Korinćanima 2 4:1-18

Po Božjoj milosti imamo ovu službu i zato ne posustajemo. Umjesto toga, odrekli smo se sramotnih i skrivenih stvari i ne koristimo se lukavošću. Ne iskrivljujemo Božju poruku, nego poučavamo istinu i preporučujemo se savjesti svakoga čovjeka pred Bogom. A ako je Radosna vijest, koju propovijedamo, zastrta velom, zastrta je samo za one koji su na putu uništenja. Onima koji ne vjeruju, bog ovoga svijeta zaslijepio je um, da ne bi vidjeli svjetlo Radosne vijesti o slavi Krista koji je Božja slika. Mi ne propovijedamo o sebi, nego propovijedamo o Isusu Kristu kao Gospodinu i govorimo da smo vaši sluge radi Isusa. Bog koji je rekao: »Neka svjetlo zasja iz mraka!«, isti je Bog čije je svjetlo zasjalo u našim srcima tako što nam je dao da upoznamo Božju slavu na Kristovom licu. Mi imamo ovo blago, ali smo poput glinenih posuda tako da bude očito da izvanredna moć dolazi od Boga, a ne od nas. Stalno nas pritišću nevolje, ali nismo slomljeni. Zbunjeni smo, ali nismo očajni. Progonjeni smo, ali ne i napušteni; oboreni smo, ali ne i uništeni. Na svojim tijelima uvijek nosimo Isusovu smrt, da bi se i Isusov život jednako jasno vidio u našim tijelima. Mi, koji smo živi, neprestano smo u smrtnoj opasnosti radi Isusa, tako da bi se Isusov život jasno pokazao na našim smrtnim tijelima. Smrt, dakle, djeluje u nama, a život u vama. Budući da imamo isti duh vjere kao što piše u Svetom pismu: »Povjerovao sam, zato sam govorio«, i mi vjerujemo te zato i govorimo. Znamo da je Bog podigao Gospodina Isusa iz smrti, a znamo da će isto tako podići i nas s Isusom i zajedno s vama postaviti uz sebe. Jer, sve je to radi vas, da bi Božja milost doprla do što više ljudi. Tako će se Bogu iskazivati još više zahvalnosti i bit će još više slavljen. Zbog toga ne posustajemo. Jer, čak i ako naše vanjsko biće propada, naše se unutarnje biće, bez obzira na to, svakoga dana obnavlja. Naše trenutačne, male nevolje pripremaju nas za vječnu slavu koja obilno nadmašuje nevolje u kojima se nalazimo. Mi se nismo usredotočili na vidljivo, nego na nevidljivo, jer ono što se vidi je prolazno, a ono što se ne vidi jest vječno.