LUKAS 11

11
Yesus-nen ”Tepan yogolar-e, inik nggal yurag-o” luk mul indidnak wene
11:1-13
(Mt 6:9-13, 7:7-11)
1Misik tarem-e mbi me-nen Yesus na tepan yosolat woragaij-o. Tepan yaga keya bosola-ge, at owot mbi-nen at yak tosolar-e: ”Nagawan Indo wa-e. Yoanes-nen tepan yurak at owosirak na mul ondosolat woragaid na nggal, nit na iri nggal kwasa mul nindi-o” luk yij-o. 2Yosoloma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Kit-nen tepan yogolar-e, yu nggal yurag-o:
’Neid wa-e.
Kat kunu kek tak irit wolmag-o.
Kat-nen tenagaidnak wi iri lobok yuwag-o.
3Nit-nen ukwe peraidnak nunggwi mende-ge pempa wok nondosolat wolmin-o.
4Ap-nen meya rak ninpidnak nenmberam tak pili me, kat-nen na nit meya yidnak kamberam tak pi-o.
Nit ninndi ngaruwakluk keya nunpurak pug-o’ ” luk yij-o.
5Iri yurug-e, Yesus-nen at owosirak yak ondosolar-e: ”Kit kennggendumu-nen ap misik anggam eram nggiringgendumu mburuwarik-nen yak tosolar-e: ’Nanggam-o. Mburu kenan mbi we luru wok niri-o. 6An nanggam mbi tula mborosolat, an neram nggeret wok yamu, at mak turak mende mondok lak ala-n yigi-o!’ luk yak tosoloma-ge, 7at anggam-e ma nggwe-nen wene erep nggarosolar-e: ’An nene yuwom sil neyasu meyog-o! Tu-ge imig worak puruk, an nilirak inmin-e nene yili-o. An-e men luk, mburu mbi wok kururag-e meya-o’ luk yeleb-o.
8Iri ala-ge, ngge kwarurak kali-o? An yak kendeyeg-o. We anggam pem nag-e mburu iri wok kuruwa bug-et nde, ’Wok niri-o’ luk kwiye lag-et kiri keresa nggi yik tenak worasola-ge, men luk, kat-nen ukwe luk nggi yugun mende-ge wok kuruwa-o. 9Iri ala-ge, an-nen yak kundusu yur-o: Nggi yer-o. Nggi yogola-ge, wok kunduwa-o. Kore yer-o. Kore yogola-ge kagub-o. Tu mende lel lel ker-o. Lel lel kagola-ge, tu kuwarak kunpuwa-o. 10Nde, nggi yuwa nab-e wog-et tuwa-o. Kore yuwa nab-e kujwa-o. Tu lel lel kujwa nab-e tu kuwarak ubuwa-o. 11Kit kennggendumu ap misik ambara-nen: ’Keyane wok niri-o’ yosola-ge, eid-nen-e waro nde wok tuwa-a? 12Are, at-nen: ’Towe engen mak niri-o’ yosola-ge, kigaru nde wok tuwa-a? 13Nde, kir-e meya yugwi nab-et nde, konak mende-t kinlirak wok undugwi irir-o. Iri ala-ge, Nineid aid arem woraso-nen-e at eram Konak Indi nggi yuwa nab-e mondok wog-et unduwa-o” luk yij-o.
Yesus imin-e ”Kugi Mbelsebul-nen yusu-o” luk yiga wene
11:14-23
(Mt 12:22-30; Mk 3:20-27)
14Misik pem-e Yesus-nen ene lak kugi mbi ap mbi arem-nen wirik pij-o. Nde, kugi na mborosola-ge, ap iri na ene worak alama-ge, ap kwarat iri-ge wi langgu mbariga-o. 15Alat nde, ap erep-nen Yesus abut mbarogolat-nen yogolar-e: ”Lag-o. Kugi nagawan Mbelsebul-nen amawi wok tidnak pem-e kugi wirik pusu-o” luk yiga-o.
