MATHI 13
13
Youli Saakbü Ngühphatbü
(Mk 4.1-9; Lk 8.4-8)
1Khünyet Jisu chem ka satkei hoba yungkoa setkei, 2hoba hao jungto noknyüh yaang takshatkei, hibü hao long che to atan setkei. Hobaje noknyüh pendou yungkoa lokei. 3Hobaje haoei haoen la ngühphatbüei ngüh juongnyu lenko laukei, “Youli saakbü che youli saakla koukei. 4Hobaje haoei saakjinei, youli at lamkoa shatkei, hoba aushuong louan kho shaukhümbei. 5Youli at kaomai juong akishang laangpünga shatkei, hoba kaomai shangko akisije kho enyu yembei. 6Ladang chanyu longkei khüto juokko haukei, hoba khüto li üatsije linan apbei. 7Lubü youli shuong jaklaaka shatkei; jaklong chingenkei hoba kho naülepbei. 8Lubü youli kaomaia shatkei hoba youkung weko saongao, saosem, ayingsi khujin onko youman hekkei. 9Aoto nou yembei haoei ditshi.”
Ngühphatbü Nyekchüh
(Mk 4.10-12; Lk 8.9-10)
10Hobaje hao eikshuongei Jisu jungto louan laukei, “Nyi aila haoen to ngühphatbüa lauda?” 11Haoei jongaikei, “Kan laje Mühghaü Sangle huphang ngüh ngela kuakei, lausikei haoenlaje ho akukei. 12Aishanga aoei ki hao la aei kuyolabü, hoba haoei apsileko kilabü; lausikei aoei aki, haoei ai ki khokei hao ka ngailanglabü. 13Khoei ngei haoen to ngühphatbüa lauda, aieilausi haoenei chühkokei ashenda hoba ditkokei aditouda hoba aditenda. 14Hobaje Isaiaei laubü loushetda,
‘Kanei maimaitham ditlabü lausikei aditenlabü;
kanei maimaitham haplabü lausikei achühenlabü;
15aishanga ho mütshuongeibü
maangpon ngouan apa,
hoba haoeneibü noukhen ditla shangan apa,
hoba haoenei haoeneibü nyek muakei.
Khei aying tegüje,
haoenei haoeneibü nyekei haplabü,
haoeneibü nouei ditlabü,
haoeneibü maangponei ditenlabü
hoba sepeilabü hoba ngei haoen maitikulabü.’
16Lausikei kan maimaitham olinbou, aieilausi kaneibü nyekei hapda, hoba kaneibü nouei ditda. 17Ngühmaia ngei kan to lenda, thuseibü juongnyu hoba saopobü müt juongei kanei hapbü ho hapmang sühkei, hoba haoenei ühüp, hoba kanei ditbü ho ditmang sühkei, hoba haoenei adit.”
Jisuei Youli Saakbü Ngühphatbü Wanan Lenbü
(Mk 4.13-20; Lk 8.11-15)
18“Khülonga kanei youli saakbü ngühphatbü ditashi. 19Ladang mütei khuthük Sangle ngühlang ditda hoba kho aditenda, kheijinei amaibou louda, hoba haoeibü maangpona ai phinkei kho solangda. Hoei lamkoa saakbü ngühtet lenda. 20Laangpünga saakbü youli tetlabü kho ngüh kho ditan kheijineitham olinko sungletda. 21Hao to li aki, lausikei longche shanga yemda, hoba ladang ngüh kho laüa khonsak ayingsi shieikoe loulaje kheijineitham hao atetda. 22Hobaje aoei ngüh kho ditda hoba kaodak shangabü maangmau hoba nyekdüh maangdühei kho naülepda, hoba haoei mai ehekda, ho jaklaaka wenbü youli kho ki. 23Hobaje aoei ngüh kho ditda, hoba ditenda, hao kho kaomaia saakbü youli ngühtet ki. Haoei youkung weko ka saongao, saosem ayingsi khujin onko youman hekda.”
Yousang Ngühphatbü
24Haoei haoen to tokei ngüh- phatbü che lenko laukei, “Khuthük Sangle müt cheei jembü seka youli maibü wenbü phatkei; 25lausikei ladang müt pendou nyeket shikei, haoeibü dangbou loukei hoba youshou yoa yousangkei phinkuan satkei. 26Ladang youli khitan yembei hoba youman hekkei, kheijinei yousangkei hekkei. 27Hobaje bunyu sambü shuongei hao jungto louan laukei, ‘Yaangbou, nyi ka seka youli maibü awen si? Khei yingsije yousang ho lakabü?’ 28Hobaje haoei haoen to laukei, ‘Dangbou cheei ho kümbei.’ Kheijinei sambü shuongei hao to laukei, ‘Khülonga kün hauan khübü kho yoshaitimang sühda sai?’ 29Hobaje haoei haoen to laukei, ‘Tou, aingenyu kanei yousang yoshaijinei, khübü yoa youkungkei yoshaioulabü. 30Youlat jih asüh shongko ham liko yemtiashi, hoba youlatjinei, shaangla yousang yoshaiashi, hoba khübü kho jikan apla shanga thepshaiashi, lausikei youshouje kü bunga yoshaiashi,’ dogo ngei youlatbü shuong to lenlabü.”
Yongkoshiklang Ngühphatbü
(Mk 4.30-32; Lk 13.18-19)
31Tokei ngühphatbü che haoei haoen to laukei, “Khuthük Sangle müt cheei yongkoshik youli sungjung hauan jembü seka wenbü phatkei. 32Ho youli pendou to hanbou, lausikei ladang ho chingenda, kesiong pendou to yaangbou, hoba ho bunyu la yeida, hibü mühkabü aushuong louan haoeibü bheka laangda.”
Tokai Ngühphatbü
(Lk 13.20-21)
33Tokei haoei haoen la ngühphatbü che lenkei, “Khuthük Sangle ho yaksa cheei tokai sungan wenchak sema dotan pendou pujung along shongko phobü phatakei.”
Jisuei Ngühphatbü Jungeibü
(Mk 4.33-34)
34Jisuei noknyüh to khübü pendou ngühphatbüa lenkei; hoba ngühphatbü ayoko haoei haoen to ai alen. 35#NC 78.23 Ho thuseibüei laubü loushedtila yingan kiteikei,
“Ngei ngühphatbüa kü
sembung iplabü;
Kaopakjinei huan kibü ngüh shuong
ngei kaangbang laulabü.”
Jisuei Yousang Ngühphatbü Wanenkubü
36Kheijinei haoei noknyüh apyokei hoba chem to atkei, hoba hao eikshuong hao jungto louan laukei, “Seka yousang shangabü kün la wanan lenshi.” 37Hobaje haoei jongaikei, “Youli maibü wenbou kho Müteibü Shou. 38Sek kho kaodak. Youli maibü kho Sangle shousi shuong ki; hoba yousang kho amaiboueibü shousi shuong ki; 39hoba kho wenbou dangbou kho shabü mühghaü ki; youlat jih kho kaodak thonbü ki; hoba youlatbü shuong kho khuthük hangangbü shuong ki. 40Hibü yousang kho yoshaian wanei lai jikan apda, kho tegü kaodak thonbüakei kilabü. 41Kheijinei Müteibü Shouei jembü khuthük hangangbü shuong hautikulabü, hoba haoenei haoeibü Sangle ka phaiyettibü shuong pendou, 42hoba amaibü jungeibü shuong leishailabü, hoba sekbülakbü wanlonga lapan jinlabü; khonei haapbü hoba hauh uyobü kilabü. 43Kheijinei saopobü shuongei jembü Boueibü Sanglea chanyu tegü haulabü. Ao nou yembei haoei ditashi.
Khünan kibü Nyaksinam Ngühphatbü
44“Khuthük Sangle seka nam hubü phatkei; laobou müt cheei hapbei hoba hukei. Hobaje olinbüa ngaikei, haoei kibü khümbo yakkei hoba sek kho phoukei.
Phülem Ngühphatbü
45“Tokei Khuthük Sangle phülem maibü lambü namseibü müt che phatkei. 46Haoei namton phülem che hapsi hao ngaian haoei kibü pendou yakkei hoba kho jekkei.
Takeibü Ngühphatbü
47“Tokei, Khuthük Sangle yungnyua tak sanan ngau phang pendou lapbü phatkei. 48Ladang kho shenkei haoenei kho deiko to senbakei, hoba setan haoenei maibü shuong qheka yoshaikei, lausikei amaibü kho haoenei apbei. 49Kaodak thonbüa khei kilabü. Khuthük hangangbü shuong loulabü hoba saopobü shuong yoka ka amaibü shuong pinyinlabü, 50hoba haoen sekbülakbü wanlong to lapan jinlabü; khonei haapbü hoba hauh uyobü kilabü.”
Haanbü Ngühmai si Hangbü
51Jisuei laukei, “Kanei habü pendou ditenakou lo?” Haoenei hao to laukei, “Haü.” 52Haoei haoen to laukei, “Hibü Ngühkhüm lenbou shuong aoyou Khuthük Sangle eik la yeia, jembü kibü ka haanbü hoba hangbü sungenbü chem che phatkei.”
Jisu Nazareta Asungletbü
(Mk 6.1-6; Lk 4.15-30)
53Hobaje ladang Jisuei khübü ngühphatbü laukhümbei, haoei kho kaoen apyokei. 54Hobaje jembü sangnyu to louan haoei haoen to haoeneibü sinagoga lenkei, kho khei lensi haoenei maangpangko laukei, “Ho songsihon, hoba habü thusei kümsilei ho mütei ai ka hapbei? 55Mistri shou kho ho aying si? Haonyu Mari nyenkei aying lo? Hobaje haonasi shuong, Jakob si Josef hoba Simon si Juda aying lo? 56Hobaje haona yaksa shuong pendou sen yoa aki lo? Khei yinga longa haoei ho pendou laka hapbei?” 57Hobaje haoenei hao to phaiyetkei. Jisuei haoen to laukei, “Jembü kaodak si jembü chema to liman thuseibü asangko aki.” 58Haoen to mailem akibü danko haoei khünei seiei kümsilei aküm.
Currently Selected:
MATHI 13: CHANGBSI
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Chang Naga Bible - SAOPOBÜ LAI
Copyright © The Bible Society of India, 2002.
Used by permission. All rights reserved worldwide.