YouVersion Logo
Search Icon

MATIYE 13

13
Jagjõõ je bug coore
(Mark 4.1-9; Lug 8.4-8)
1Ti wur sen Yeso hay liŋ, á raw kalge le go raw hayge wo go jag maarog had jare. 2Jar debaŋ raw wo tayge le see ɓe, se raw ɗii gi hayge ɓi daagen gesiŋ, ngaɓan raw wo lagge go ciŋ ti diŋdiŋ biin deŋ lay. 3Á raw wãɗ wããre ne hara de jagjõõ debaŋ á raw riŋ rage ga :
Jobo kal go bug coore. 4De maga se de bug cooren mo caw, maapo raw wo rayge go ti faage, dweere raw wo age, sig wo ra go. 5Ma la raw wo rayge go ti ngel ma de jeʼãy, maga sir bay ni debaŋ wa, cooren tĩĩ wo le go deparday tuuseŋ, wer maga sir bay wo wer ɓaara gesiŋ ni kuɗum wa. 6Wur wo le go kal ge mokay, saara raw lwaɗge go, raw wo higgi go, doo ga cẽw ɓaara bay de rawge gesiŋ kuɗum wa. 7Ma tigriŋ raw wo rayge yoo hõõre, hõõren gig wo go ne hara ti, á daʼ wo nen ma gẽẽge seŋ gà. 8Ma tigriŋ raw wo rayge ti ngel ma de sõʼ ge, raw wo ruggi debaŋ, ma baapo naa ti kluu riŋ, la naa kluu ɗawa, la naa gaʼ ɗawa lay.
9Yeso raw riŋ rage ga : Je maga yaŋ de sug ma laage, mo laa de ele.
Yeso wãɗ wããre diŋ de jagjõõ le la
(Mark 4.10-12; Lug 8.9-10)
10Jar ma wer Yeso raw wo yaʼge see ɓe so, raw wo wiigi ɓe ga : Ɓa ndo wãɗ wããre ne hara de jagjõõ le ɓa? 11Yeso raw riŋ rage ga : ma ɓay à ɓoʼ wer fen ma de yoŋren we go ne nday ti wããre twaywaŋ ma ciŋ no, ama à laa ɓoʼ wer ɓe go ne jar lan wo gà. 12Werga je maga mo ɓe yaŋ no, à hã ne hẽn ni pur pa, fẽẽre ɓe raw joŋge debaŋ, ama je maga mopo ɓe bay wa, fen maga hay doo ɓe meʼ à yããn go pa. 13Ndi wãɗ ne hara de jagjõõ diŋ wer se no, werga á wo mbaara go de hõʼ nen ɓaara koge ɓe, ama se bay koge doo ɓaara wa, wo mbaara de coʼ sugi, ama se bay laa wer doo ɓaara wa lay. 14Esay je ndar nen wããre Baa go hay sii wããre sen we go ti glog ngel sen ga :
Nday mo coʼ bà mbay sugi, ama nday laa ge wer ɓe go pah gà.
Mo hõʼ bà mbay nen ɓay go koge ɓe, ama nday ko ge wer ɓe go pah gà.
15Werga ɗiggi ɓay jar se lagn wo kol go de kaŋ tiŋriŋ.
Á jeb wo sug ɓaara go,
Kuɓ wo nen ɓaara go,
Nen maga nen saara mo ko wa,
Sug saara mo laa wa,
Ɗiggi saara mo daɗ wer re wa lay,
Saara mo fer coo ɗiggi saara ma de ɓlaggen de deele tigriŋ wa,
Day ni ndi mo pẽẽ saara go wa.
Re sen raw leʼ ge go ti jag ɓe so. 16Ama ma ɓay, nday de woge diŋ nday, werga nen ɓay yaŋ wo koge, sug ɓay yaŋ laage. 17Kidolgi ndi de riŋ we ge ga jar ndar nen wããre Baa go wo de jar mani Baa wo debaŋ hay da wo we ga saara mo ko re maga nday de koge ɓe mono, ama saara kon gà hay da wo we ga saara mo laa wer wããre maga nday de laa ge ɓe mono, ama saara laan gà.
Yeso ɓoɗ wer jagjõõn je bug cooren go
(Mark 4.13-20; Lug 8.11-15)
