Matej 3:1-17

U one je dane došao Ivan Krstitelj, propovijedajući u Judejskoj pustinji, i govoreći: “Pokajte se, jer je kraljevstvo nebesko blizu!” Jer ovo je onaj o kome je rekao prorok Izaija govoreći: “Glas jednoga vapi u pustinji: ʻPripremite put Gospodnji, poravnajte staze njegove!ʼ ” A sâm Ivan imao je odjeću od devine dlake i kožni pojas oko svojih bokova; a hrana mu je bila skakavci i divlji med. Tada je k njemu izlazio Jeruzalem i sva Judeja, i sva okolica Jordana, priznavajući grijehe svoje, i on ih je krstio u Jordanu. A kad je ugledao mnoge farizeje i saduceje gdje mu dolaze na krštenje, rekao im je: “O naraštaju zmija otrovnica! Tko li vas je upozorio da bježite od gnjeva koji dolazi? Rodite dakle plodove dostojne pokajanja. I ne pomišljajte u sebi reći: ‘Imamo oca Abrahama,ʼ jer vam kažem da Bog iz ovoga kamenja može podići djecu Abrahamu. A već je i sjekira položena na korijen stablima. Stoga se svako stablo koje ne rađa dobar plod siječe i u oganj baca. Ja vas, zapravo, krstim vodom s obzirom na pokajanje, ali onaj koji poslije mene dolazi moćniji je od mene, ja mu nisam dostojan obuću ponijeti. On će vas krstiti Svetim Duhom i ognjem. Vijača mu u ruci njegovoj te će pročistiti gumno svoje i skupiti žito svoje u žitnicu, a pljevu će spaliti ognjem neugasivim.” Tada je Isus došao iz Galileje na Jordan k Ivanu da ga ovaj krsti. Ali ga je Ivan sprečavao govoreći: “Ti trebaš mene krstiti, a ti dolaziš k meni?” A Isus mu je odgovorivši rekao: “Pusti sada, jer nam tako dolikuje ispuniti svu pravednost.” Tada mu je dopustio. A kad je Isus bio kršten, odmah je izašao iz vode. I gle, otvorila su mu se nebesa te je ugledao Duha Božjega gdje silazi poput goluba i spušta se na njega. I gle, glas s neba progovara: “Ovo je moj ljubljeni Sin, u njemu sam potpuno zadovoljan!”