MATIUS 9

9
Yesus-nen kambung puk tak woraidnak nap ki rak pid wene
9:1-8
(Mk 2:1-12; Lk 5:17-26)
1Iri kwatlug-e, Yesus na-ge e koma arem ngguruk, yi koma eyak ele bem ndil lagarik, at ambik ama wok yij-o. 2Wok yosoloma-ge, ap erep-nen-e kambung puk tak woraso nap mbi nene yoso ondoro mbinggirik worasola, ondoro min kud turuk Yesus eram ibil lobok yiga-o. Ibil lobok yogolikma-ge, Yesus-nen it ap iri na inndi angin tubu yidnak na kasoluk-nen kambung puk tak woraso nap iri yak tosolar-e: ”Nambara wa-e. Kwiye kasu meyog-o. Kat meya yidnak iri-ge namberam tak pigi-o” luk yak tij-o. 3Iri yak tosoloma-ge, it imiri mbarak pidnak wene enaru nap erep na-nen peragolar-e: ”At yu-ge Mbal Pem Nagawan obok pusu-o” luk peraiga-o. 4Nde, Yesus-e it inndi-n peraidnak iri na aru luk-nen it yak ondosolar-e: ”Kir-e noluk-nen meya iri nggal iri yebet kali-o? 5’Kat meya yidnak iri-ge namberam tak pigo-o’ luk yak turag-e angin, lak? Are, ’Kar-e men luk mbiri-o’ luk yak turak nde angin-a? 6Alat nde, nggweyak ma yu me-nen ap meya yidnak amberam tak purag-e Ap Ambara inggem pidnak worasu-o luk yenggerak kabog-o” luk yak indij-o. Yak unduruk-nen kambung puk tak woraso nap iri na yak tosolar-e: ”Kar-e men luk, nene yoso kondoro kud turuk, kama mbiri-o” luk yak tij-o. 7Yak tosoloma-ge, ap iri na men luk yarik, ama mbirij-o. 8Iri kwarosola karuk, ap kwarat na-nen kwiye luk, Mbal Pem Nagawan-nen amawi nggulok iri at wok tidnak ala karuk, Mbal Pem Nagawan erembel waniga-o.
Yesus-nen Matius na wene mbo bid wene
9:9-13
(Mk 2:13-17; Lk 5:27-32)
9Iri luk, Yesus-nen o iri na me keya buruk mborosoma-ge, pemerinta enmanggim tol ndok woroso nap unu-ge Matius iri na-ge at tol ndok woroso o ma koreyak worasoma kagaij-o. Karuk yarig-e, at-nen ap iri na yak tosolar-e: ”An nimin ni-o” luk yak tosoloma-ge, Matius iri na men lug-e, Yesus imin mbirij-o.
10Iri luk, Yesus na ap iri ama-nen nunggwi mende nasoma-ge, tol ndok wurugwi nap min meya nak kwarugwi nap min lobok yigarik, Yesus owosirak inmin kore luk, totno ningga-o. 11Nonggolat woragola, Parisi nap-nen eneyarug-e, it-nen Yesus owosirak yak ondogolar-e: ”Nggomo Ondoso Nap iri-ge noluk-nen tol ndok wurugwi nap min meya nak kwarugwi nap min iri na inmin totno nasolat worasu-o?” luk yak indiga-o. 12Yak ondogoloma, Yesus na wene iri kuluruk yarik, at-nen yosolar-e: ”Ap ki-nen-e ndoktet ukwe-ge lag-o. Are, kugi worak nap-nen perak nde ndoktet ukwe-o. 13Mburugupndig-e, Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen yosolar-e: ’Wam wosa namanggim pugwi iri-ge an nindingen-e lag-o. Are, ap enabuwa kagwi iri perak nde nindingen-o’ luk yid iri-ge kwara kenaru mer-o. Nde, an-nen-e luk tak nak kwarugwi nap na wene mbo enpeyekluk lobok yigi-ge lag-o. Are, meya kwarugwi nab-et wene mbo enpeyekluk lobok yukmu-o” luk yij-o.
Mburu ninggit lak, we wolmomtag-e yu nggal-o yidnak wene
9:14-17
(Mk 2:18-22; Lk 5:33-39)
14Iri luk, Yoanes imin nugwi nap iri-ge Yesus eram lobok luk-nen at kin wok pogolar-e: ”Nit min Parisi nap min-e pelin na pelin na mburu ninggit lak, we woragwi-t nde, kat kowosirak-nen perak nde mburu keya bili buk yu-ge noluk-nen iri kwatli-o?” luk kin wok ibiga-o. 15Kin wok obogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Kwe wanurak nap iri na anggamirak-nen-e kwe wanurak nap na it inmin worasola-ge, inndi puru pera yugwi-a? Mondok lag-o! Alat nde, kwe wanurak nap na it ennggendumu-nen wok uburak tarem wok yosola-n perak nde mburu ninggit lak, we wolma-o.
16Ap-nen-e sum umbuk ndelep yidnak iri na panggarogolar-e, sum ngget min panggarugwi bug-o. Sum ngget iri min panggaruwarig-e, sum ngget iri amawi-nen-e sum umbuk ndelep yidnak na ebem lud terak mena ndelep yuwa-o. 17Nde, anggut engen amburu nggeret mbela pidnak iri-ge wam aboro-nen konidnak yimbe taro arem na wonangasa pil nggugwi bug-o. Iri kwasa pil nggogola-ge, wam aboro yimbe taro iri na tugwak yosolar-e anggut engen amburu na nggilara mbosolat, wam aboro yimbe na meya yosolat ma-o. Alat nde, anggut engen amburu nggeret mbela pidnak iri-ge wam aboro-nen konidnak yimbe ngget arem-et wonanggasa pil nggugwi-o. Pil nggosoma-ge, engen amburu min yimbe min-e opirit wolmar-o” luk yij-o.