16Nde, it erep-nen-e at indi ngarogolar-e: ”Kar-e Mbal Pem Nagawan eram-nen lobok yidnag-o luk yenggerak kiyujwok-nen kwiye worak mende mbi kwari-o” luk yak tiga-o. 17Alat nde, Yesus na-ge it inndi-n perali na aru me, it yak ondosolar-e: ”Nagawan misik-nen tenagaidnak wi iri na me woragwi nap-nen nde lambuksa woragit lak, kuri worak woragolar-e, nagawan iri-nen tenagaidnak wi-ge nari wari ma-o. Nde, it lolo iri na nde kundik woragit lak, kuri werep mberep woragolar-e, it lolo kwasa wolma bug-o. 18Iri nggal-et Sere-nen tenagaidnak wi arem-nen nde Sere nde lambuksa woragit lak, kuri worak woragolat erep-nen erep min wim ngarak woragola-ge, Sere-nen tenagaidnak wi kwasa wolma-ge, lag-o. Irit nde, kit-nen yogolar-e: ’Mbelsebul-nen amawi wok korosola, kugi wirik pusu-o’ luk yak nirigeb-o. 19Nde, Mbelsebul-nen amawi wok niridnak pem kugi wirik pusu ala-ge, kit kinmin nugwi nab-e ta amawi bem-nen kugi wirik pili-o? Kit kinmin nugwi nap-nen kwaridnak pem kit-nen yili na-ge lugud tak yu-gwi kwat yusu-o. 20Alat nde, an-e Mbal Pem Nagawan amawi bem-net kugi wirik pusu-o. Nde, iri yusu ala-ge, Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi na-ge nendam wok yij-o luk yebet ker-o.
21Ap amawi worak mbi-nen nde san kundugu at ambik uwi mborom towarak worasola-ge, at arengge pidsa-ge imiri worak wolma-o. 22Alat nde, at ombol pem amawi worak nap misik-nen nde imin wim mbatluk, urugwe nggwe rak purug-e, at o winde iri-nen indi ebem wat tak puruk woraso esan iri na wanuruk, at arengge pidsa tembesa wok unduwa-o.
23Nde, an nimin yusu buk nab-e ndemeret an nimin wim nap-nen yusu-o. Nde, an yongga nitli buk nab-e ndemeret an neyabu na nari wari rak pili-o” luk yij-o.
Kugi meya iri tuguruk lobok yoso wene
11:24-26
(Mt 12:43-45)
24Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Kugi meya na ap enarem-nen mbutlug-e, ombol kwarurak sa kore yil nidnag-et nde, nggweyak umbuk pem nak me, at ombol kwarurak sa lak ala karug-e, at-nen yebet kasolar-e: ’An nuwi keya buruk lobok yigi sa na-t tuguruk mbereyeg-o’ luk yoso-o. 25At na mbiridnaknggal-e, o iri na o liri kora mondok konidnak kaso-o. 26Iri ala karug-e, kugi meya na mborosolar-e, kugi meya erep tuju iri-ge at nggal-e lak, mondok terak minik meya irit inmin lobok yosolar-e, ap iri na arem ngguruk, woragola-ge, ap iri na nanduk woraso nggal-e lak, mondok meyasa irit woraso-o” luk yij-o.
Ndemeret enalen min woragwi wene
11:27-28
27Nde, Yesus-nen wene iri na yosola karug-e, ap kwarat na ennggendumu-nen kwe mbi-nen Yesus yak tosolar-e: ”Kat ndet kuburuk, kamo mak kiridnak kwe-ge alen kasolat wolma-o” luk yij-et nde,
28Yesus-nen yosolar-e: ”Iri yigen-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen yidnak wene na kuluruk, iri-nen yidnak yidnak kwatli nab-e enalen-e terak menna kagolat wolma-o” luk yij-o.
Yesus imin-e: ”Kwiye worak mende kwari-o” luk yak tiga wene
11:29-32
(Mt 12:38-42)
