Djela apostolska 4:23-37
Djela apostolska 4:23-37 Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Nakon što su Petar i Ivan pušteni, vratili su se svojima. Izvijestili su ih o svemu što su im rekli vodeći svećenici i starješine. Kad su vjernici to čuli, svi su se jednodušno obratili Bogu i rekli: »Gospodaru, ti si stvorio nebo, Zemlju, more i sve što je u njima. Ti si po svome Svetom Duhu govorio kroz usta svoga sluge, a našega praoca Davida: ‘Zašto su se narodi razbjesnili i zašto uzalud smišljaju urotu? Podigli su se zemaljski kraljevi i udružili se vladari protiv Gospodina i njegovog Pomazanika.’ Da, Herod i Poncije Pilat zaista su se udružili u ovom gradu s nežidovima i izraelskim narodom protiv tvoga svetog sluge Isusa, kojega si odabrao da bude Mesija. Udružili su se da učine sve ono što si ti, po svojoj odluci i svojom vlašću, unaprijed odredio da se dogodi. A sada, Gospodine, čuj njihove prijetnje i osposobi svoje sluge da neustrašivo pronose tvoju riječ. Pokaži svoju silu — neka ozdravljaju bolesni i neka se vlašću tvoga svetog sluge Isusa čine čuda i znaci.« Kad su završili molitvu, potreslo se mjesto na kojem su se bili okupili. Svi su se ispunili Svetim Duhom i počeli hrabro navješćivati Božju poruku. Svi su vjernici bili jedno srce i jedna duša. Nitko nije govorio da je nešto što posjeduje samo njegovo, već su međusobno dijelili sve što su imali. A apostoli su silno svjedočili o uskrsnuću Gospodina Isusa. Bog ih je sve obilno blagoslovio. Nikome od njih ništa nije nedostajalo. Tko god je posjedovao zemlju ili kuće, prodavao ih je i donosio dobiveni novac. Novac su predavali apostolima, a on se zatim dijelio svakome prema njegovim potrebama. Jedan od vjernika zvao se Josip. Bio je levit, rodom Cipranin. Apostoli su ga zvali Barnaba — što znači »hrabritelj«. On je posjedovao polje i prodao ga, a novac predao apostolima.
Djela apostolska 4:23-37 Biblija kralja Jakova (BKJ)
A nakon što su bili pušteni, otišli su k svojima te im javili sve što su im rekli glavari svećenički i starješine. A kad su oni to čuli, složno su podigli glas k Bogu i rekli: “Gospodine, ti si Bog, koji si načinio nebo, i zemlju, i more i sve ono što je u njima, koji si rekao na usta svojega sluge Davida: ʻZašto bjesne pogani i narodi smišljaju ispraznosti? Kraljevi zemaljski su ustali i glavari su se skupili zajedno protiv Gospodina i protiv njegovog Krista.ʼ Jer su se zaista protiv svetog djeteta tvojega Isusa, koga si pomazao, udružili i Herod i Poncije Pilat zajedno s Poganima i narodom izraelskim da učine sve što je tvoja ruka i tvoj naum unaprijed odredio da se dogodi. A sada, Gospodine, pogledaj na njihove prijetnje i daj slugama svojim da sa svom hrabrošću govore riječ tvoju! Po ispruženoj ruci tvojoj da bude ozdravljenja; i da se znakovi i čudesa mogu događati po imenu svetog djeteta tvojega Isusa.” I kad su se pomolili, potreslo se mjesto na kome su bili okupljeni; i svi su se napunili Duhom Svetim te govorili s hrabrošću riječ Božju. A mnoštvo onih koji su povjerovali bili su jedno srce i jedna duša. I nitko od njih nije nazivao svojim ništa od onoga što je posjedovao, nego im je sve bilo zajedničko. I velikom su snagom apostoli davali svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa, i velika je milost bila nad svima njima. Među njima nitko nije oskudijevao, jer svi koji su posjedovali zemljišta ili kuće prodavali bi ih i donosili utržak od onoga što se prodalo te polagali pred noge apostolima; a dijelilo se svakome kako je tko imao potrebu. A Josija, od apostola prozvan Barnaba, (što prevedeno znači sin utjehe), Levit, rodom Cipranin, posjedovao je njivu, koju je prodao i novac donio te ga stavio pred noge apostolima.
Djela apostolska 4:23-37 Knjiga O Kristu (KOK)
Čim su ih oslobodili, Petar i Ivan jave se drugim vjernicima i ispričaju im što su im rekli veliki svećenici i starješine. Kad su to čuli, svi podignu glas i jednodušno se pomole Bogu: “Gospodine, ti si stvorio nebo, zemlju, more i sve što je u njima! Po Svetome Duhu kroz svojega slugu Davida odavno si rekao: ‘Zašto se narodi bune? Zašto puci snuju ispraznosti? Zemaljski se kraljevi spremaju na bitku protiv Gospodina i protiv njegova Mesije.’ To se dogodilo u ovomu gradu! Herod Antipa, Poncije Pilat, zajedno s narodima, urotili su se s izraelskim narodom protiv tvojega svetog Sluge Isusa, tvojega Pomazanika. Učinili su ono što si predodredio svojom snagom i voljom. Gospodine, čuj njihove prijetnje i daj svojim slugama hrabrosti da navješćuju tvoju Riječ! Pruži svoju moćnu ruku da se događaju iscjeljenja, čudesa i znamenje u imenu tvojega svetog Sluge Isusa.” Kad su se tako pomolili, potrese se zgrada u kojoj su bili. Svi se napune Svetoga Duha te su smjelo navješćivali Božju riječ. Mnoštvo vjernika bilo je jednoga srca i duše: nitko nije ono što je imao zadržavao za sebe, nego su sve međusobno dijelili. A apostoli su s velikom silom svjedočili o uskrsnuću Gospodina Isusa. Velika je milost bila nad njima. Nitko od njih nije oskudijevao jer su oni koji su posjedovali zemljišta i kuće prodavali svoju imovinu i novac donosili apostolima da njime raspolažu. Oni su ga dijelili svakomu prema potrebama. Tako je Josip kojega su apostoli zvali Barnaba (što znači: “Sin utjehe”), levit, rodom s Cipra, imao njivu. Prodao ju je i donio novac apostolima da njime raspolažu.