Ivan 6:1-15

Nakon toga, Isus je pošao na drugu obalu Galilejskog jezera koje se zove i Tiberijadsko. Mnoštvo je krenulo za njim jer su vidjeli čuda koja je učinio bolesnima. Isus se popeo na brežuljak i ondje sjeo sa svojim učenicima. Bližilo se vrijeme židovskoga blagdana Pashe. Kad je Isus podigao pogled i vidio kako mu se približava veliko mnoštvo, rekao je Filipu: »Gdje ćemo kupiti kruh da nahranimo sve ove ljude?« Tim ga je riječima zapravo iskušavao. Isus je već znao što će učiniti. Filip mu je odgovorio: »Ni za dvije stotine srebrnjaka ne bi se moglo kupiti dovoljno kruha da svatko dobije barem komadić.« Andrija, jedan od njegovih učenika i brat Šimuna Petra, rekao mu je: »Ovdje je dječačić koji ima pet ječmenih kruhova i dvije ribe. Ali premalo je to za tolike ljude!« »Neka svi sjednu«, rekao je Isus. Uokolo je sve bilo obraslo travom pa su ljudi posjedali. Bilo je tu oko pet tisuća muškaraca. Tada je Isus uzeo kruhove, zahvalio Bogu i proslijedio ih ljudima koji su sjedili uokolo. Isto je učinio i s ribom, a svi su jeli koliko god su htjeli. Kad su se nasitili, Isus je rekao učenicima: »Sakupite komade koji su ostali, da ništa ne propadne.« Tako su učinili i komadima su kruha napunili dvanaest košara. Toliko je preostalo nakon jela. Kad su ljudi vidjeli čudesni znak koji je Isus učinio, počeli su govoriti: »Ovo je sigurno Prorok koji treba doći na svijet!« Isus je znao da ga namjeravaju uhvatiti i na silu učiniti kraljem pa se ponovo sâm povukao na brdo.