29Nde, ap kwarat-nen Yesus lop lop worogola-ge, at-nen yosolar-e: ”Yawo worali nap-nen meya kwatli-ge mondok ijar-o! ’Kwiye worak mende mirik ninpi-o’ luk yili-t nde, kwiye worak mende misiget ter-o luk mirik kinpimin pug-o. Are, kwiye worak mende Yunus kwat ibid iri nak perak mirik kinpimin-o. 30Nde, Yunus na-ge Niniwe nap-nen yenggerak purak mende kwat yid iri nggal-et Ap Ambara an-e yawo worali nap yu-nen yenggerak purak mende kwat yimin-o. 31Ap pidsa enpem wene mbaruwa tarem-nen-e o araptap ponok (selatan) nggwe-nen lobok yidnak kwe nagawan na yawo worali nap inmin men yosolar-e, kit kinmbiri paruwa-o. Kwe na-nen-e Salomo indi nggat nggat worak iri-nen mul ondoso wene kuleyeklug-e, erepma ereba-nen lobok yij-o. Nde, an yak kendeyeg-o. Alat nde, yu me-ge Salomo nggal-e lag-o. Are, nggok terak minik misik yawo worasu-o. 32Ap pidsa enpem wene mbaruwa tarem-nen-e o Niniwe nap na yawo worali nap kinmin men yogolar-e, kinmbiri paruwa-o. It iri-nen-e Yunus-nen yidnak wene kulurug-e, it meya yidnak keya buruk, kondok yiga-o. Alat nde, yu me-ge Yunus nggal-e lag-o. Are, nggok terak minik misik yawo worasu-o” luk yij-o.
Ndamuk min yaya min
11:33-36
(Mt 5:15, 6:22-23)
33Yuruk, Yesus-nen yosolar-e: ”Ap-nen-e tal pagurug-e, kura bogolat, urumu mon kagolat yugwi bug-o. Are, o ma ngguwa nap-nen yaya kujwaklug-e, tal ondolma-t pugwi-o. 34Kit kenlengen-e kenpe amanggim tal-nen yusu-o. Nde, kenlengen nde konak-nen-e kenpe oboksa na yaya worak-nen yusu-o. Alat nde, kenlengen nde unggul-nen-e kenpe oboksa na mom ki ma-o. 35Iri bem-e, kit kenarem worasu yaya iri ndamuk ma naru, kwara-t wolmer-o. 36Nde, kit kenpe-ge ndamuk mondok lak, pidsa yaya rak kinpidnak ala-ge, kenpe pidsa-ge tal eyaya nggal eyaya worak-nen yili-o” luk yij-o.
Yesus-nen Parisi nap min imiri mbarak pidnak wene mul undugwi nap min innggiri wiridnak wene
11:37-54
(Mt 23:1-36; Mk 12:38-40)
37Yesus na wene na yuruk keya bosola-ge, Parisi nap mbi-nen at ama mburu totno norak pem yonggo posoloma, Yesus na at ama mberarik, mburu nayekluk kore yij-o. 38Nde, Yesus-nen mburu norak pem inggi marigit lak nasola karug-e, Parisi nap na-nen-e wendet yij-o. 39Iri ala-ge, Yesus-nen at yak tosolar-e: ”Nde, kit Parisi nap-nen-e yimbe min piring min marogolar-e, ombol nggwe nak matli-t nde, arem nggwe kopkap woraso nggal, iri nggal-et kit kenmawi bem ap enarengge mengga wanugwi min meya kwarugwi min-nen kit kenarem yebet yidnak worasu-o. 40Wid kinndi worak nap wa-e. Piring ombol nggwe ndak wirid Mbal Pem Nagawan-nen arem nggwe na ndak wirid iri kali bug-a? 41Alat nde, kit kinidmbe min kin piring min arem worasu irit ap insilobulo lak nab-e wok undurag-o. Nde, iri nggal kwarogola-ge, kit kenambigir-e marak irit kwat ma-o.
42Parisi nap wa-e. Kenpem mbuwa mende bem kenabuwa-o! Kit-nen-e lawet min kwendet min nunggwi mende undu worak tak pugwi engga pidsa min enggem lombok karetkwe-nen yidnag-e Mbal Pem Nagawan amanggim pili-t nde, ndung tak kwarugwi min Mbal Pem Nagawan abuwa kagwi min perak nde kir-e keya bili-o. Ndung tak kwarugwi min Mbal Pem Nagawan abuwa kagwi min kwarogolar-e, erep kwatli iri na keya burak puk na-e.
