Logo ya YouVersion
Elilingi ya Boluki

Maariko 12

12
Eghetuubhaani ke bharemi abhabhe
(Mataayo 21:33–46; Ruuka 20:9–19)
1Yesu aghasëëma ghosiikëra na abhakangati bhaare bha Abhayahuuti kwo bhetuubhaani. Akabhugha, “Naare‑ho omooto umu uno aremiri omoghondo waache na kwemi emisabhiibhu. Akinaareri orubhagho, aghatuka eriiribha ghateghate e moghondo re komitera amanche gha misabhiibhu, wiiki akaabhëka omunara#12:1 Omunara. Noore mobhurughute wabhëkuru na amabhohe, obhurë bhooche mboore amatambukera 4.5, eribhanga reeche ndeere amatambukera 2. Omonendi naare ariikara mo‑kiriiri arachonga abhiibhi na chatyenyi ne ebhinyönyi. omurë o kwimeerera ighoro abhanendi bha moghondo. Akamara, akabhaha omoghondo abharemi, kwo miishererani gha kuhööha omunöghö, akamara aghaköra orughëndö. 2Eriibhagha re mughësö o chasabhiibhu ˆrekahika, aghatoma umu o bhatamishi bhaache mo‑bharemi bhaare, kubha bhamuhë eribhaara reeche re munöghö. 3Amare, abharemi bhayo bhakamughööta omutamishi uyo, bhakamutëma na komugharoki amabhökö bhoowa. 4Omwene omoghondo akamotoma omutamishi owonde mo‑bharemi bhaare. Woose bhakamutëma oroghoma a‑mutu, na komukörëra kobhe chwee. 5Akamotoma wiiki omutamishi owonde, abharemi bhayo bhakamwita. Akabhatoma abhatamishi bhaache abhande bhaaru. Abharemi bhayo bhakabhatëma abhande, na abhande bhakabhiita. 6Omwene omoghondo aghasaagha no omooto umu hangʼu o komotoma, omoona waache uno are amosiighiri chwee. Antenero akamotoma kwo bharemi bhayo, aghiituuri kubha, ‘Uno n‑omoona waane, iwe mbakomosooka.’
7“Amare, hano ahikiri, abharemi bhayo bhaghiisiikërëra kubha, ‘Uno niwe omughabhi. Ibheere ntomwite, aghabho yaache ibhe ghokwito.’ 8Niho bhakamughööta, bhakamwita, bhakamurëkëra anche e moghondo uyo o misabhiibhu.
9“Ibheere, omwene omoghondo uyo nibhu aghuköra? Nakuucha na kobhiita abharemi bhayo, no omoghondo uyo, nakobhaha abhande. 10Kana, motaamara musöma Amandëkö Amatööbhiyu ghano?
‘Eriibhohe rino abhaabhëki ꞉bhaangiri,
niryo ribheere eriibhohe ikoro re bhoroso.#12:10 Eriibhohe ikoro re bhoroso. ꞉Ndyëëndiiru mo‑bhwabhëki bho Abhayahuuti. ꞉Ndiitëmëëriini amabhendo abhere, na ghughöötani anyumba ingima.
11Omutëmi Waryobha niwe aköriri riyo,
naryo n‑de koroghoori ghokwito.’#12:11 Mööhi Sabhuri 118:22–23.
12Abhakoro bha bhachaama, na abheeghi bha meghiro na abhagharuka bha Bhayahuuti bhakamënya kubha eghetuubhaani kiyo, nibho gheghosiikërëra. Niho bhakëënda komughööta, amare bhaghatiina erikinda re bhaato, bhakamotigha, bhaghatanura.
Eribhoori re komutëgha Yesu ighoro e ghutöbhi righööti
(Mataayo 22:15–22; Ruuka 20:20–26)
13Niho abhakangati bhayo bha Bhayahuuti bhaghatoma Amabharisaayo nyarebhe na abhatoorereri bha mutëmi Herote Antibha, bhamughööti Yesu kurëngʼaana na amangʼana ghaache omwene. 14Bhakamutambana Yesu, bhakamobhoorera bhakabhugha, “Omweghi, ntweche kubha ghoose ghano oghosiikëra n‑gha mahëënë. Iye tooghotereera omweya o mooto wowoose, koru taanyi gheghiro ghokoocho. Nokweghi anchëra e Ryobha kwo bhuhëënë. Ibheere, kurëngʼaana ne emeghiro ghe Musa, ntokwëndëru koreha erighööti gho Kayisaari#12:14a Kayisaari. Noore omweya o mutëmi omokoro o Bharuumi. Naare arakangata chaase chaaru gho nchëra e bhukorooni. Omutëmi Herote Antibha ꞉naahwiru na Kayisaari ghukangata. ghasi tiyaanyi?”#12:14b Amabharisaayo mbaare bhariihëëbha kubha mbangatoriri komughööti Yesu kwo ribhoori riyo. Aribha arabhugha kubha m‑bhoheene koreha righööti gho Kayisaari, naakubha angiri emeghiro ghe Abhayahuuti ghino ghekwanga abhaato koreha righööti kwo bhabhisa. Riyo ndengabhatooriri Abhayahuuti bhaaru bhatighe komutambana. Aribha arabhugha kubha n‑kobhe koreha erighööti, abhatoorereri bha Herote Antibha, erikinda rino reghwishererani ne emeghiro ghe Bharuumi, mbangamobhooriire omokoro o Bharuumi kubha amubhöhë Yesu.