Yawuri nap tepan yugwi ma winde ara wene min Yesus usum tenagaid kwe wene min
9:18-26
(Mk 5:21-43; Lk 8:40-56)
18Nde, Yesus-nen wene iri yak ondosoma ereya na-net Yawuri nap tepan yugwi ma winde misig-e at eram lobok yarik, at urugom tud luk-nen at yak tosolar-e: ”An nara-ge yanem-et wat yij-et nde, kat mburugundik, kinggi-nen at tena posola, urug-et ma-o,” luk yak tij-o. 19Iri yak tosoloma, Yesus na men luk yarik, ap iri na imbirik mborosola-ge, at owosirak-nen at imin mbiriga-o.
20Mburukmu-ge kwe misik, olengen duabelas woralar-e, eyabi mborosolat nak woraso kwe iri-nen at ombol nggwe wok yosolar-e, at usum erep iri na ebem inggi pij-o. 21Kwe na-ge at ondomok indi arem-nen yebet kasolar-e: ”An-e at usum erep nak ebem ninggi pimindig-e, ki-t timin-o” luk yebet kagaij-o. 22Alat nde, Yesus na nden karuk, kwe iri na karuk-nen at yak tosolar-e: ”Nara wa-e. Kindi tugup lak wolmin-o. Kat kindi angin tubu yigen iri-net ki yaga wok kirij-o” luk yak tosoloma ereya na-net kwe iri na ki yij-o.
23Iri luk, Yesus na-ge Yawuri nap tepan yugwi ma winde iri na ama wok yidnggal-e, poba ene yugwi nap min ap kwarat iri na enne sa nggwa mbukmu eneyaruk yarik, 24at-nen yosolar-e: ”Kit pidsa mbepme wumer-o. La kwe iri-ge wat yij-e lag-o. Nene yusu-o” luk yosoloma-ge, it iri-nen-e Yesus na nda wat ibiga-o. 25Alat nde, ap iri na mbepme langgara inpil warug-e, Yesus na-ge la kwe iri worasu sa nggosolar-e, la kwe na inggi tena posoloma, la kwe na-ge men yij-o. 26Alama-ge, iri kwarid wene na obog-e o iri me oboksa wigak yil mbirij-o.
Yesus-nen enlengen ngguru nap mberen enlengen kuwarak pid wene
9:27-31
27Iri luk, Yesus na o iri me-nen mborosola-ge, enlengen ngguru nap mberen iri-ge at imbirik mborogolat-nen enne ngguloksa yogolar-e: ”Ndaud Ambara wa-e. Nenabuwa ki-o!” luk yil yil mbiriga-o. 28Iri yogola, Yesus na o mbi me nggwarik worasoma-ge, it enlengen ngguru nap ereya na at eram lobok yogola, at-nen it yak ondosolar-e: ”At-nen ki rak nunpurag-e ndak-nen yusu-o luk kit kinndi angin tubu yili, lak?” luk yak ondosoloma-ge, it-nen yogolar-e ”Nab-o. Ye, ninndi angin tubu yili-o!” luk yiga-o. 29Yogolikma-ge, Yesus na it enlengen pem at inggi puruk-nen yak ondosolar-e: ”Kit kinndi angin tubu yigep iri nggal-et kwat mag-o” luk yak ondosoloma-ge, 30it enlengen-e kuwak yij-o. Iri ala-ge, Yesus-nen at ene amawi min yak ondosolar-e: ”Wene yu-ge mondok ap yak undurak puk na-e!” luk yak indij-et nde, 31it iri na mborogolar-e, Yesus obog-e o iri me oboksa wigak tak pil mbiriga-o.
Yesus-nen ene lak nap ki rak pid wene
9:32-34
32Mberen nap iri na mborogola ereya na-net at arem-e kugi worasola me, ene lak tak pidnak nap misig-e Yesus eram wok uburuk lobok yiga-o. 33Nde, kugi iri na wirik posoloma ereya na-net ap iri na-nen ene yosola-ge, ap kwarat iri-nen yogolar-e: ”Yu nggal yu-ge Isarael nap enma yu menen-e mondok kagwi bug-o” luk wi langgu mbariga-o. 34Yogolikma-ge, Parisi nap-nen yogolar-e: ”Kugi nagawan-nen amawi wok tidnak pem-nen kugi wirik pusu-o” luk yiga-o.
Yesus-nen ap kwarat enabuwa kagaid wene
9:35-38
35Iri luk, Yesus na-ge o siri nggulok me wok, o siri marik me wok, oboksa waring kasolar-e, Mbal Pem Nagawan uwi worak ma-nen Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi wene aid wene na yak ondosolat, yi kugi ndi kugi enpem mbidnak nap min andi bandi enpem mbidnak nap min ki rak inpil waring kagaij-o. 36Iri kwarosolat-nen ap kwarat iri na eneyagaidnggal-e, it iri na-ge ndeyak-nen lomba wam ombo lak me, mbilarak woraso lomba wam nggal ala karuk, it enabuwa kwarat kagaij-o. 37Karuk, at owosirak iri na at-nen yak ondosolar-e: ”Ogore yidnak kwarat worasu-t nde, ndagurak nab-e marig-et nag-o. 38Iri bem-e, ogore yidnak iri winde nap iri na emengen mbarogolar-e: ’Ogore yidnak iri ndagil mburuwakluk, ndagurak nap wirik inpi-o’ luk at emengen mbarer-o” luk yak indij-o.

انتخاب شده:

MATIUS 9: inondx

های‌لایت

به اشتراک گذاشتن

کپی

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید