werek mende, kolkidegat, dogolik kagarigogi yoma! An nen kimbiri roti ebe 5 paga nggusogo akoni dogalegat 5.000 paga wogisigi etnogo kinakla obarlikma degep a? It nen nenggasik ndindurogo ʼbegama mul yago mende meren ambem kerokogo yukarlogo ʼbegep nogo,” yiluk yogisasikemo, it nen,
“12 paga yukarlogo ʼbogo o,” yiluk yogokukama, 20at nen omanggi men yogisasike,
“Nen, an nen kimbiri roti ebe 7 paga nggusogo akoni dogalegat 4.000 paga wogisigimo nenggasik ndindurogo ʼbega mende mul yago mende meren ambem kerokigik yukarlogo ʼbegep nogo,” yiluk yogisasikemo, it nen,
“7 paga yukarlogo ʼbogo o,” yiluk yogokukama, 21at nen,
“Mende, kit wene awan didigidek werek yoma!” yiluk yogisasike.
Yesus nen ap ilenggen mbuk o Betsaida mende pano kagakike wene
22Yesus agoromi inom wene esigit diluk yilik yilik o Betsaida wundalkuka. Wundalkukama it akoni o etoma mende nen, ap omanggi ilenggen mbuk mende Yesus nen inggi pakawagaluk oba wolok wagukasik nen, inane inaʼbuwarek inaʼbuwarek yogokuka. 23Yogokukama, at nen ap eti inggi pagogo wolok o silimo nen leget sikmangge dukisike. Wolok dukisikesik wosi ilenggen oba ʼbiluk, inggi pakasi dogolik men yogokike,
“Yogondak kilenggen yi mende ndi mende omanggi lakaligogon a? Dek a,” yiluk kinok waganggikemo 24at ilenggen lakalok nen, men yogokike,
“Akoni lagonem iyigi mende, inebe o salek kigi,” yiluk yogokikemo, 25at Yesus nen yabunggane inggi ilenggen oba pakasikemo ilenggen ndek-ndek kalok pano agikesik nen, yi mende ndi mende panorogo kasike. 26Ilenggen panorogo kasikemo, at Yesus nen men yogokike,
“O unggul kiyogoba unggigidek mbiyokogo lan o,” yiluk aguma laʼbisike.
Petrus nen, “Kat kebe Kristus at o,” yiluk ʼbukakogo Yesus yogokike wene
(Matius 16:13-20; Lukas 9:18-21)
27Esigit diluk kagatluk, at Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inom, o etoma nen o kota Kaisarea ap Filipi nen nggogot disikemo etoma eragalilungge o unggul ʼbugurlakmangge taʼbokogo paklarik luwogoluk dagi waguka. Dagi wago dogolik agoromi yomenogo inoba kinok waganggo dogolik men yogisasike,
“It akoni yoma nen, an nebe pasik yisi dogolik, ta yiligogi nogo,” yiluk yogisasikemo 28it nen men yogokuka,
“Akoni amberek nen,
At ebe Yohanes ima wusa ʼbinanggo lagike mende etnogo, yigik, it amberek nen,
At ebe Elia yigik, it amberek nen,
At ebe ap Allah wene yogisasi laguka mende yomenogo omanggi yigik, yiligogi,” yiluk yogokuka. 29Esigit diluk yogokukama at nen,
“It nen esigit diluk yiligogi mende, kit nen, an nebe pasik, ta yiligogi nogo,” yiluk yogisasikemo, at Petrus etnogo nen,
“Kat kebe Kristus nit ndil ninabuwagaluk Allah nen laʼbi wisigin yiluk abok yoknisasike etnogoat o,” yiluk yisikemo, 30at nen agoromi taʼbokogonat yogisasi dogolik,
“An nebe pasik yegen eti, kit nen akoni omanggi mondok yogisagup o,” yiluk inasuk wakike.
At Yesus nen, “Yi wene ndi wene noba ʼbiluk nasugun o,” yiluk alebagik yogisasike wene
(Matius 16:21-28; Lukas 9:22-27)
31At Yesus nen esigit diluk inasuk wakikesik wene yabunggane omanggi men yogisasike,
“An abat endak lasi wagagi etnogo, it ap inarluwendek inom, Allah indewerek mende ineugi nggokndek inom, Allah wene kolal mbalek indewerek mende inom, inom nen an nebe inaʼit atluk yi aik ndi aik dogalegat kagat nabiluk, nebe nasugun o. Nasumo nebe ninggi mbere warek dogoluk nen, ninggi omanggi yi paga, niluk asigin o,” yiluk 32agoromi yomenogo ʼbukakogo yogisasikemo at Petrus nen, Yesus ebe asokneat wolok lagikesik men yogokike,
“A! Kat yegen esigit diluk yugup o!” yiluk asuk wakikemo 33at Yesus nen agoromi ane waganggo laguka mende amberek yomenogo ilenggen mirlokogo lagiyalok nen, Petrus men yiluk mberikike,
“Kat Iblis kigi. Allah akla ambaligogo mende ndak-ndak ebekidek, akoni nen ambaligogi kak eberigogon yi! Kat kebe nelokoma yoma dogogup. Korla lan o,” yiluk mberikike. 34Mberikikesik, akoni dogalegat yomenogo inom, agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inom, waisasikemo wagukama men yogisasike,
“At ta nen an nomborlik noko dogigiluk kalok, obabut enggaerek endainggen kunik dogolik ake kagarigogo mende eti,
Naʼit, yiluk togot diyalok, o paga mendiyalok inarigogo mende eti ago kari-garo mendeat wolok an nomborlik noko dogigiluk wisuwak o. 35Ta nen,
An nebe niluk dogusak warlok, yiluk ebe irli korlagin kalok, watlatluk nuk akagin o. Mende, ta nen, an nebe nake inom, pano wene yi ake inom, watlasigin kalok, ebe ndilagin o. 36Esigit diluk mende, ta nen, yi mende ndi mende agat oba mende taʼbokogonat indewerek asigin mende, ebe nuk asigin kalok, at nen,
An omanggi erlok sabusogo ʼbakigi, yusak nogo? Mondok dek o. 37Ebe nuk asigin eti obalikmo nena mende onggo ʼbusak nogo. Erlok dek o. 38Akoni yoma inobabut weyak dogolik Allah ebe inom dombokogo welagidek, yi weyak ndi weyak kagarigogi mende eti kinomat dogolik, it inilka paga ta nen,
An Yesus agot, yigik, an nane eti yogisigik, yu ambe enggarli kalok, an abat endak lasi wagagi etnogo yabunggane nombae pogorako mondok dogoligogo kak kagat latluk, it malaikat Allah enggaerek ake yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo ninom witluk,
At yi an nagot, yiluk nane ʼbukakogo yu, nenggarliat asigin o,” yiluk yogisasike.
Pašlaik izvēlēts:
Markus 8: DNA
Izceltais
Dalīties
Kopēt

Vai vēlies, lai tevis izceltie teksti tiktu saglabāti visās tavās ierīcēs? Reģistrējieties vai pierakstieties