18Coʼ we sug ɓay laa wer wããre jagjõõ je bug coore no. 19Jar maga coʼ wo sug wããre maga à de wããge ɓe ne hara ti wããre twaywaŋ mani Baan day bay wo laa wer ɓe wa, wo de maŋ jeŋ faage maga cooren ray wo go ni nono. Je ma de ɓlaggen raw age, wããre maga á hay laa ne wo, se raw ndar ge ɓe go ne hara ɓili. 20Ma la wo de maŋ ngel ma de jeʼãy maga cooren ray go ni, á coʼ wo sug wããre no, yããn wo deparday tuu go ɓil fehe. 21Ama á men wo wããren lag cẽw ɓil ɓaara gà ig wo de hã ɓil ɓaara meʼ koɗe, day re ma de gaali noga bon daʼ ra we wer wããre Baa no, á raw wo mbuɗ nen blam tuuseŋ, men wo Baa go. 22Ma lan wo de maŋ coore ma yoo hõõre wo diŋ jar maga laa wo wããre Baa we, ɗiggi fẽẽre ma gesiŋ la wo de koŋne horog gig wo go ne wããre ma ɓil ɓaaran ti, sen daʼ wo nen ma joŋ mbeere gà. 23Jar ma de maŋ ngel ma de sõʼ gen wo diŋ jar maga coʼ wo sug wããre Baa we, laa wo wer ɓe, rug wo mbeere lay, jobo boŋ rug mbeere kisi, je la doo hiiraʼa, je ma la doo swaʼa.
Yeso ngaɓ joŋre Baa Waŋ de birglig maga ndar nen yoo coore mono
24Yeso raw riŋ rage de jagjõõ ma tigriŋ pa ga : Coʼ we sug ɓay, Twaywaŋ ma ciŋ de ngaɓge doo bloo po, bug mbeere coore ma de el ɓi pay ɓe. 25De suŋ de maga jar laa naa go ɓuy, je hee ɓe raw nduugi bug birglig ne hẽn yoo coore no, raw ferge wo go. 26Cooren raw wo laa waa, raw wo tĩĩgi le go, birglign raw wo ndar nen ni lay. 27Jar joŋre je payn raw wo ɗege ɓe ga : Ɓa waŋ, ndo hay de buggi ɓi pay ɓon diŋ mbeere coore ma de el so lay, day birglign a le nà gen ɓa? 28Á raw fer wããre ne hara ga : Joŋ re sen bà mokay see ɓay diŋ je hee ɓi. Jar joŋre ɓen raw wo wii gi ɓe ga : Ndo da ga wùr mo wo go ndar birglign wo yaw? 29Á raw fer wããre ga : Bay wa, werga nday leʼ ge we go ndar birglign la no, cooren day ndar wo le go wer ɓe ni lay. 30Men ra we mbay go gẽẽge ɓog ɓuy, hãã go ti wur weege ɓaara, day we ti wur sen, ndi riŋ jar ma we cooren wo yaŋ ga á mo ndar wo birglign wo go taŋgu ɗa, mo saɗ wo ɓaare ɓaara go roɗge, blam sen ni á mo laa wo coore ɓin me ɓi boole.
Jagjõõ mbèere mandufi
(Mark 4.30-32; Lug 13.18-19)
31Yeso raw riŋ rage de jagjõõ ma tigriŋ pa ga : twaywaŋ ma ciŋ de maŋ mbèere yeg maga jobo bug ne ɓi pay ɓe. 32Á diŋ mbèere koo ma klee meʼ daŋ te mbèere fẽẽre ma ɓi pay lan wo ɓuy, ama á wo we go gẽẽge, á raw lir doo kluu daŋ te fẽẽre ma ɓi pay wo ɓuy, kol diŋ koo maga dweere nduɗ wo kaŋ tiŋ ti jag doo ɓe wo.
Jagjõõ defõõre
(Lug 13.20-21)
33Yeso raw riŋ rage de jagjõõ ma tigriŋ pa ga : twaywaŋ ma ciŋ de maŋ defõõre maga wãy maŋ ne tay nen ɓe de coo de ngaɓge ti mundoore doo ɓog ti dwee, hãã se wo go ur coo ma de waŋgen ɓuy.
Yeso wãɗ wããre ne jar po wo diŋ de jagjõõ
(Mark 4.33-34)
34Yeso wãɗ wããre ne ngaɓan wo ɓuy diŋ de jagjõõ, bay wããge ne hara de koɗ wa, say diŋ de jagjõõ. 35Wããre maga je ndar nen wããre Baa go hay wãã go ga :
Ndi wãɗ ge wããre ne hara diŋ de jagjõõ,
Ndi siɗ gi diŋ wããre maga ndi hay yoŋn le go ti wur maga ndi hay bay joŋ fẽẽren wo le mo hãã ɗa no.
Re sen raw leʼ ge go ti jag ɓe so.
Yeso ɓoɗ wer jagjõõ birglign go
36Yeso raw men ngaɓan wo go, kal rawge liŋ. Jar ma wer ɓen raw wo yaʼge see ɓe, raw wo wii gi ga : Ɓoɗ wer jagjõõ birglig ma ɓi payn go ne wùri.
37Yeso raw fer wããre ne hara ga : Je bug mbeere coore ma de el diŋ Wel je Táabay no. 38Payn diŋ jar ma ti tamsir wo lay, mbeere coore ma de el diŋ jar maga hoo wo sug ti twaywaŋ mani Baan mono, mbeere coore ma de ɓlaggen wo diŋ jar mani je hee Baan lay. 39Je hee ma bug birglign diŋ Manhúulí. Wur weegen diŋ tawge jar ma ti tamsir wo go mono, jar we cooren wo diŋ jar peele Baa wo lay. 40Doo maga à ndar fíi ma de ɓlagge go ma roɗge ti wùu nono, á joŋ ge ti wur tawge tamsir gon diŋ doosen no lay no. 41Wel je Tabay laa ge jar peele ɓen wo le, ndar jar maga kaŋ wo wer jar lan leɗ ge go joŋ ɓlagge, de jar maga joŋ wo ɓlagge mo ɓuy yaŋ wo go pel ɓe. 42Day lag ra wo yaŋ go nen wùu ma de hãã maga huu gà á rag ge wo, soo ge wo saŋ ɓaara wo ni. 43Ama ma jar maga yãã wo jag Baa, sen sag ge wo yaŋ doo wur nono ti ngel maga Pan ɓaara Baa hay Waŋ ni mono. Coʼ we sug ɓay de ele, hayga nday yaŋ de sug no.
Yeso ngaɓ joŋre Baa Waŋ de horog po maga jobo daʼn de yoŋre
44Twaywaŋ ma ciŋ de maŋ horog po maga jobo daʼn go de yoŋre ɓi pay po, á raw ferge yaʼ wer yoŋ ge ɓe wo ni. Ɓil ɓe raw joŋge go feh debaŋ, se kal rawge yeɗ fẽẽre ɓen wo go ɓuy, fer le, kal yee pay sen no.
Yeso ngaɓ twaywaŋ ma ciŋ de je trere maga kiɗ redew ma de woore
45Twaywaŋ ma ciŋ de maŋ je joŋ trere maga wo kiɗ redew ma de woore. 46Á wo we daʼ maga yoo ɓe pur no, se kal rawge yeɗ fẽẽre ɓen wo go ɓuy ma yeege ɓe.
Yeso ngaɓ joŋre Baa Waŋ de bay ma bag cẽẽ
47Twaywaŋ ma ciŋ de maŋ bay ma bag cẽẽ maga jar lagn nen maaroge, á raw hoo wer cẽẽ wo go ɓil ɓe ni ɓuy. 48Á wo we go baage so mokay, jar bag cẽẽn raw wo kogge ɓe wo go jag biin ciŋ, blam sen saara raw lagge gesiŋ far nen cẽẽn go, laa wo ma de eln go ɓi yããge, lag wo ma de ɓlagge ɓen wo go lay. 49Joŋ ge ti wur tawge tamsir gon diŋ doosen no lay, jar peele Baa á wo ge caa ɓil jar ma de el wo go de jar ma de ɓlagge wo, 50ma lag rage go nen wùu ma de hãã. Á rag ge wo, soo ge wo saŋ ɓaara wo ni.
Horog ma defay wo de ma de tããrebe wo
51Yeso raw riŋ jar ma wer ɓen wo ga : Nday laa mbay wer wããre sen we ɓuy yawla?
Á raw wo fer wããre ga : Wùr laan mbe we.
52Á raw riŋ rage so ga : Wosela ɓuy maga yaŋ diŋ je ma ndar wer wããre Baa day go de daʼ wer ne twaywaŋ ma ciŋ de el no, je sen de maŋ pan tiŋ po maga fẽẽre ɓe doo ɓe taʼ, se horge le go see ɓe mokay, ma defay wo de ma de tããrebe wo nen kẽẽ ni ɓuyn no.
Jar Nasared yãã wo Yeso gà
(Mark 6.1-6; Lug 4.16-30)
53Yeso wo taw wããre jagjõõ sen go mokay, á kal rawge. 54Á wo ɓi sir maga se gẽẽ ni, raw tĩĩ wer had jar ɓi tiŋ tosge ɓaara no, jarn raw wo ngrisgi ɓuy, kal wo wiɗ kããra ga : Ɓa á daʼ koge re sen le mo deŋ gen ɓa? A joŋ fẽẽre mbuɗgi sen wo mokay ẽẽ ẽẽ ɓa? 55Á diŋ jee ni je ceɗ kooren no. Mari diŋ man ɓe. Jag wo de Josef de Simoŋ de Jud wo diŋ weregeman ɓe. 56Mayregeman ɓe wo de lagge yoo naa la. Day á daʼ egre sen le mo deŋ gen ne? 57Ɗiggi sen mokay raw maŋ jag ɓaara go ti yããge wããre ɓe.
Yeso raw riŋ rage ga : À hoo sug ti je siɗ wããre ma jag Baa mbe go ti ngel ma tigriŋ wo ɓuy, ama ɓi sir maga á biŋ ni, yoo kawre ɓe wo, jobo hoo sug ti ɓe ni gà. 58Yeso laa joŋ joŋre mbuɗgi ni debaŋ gà wer debay hãge see ɓaara ne hẽne.

Currently Selected:

MATIYE 13: TUP

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in