15Amare Yesu ꞉naamënyiri amiihëëbhö ghaabho amabhe, akabhagharokeri akabhugha, “Kana moghunsaki gho ghuntëgha? Mundëëtërë orobhiiri ro tinaari nerorighi.” 16Niho bhakamohirëra, akabhabhoori kubha, “Abhicha ino, ne eriina rino, m‑bhyawe?” Bhakamugharokeri bhakabhugha, “M‑bhe Kayisaari omwene.” 17Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Momuhë Kayisaari bhino bheenyi bhe Kayisaari, wiiki morihë Eryobha bhino bheenyi bhe Ryobha.” Bhoose bhakahagha chwee.
Eribhoori ighoro e koryoka kwo bhaato
(Mataayo 22:23–33; Ruuka 20:27–40)
18꞉Haare ne erikinda re Abhayahuuti bhano bhakobherekeru Amasatukaayo.#12:18 Amasatukaayo. Ndeere erikinda re bhaato bha se e Abhayahuuti. Mbaghöötiri emeghiro ghe Musa ghino gheere mo‑Mandëkö Amatööbhiyu, amare ibho bhatiishereriini ne ebhitabhu ebhende bhe Riiraghano re Kare. Mööhi angʼana Amasatukaayo mo‑Mangʼana Amaköngʼu. Ibho mbaheeghi kubha Eryobha retaakobharyoki abhaato koru mo‑bhaku. Orosiko rumu, abhamu ghate yaabho bhakamusëëta Yesu, bhakamobhoori bhakabhugha, 19“Omweghi, Musa ꞉naaturagheriiri mo‑meghiro gheeche kubha, ‘Omooto aribha akuure, na komotigha omukari waache ataanyi no omoona, nekwëndëru omonyi waache amughabhe omosino uyo, amwibhorere abhaana ömööbhö uno akuure.’#12:19 Mööhi Kohiita kwo Meghiro 25:5–6. 20Ibheere, tobhughe mbaare‑ho abhabhureni mohungate bha nda imu. O mumbërë ꞉naakwiriri, amare aghaku atiibhwire. 21O kabhere akamughabha omukari uyo, amare woose aghaku, tatighiri omoona. No o ghatato woose hangʼu hangʼu. 22Bhoose mohungate bhaaghaku, bhataatighiri omoona. Antenero, omukari uyo woose aghaku. 23Ibheere notobhoorere, mo‑rosiko runo roghughambu kubha abhaato bhoose mbakoryoka, omukari omosino uyo naakubha muka we? Ntokobhoori hangʼu gho kubha, bhoose mohungate ꞉mbaamokwiriri.”
24Yesu akabhagharokeri akabhugha, “Inyu mobhoriri, gho kubha moteeche ghano ghaandëkuru mo‑Mandëkö Amatööbhiyu, wiiki moteeche obhotoro bho Ryobha kebhuno bhoonyi. 25Hano abhaku bhakoryoka, mbaakubha kinya bhamarayika bha Ryobha bhano bhaanyi Mwishaaro, bhataaghokwira koru ghokwiru. 26Amare, mahëënë abhaku mbakoryoka. Mbe, motaamara ghusöma mo‑ghitabhu ke Musa, kebhuno Eryobha ꞉reebhughiri mo‑ghisaka kiire keere keraaka omororo? Eryobha ꞉ndeemobhooriire Musa rekabhugha, ‘Eni n‑Eryobha re Abhurahamu, na Isaka na Yakobho.’#12:26 Mööhi Kohoroka 3:6. 27Mo‑mangʼana ghayo Eryobha rebhugha kubha, Eryobha retaanyi Eryobha re bhano bhakuure, amare ne Eryobha re bhano bhaanyi abhahöru. Inyu morumeeriri chwee!”
Omoghiro omokoro ghokera eghende ghyose
(Mataayo 22:34–40; Ruuka 10:25–28)
28Hano Yesu are arashangʼaana na Amasatukaayo, omweghi umu o meghiro ghe Musa akahika, akooghu kino ꞉bhaare bharashangʼaanera. Hano oghwire kubha Yesu nabhagharokiiri bhoheene, akamobhoori akabhugha, “Mo‑meghiro ghyose, w‑wuhe uno onyi o mumbërë?”
29Yesu akamugharokeri akabhugha, “O mumbërë n‑uno, ‘Mutëghëërërë inyu Abhiisiraeri! Omutëmi Waryobha wiito, niwe Omutëmi omwene chiri. 30Omosiighe Omutëmi Waryobha waacho gho körö yaacho yoose, na kwo riimanya reecho ryose, na kwo bhongo bhoocho bhoose na gho changuru cheecho choose.’#12:30 Mööhi Kohiita kwo Meghiro 6:4–5. 31No omoghiro o kabhere niwe uno, ‘Omosiighe omwatani waacho, kinya bhuno wisiighiri iye omwene.’#12:31 Mööhi Abharaawi 19:18. Toonyi‑ho omoghiro owonde mokoro ghokera ghino ebhere.”
32Omweghi uyo o meghiro akamobhoorera Yesu akabhugha, “Omweghi, nosiikiire obhuhëënë kubha Eryobha n‑dimu hangʼu, retaanyi‑ho erende, amare niryo eryene chiri. 33Wiiki nyeeche kubha nekwëndëru koresiigha Eryobha gho körö yaane yoose, na kwo bhongo bhoone bhoose na gho changuru choose, nemosiighe omwatani waane, kinya bhuno nisiighiri eni omwene. Amangʼana ghayo m‑makoro ghokera koruusi amaruusi gha ghosireekereri na amaruusi aghande ghoose.”
34Hano Yesu arooche kubha omooto uyo aghagharokeri kwo mangʼiini, akamobhoorera akabhugha, “Iye toonyi kurë no obhutëmi bho Ryobha.” Korwera eriibhagha riyo, taare‑ho omooto koru umu uno asakiri komobhoori amabhoori wiiki.
Kirisito n‑Omoona o Tawuti no Omutëmi o bhaato bhoose
(Mataayo 22:41–46; Ruuka 20:41–44)
35Hano Yesu are arabheeghi abhaato Mwisëngërö re Ryobha, akabhabhoorera akabhugha, “Ngwake abheeghi bha meghiro bhakobhugha kubha Kirisito n‑Omoona o Tawuti? 36Tawuti omwene ꞉naakangaturu na Akörö Ahörëëru, akabhugha,
‘Omutëmi Waryobha ꞉naamobhooriire Omutëmi waane,#12:36a Omutëmi waane. Hano nekwërëki Yesu Kirisito.
Wiikare eribhaara re kubhökö koone gho kwiro,
mbagha neghukörë okinde abhabhisa bhaacho,
na kobhakangata.’#12:36b Mööhi Sabhuri 110:1.
37“Aribha Tawuti omwene nakomobherekera Kirisito arabhugha Omutëmi waache, ibheere, Kirisito nibhu aghotora abhe omoona waache wiiki?” Erikinda ikoro re bhaato mbaare bharamutëghëërëra Yesu gho ghuchömëru.
Yesu ˆaghatöngëra abhaato ighoro e bheeghi bha meghiro
(Mataayo 23:1–36; Ruuka 20:45–47)
38Yesu akabhabhoorera abhaato mo‑meeghi ghaache kubha, “Mwikabhaahe na abheeghi bha meghiro. Mbasiighiri ghughënda bhabheekiri chandachana cheebho indë, na ghukëëribhu gho sooko mo‑mitëëra. 39Wiiki mo‑masinaghooghi, mbasiighiri ghwikara mo‑bhetumbe bhe mbërë, na aribha bharaghiinu mo‑nyangi, mbasiighiri ghwikara hano abhakangati bhiikeere. 40Mbakobhahöka abhasino chanyumba cheebho. Wiiki, mbaghwiköri n‑abhaato bhaghöröröku gho ghusabha amasabhi marë ambërë e bhaato. Abhaato bhanga bhayo, Eryobha ndekobhatenera ekiina ghokera abhande.”
Amaruusi gha mosino
(Ruuka 21:1–4)
41Yesu aghiikara haghuhe ne risandëkö re maruusi mo‑Risëngërö re Ryobha. Naare aramööhërëri abhaato bhararuusi amaruusi mo‑gheghiro kiire. Abhaame bhaaru mbaare bhararuusi chambiiri chaaru. 42Akaacha omukari umu omosino omuhabhe, iwe akaruusi chaachabha ibhere hangʼu. 43Hano Yesu arooche ghayo, akabhabherekera abhaanabheegha bhaache, akabhabhoorera akabhugha, “Mahëënë ˆnekabhabhoorera, omosino uno omuhabhe, niwe aruusiri chambiiri chaaru ghokera abhande bhoose. 44Neghosiikëra hangʼu gho kubha, amaruusi ghano bharuusiri bhano bhoose, n‑ahaghiro hasuuhu hangʼu ha bheghiro bheebho bhyaru. Amare omosino uno, no obhuhabhe bhooche, naruusiri bhyose bhino are nabhyo.”

Currently Selected:

Maariko 12: ntk

Tya elembo

Kabola

Copy

None

Olingi kobomba makomi na yo wapi otye elembo na baapareyi na yo nyonso? Kota to mpe Komisa nkombo