Rimljanima 4:1-12

Što možemo reći da je o vjeri otkrio Abraham, praotac našega naroda? Jer, da je Abraham bio opravdan pred Bogom svojim djelima, imao bi razloga za ponos, ali nije se mogao ponositi pred Bogom. Što piše u Svetom pismu? »Abraham je povjerovao Bogu i Bog mu je tu vjeru uračunao kao pravednost.« Radniku se ne daje plaća kao dar, nego kao dug. Čovjek se ne može opravdati pred Bogom svojim djelima, ali ako vjeruje u Boga koji opravdava grešnike, vjera će mu se uračunati kao pravednost. David je govorio da je blagoslovljen onaj čovjek kojemu Bog pripisuje opravdanje neovisno o njegovim djelima: »Blagoslovljeni su oni kojima su oproštena zla djela i čiji su grijesi pokriveni. Blagoslovljeni su oni čije grijehe Bog ne uračunava.« Je li ta sreća ograničena samo na obrezane ili vrijedi i za neobrezane? Naravno, vrijedi i za neobrezane jer smo već prije rekli: »Abrahamu se njegova vjera uračunala kao pravednost.« A kad mu se vjera pripisala kao pravednost? Dok je bio obrezan ili neobrezan? Ne kad je bio obrezan, nego dok je još bio neobrezan. Primio je obrezanje kao znak, pečat svoje pravednosti, koja je rezultat vjere što ju je pokazao dok još nije bio obrezan. Zbog toga je on otac svima koji vjeruju, bez obzira na to što nisu obrezani, da bi se i njima pripisala pravednost. A otac je i onima koji nisu samo obrezani nego koji slijede njegovu vjeru što ju je pokazao dok još nije bio obrezan.