43Parisi nap kenpem mbuwa mende bem kenabuwa-o! Kir-e tepan yugwi ma-nen unnu worak nap-nen kore yugwi sa kore yurak nak kindingen yogolat, onggo wanugwi sa-nen ap-nen kek tak kunpurak nak kindingen yogolat yugwi-o. 44Parisi nap kenpem mbuwa mende bem kenabuwa-o! Kir-e yapma unpuruk yenggerak purak mende pigit lak me, yapma inpidnak pem enaru buk me unuwok pugwi iri nggal-nen yili-o” luk yij-o.
45Yosoloma-ge, imiri mbarak pidnak wene mul ondoso nap misik-nen Yesus yak tosolar-e: ”Mul Ondoso Nap wa-e. Kat-nen wene iri nggal yosolar-e, nit na irit pesel nunpusu-o!” luk yij-o.
46Yosoloma-ge, Yesus-nen yosolar-e: ”Imiri mbarak pidnak wene mul undugwi nap wa-e. Kit na irit kenpem mbuma bem-e kenabuwa-o! Kit-nen-e angin worak mende-t nde, ’Kwarurag-o’ luk ap enpem pili-t nde, it-nen kwaruwakluk marig-et ter-o luk yongga indili bug-o. 47Kenpem mbuwa mende bem kenabuwa-o! Kit kenlawingga-nen indidnak nap, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap na yapma inpidnak sa-ge kit-nen o wosa konili-o. 48Iri kwatli iri-ge kit kenlawingga-nen kwariga mende-ge ob-et kwariga-o peragoluk-nen kwatli-o. It-nen indiga nap enmanggim-e kit-nen it yapma inpidnak sa o wosa konogola-nen yigi-o. 49Iri bem-e, Mbal Pem Nagawan Indi Kwid Pidnak-nen yosolar-e: ’Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap min wirik inpidnak nap min it endamwirik inpil lobok yimin-o. Nde, it-nen-e ereb-e ondogolat, ereb-e lel mberel onpogolat ma-o’ luk yij-o. 50Mbal Pem Nagawan-nen iri inpil lobok yuwa iri-ge Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap pidsa nggweyak yu ndak wirid kuri-net enderenak ti-net yawo na indili iri na enmena-ge kit yawo worali nap kenpeyekluk-nen kwaruwa-o. 51Nde, Abel na wirid kuri, Sakaria wiriga kuri, indidnak nap enmena purak nde yigi-o. Sakaria na worogolar-e, Mbal Pem Nagawan amanggim wam wosa pugwi sa wok Mbal Pem Nagawan wi wok enggendumu iri me-nen wiriga-o. Kenaru mer-o. Yawo worali nap kir-e it pidsa enmena kunpuwa-o.
52Imiri mbarak pidnak wene mul undugwi nap kenpem mbuwa mende bem kenabuwa-o! Enaru yugwi mende tu imij-e kit-net parugu worali-t nde, kir-e ngguruk enaru yugwi mende na kore yurag-e kinsili yogolar-e, it ngguwokluk yidnak nap na enambigit tu nggela labuk yili-o” luk yij-o.
53Nde, Yesus na o iri me keya buruk mborosola-ge, imiri mbarak pidnak wene mul undugwi nap min Parisi nap min-nen at ebem mbud yogolar-e, at are puwokluk indi lorogolar-e, yi wene ndi wene kwarat kin wok eberenak woraiga-o. 54Nde, iri yosola iri-net at tenaguwokluk at-nen wene lugud tak nggwe wirik puwa-o luk kwara abut mbal tenak woraiga-o.

انتخاب شده:

LUKAS 11: inondx

های‌لایت

به اشتراک گذاشتن

کپی

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید