YouVersion Logo
Search Icon

Matiyut 9

9
Aap eenggi-iyok nggunanak obeelom eereegerak wone
(Mrk. 2:1-12; Luk. 5:17-26)
1Yogo mbareegwa, Yetut yiiro paga unggunuk, yi yenggenak enebaga nage nagagerik, at awi alom paga lombok unggwage mbareegi, 2aap ambi eenggi-iyok nggunanak me, at nogo yege menggerak nogo paga aret eewu'nuk, Yetut owagam pi wogo mbareegwa, at Yetut nen it iniki at abet ombakwi yelok iige nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet, “Naput wa! Komaluk nogo lek eerogo pagagirak me, kiniki kwi'ndak logot o.”
3Yoreegerak nogo paga it Ala wone liiru mbanak unde nogo nen yogo logonet, “Ie! Aap yi, Ala miyuk-meya agago pege agaarik ubi,” yinuk, yereegwaarak.
4It iniki mbakwi nogo at Yetut yelok iige nagagerik, yorage logonet, “Kit nonggop nduk kinikime maluk aret koonggo ogotik? 5Komaluk lek eerogo pagagi, yoriyak ti, iya ilik, Mi'na'nuk, nege logot, yoriyak ti, iya a? Kit yinip nda! 6#Yet. 33:24 Ala nen an aap aret nda'nagagirak nogo nggween paga aakumi inomaluk lek eerogo piyoorak unde mippaneegerak kineenu arubagip nduk, yogirak me,” yinuk, yorage nagagerik, aap eenggi-iyok nggunanak nogo yoge logonet, “Mi'na'nuk, kat nogo yege menggendak ndoonak ti, ko'nok, kame nak o.” 7Yoge mbareegi, aap nogo mi'na'nuk, ame aret nagagerak. 8#Mat. 5:16 Ti eereegerak nogo, it aakumi inigen kogo nogogwaarik, inagabiti a'nuk, “Ala nen it aakumi togop eeko logowak nduk, unde eerogo mippiige menggerak me, iya!” yinuk, wogoppereegwaarak.
Matiyut wiireegerak wone
(Mrk. 2:13-17; Luk. 5:27-32)
9At Yetut o time teppunuk, tu paga nage logonet, aap ambi endage Matiyut o unde inake wu kuwak eeko menggam taati kwi'ndak wonage enegen kage nagagerik, “Nimbirak nawok nduk, omok o.” Yoge mbareegi, at Matiyut nogo mi'nage nagagerik, Yetut imbirak aret nagagerak.
10 # Luk. 5:30; 15:1-2 Imbirak nage nagagerik, at Matiyut ame unggunuk, at oone waganggwi mendek inom mbi nunggwi me, it o unde inake wu kuwak eeka mendek inom, it maluk eeka mendek inom, ambik Yetut ka unggwogo nogogwaarik, Yetut oone waganggwi inom mbi nawok nduk, kwi'na'nuk, inom mbi nunggugwaarak. 11Inom mbi nunggwi nogo it aap Pariti mendek nen iigo nogogwaarik, Yetut oone waganggwi nogo yorogo logonet, “Kinowe ngguru yi, it aap o unde inake wu kuwak eeka mendek inom, it maluk eeka mendek inom, inom lambunik logonet, nonggop nduk mbi nengge agaarik o?” yinuk, yorogogwaarak.
12Yorogwe nogo at Yetut aruk konengge nagagerik, yorage logonet, “It kugi andi lek kenok ti, aap ndotet ka noorak mbakulik o. Ata, andi kenok mban obeelom aganabuwak nduk, ndotet ka noorak mbako menggaarak o. 13#Ote. 6:6; Mat. 12:7 It aap iniki abe koonak menggaarak kagak inayonggo pikit nduk, an woroolik o. Ata, it aap maluk eeko menggaarak kenok mban inayonggo pikit nduk wagagirak me, Ala nen ari logonet, Kinandomba warogo nake panegak mban eekwi nogo ti, an uugwe lek o. Ata, aakumi inabuwa nen obeelom eeppiigak yuurak ti perak, an, Ao, lombok mbake minggirak o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo, alom mamunggola nanip o,” yoragagerak.
Mbi nengga'lek inambe mage negen logorak wone
(Mrk. 2:18-22; Luk. 5:33-39)
14Yorage nagagerik, wonage me, it Yaya oone waganggwi nogo nen Yetut owagam nogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nit kunduk, it aap Pariti kunduk, mbi nengga'lek ninambe mage negen logonet, tamban eeko monggoorak kwe, it kat koone waganggwi yi perak, nonggop nduk togop eekulik o?”
15Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Aap kwe kolage me, owe-awot inom laago larak nonggo logonet, it iniki aaninggin nen puru aago logorak mbakop? Lek o. Owe-awot wonogwe iigak, ogonggelo nogo mban wonok noorak eyom panggoni wage nogo paga perak, iniki aaninggin nen mbi nengga'lek inambe mage negen eeppunuk logogun o.
16Ndi, yum maan yugu paga ligi ngget laanogo penggaakwi kenok, ligi ngget laanak nogo wonage kagak, yum maan yugu nogo nggwok togon nibik ari menggerak me, ligi ngget laanogo yum maan yugu nogo paga penggaakulik o. 17Ndi, anggur amburu ngget mendek kambin agabolo paga yiiwak maan ogobakkigirik me tookwi kenok, kambin agabolo paga yiiwak ogobakkigirik nogo tubuk ari logonet, anggur amburu kiluk ari, ndi, yiiwak eebe telak ari, eeke menggerak me, anggur amburu ngget mendek yiiwak maan mendek nogo paga tookulik o. Ata, anggur amburu ngget mendek yiiwak ngget ogobakkigirik me, tookwi kenok, anggur amburu inom, yiiwak inom, enaani toolak aret menggerak o,” yinuk, yoragagerak.
Kolaga kambeegerak, kwe amiya eeke, imbirak obeelom eeginabeegerak wone
(Mrk. 5:21-43; Luk. 8:40-56)
18Yorage nagagerik, awo inom wone mbangge kagak, aap Yakuri tamban eeko menggam unde ambi wage nagagerik, Yetut abu'me tebe yinuk, yoge logonet, “Nogoba o. An napuluk muk kanggerak kwe, eebe keenggi piga nage keenok, eenik aret arigin o.” 19Yoge mbareegi, Yetut mi'na'nuk imbirak nogwe me, at Yetut oone waganggwi mendek mugurok nogogwaarak.
20-21Nogwe me, kwe ambi amiya eeke kagak tahun 12 eereegerak me, Yetut tu paga nage kagak, kwe nogo at ambo'me nage nagagerik, inikime nen, “Ayum mban neenggi pigagangge neenok, obeelom ee'nabigin o,” mba'nuk, ayum irip eenggi pigaganeegerak.
22Pigagangge mbareegi, at Yetut ena logurogon enegen pekkage nagagerik, “Napuluk wa! Kiniki kwi'ndak logot o. Kat kiniki noba panggombunuk abet nombakendak paga obeelom agan o,” yinuk, yoge mbareegi, kwe nogo ti eyom paga aret obeelom agagerak.
23Obeelom age mbareegi, at Yetut nogo aap Yakuri tamban eeko menggam unde nogo ame ari nage nagagerik, it time mendek nen leendawi tiyanggwi, ndi, aakumi kuwak aago nogo noone-koone yogwe, eekwi enegen iige nagagerik, yorage logonet, 24“Kolaga yi, kambulik we nogo yege me, mbaganinip o.” Yoragagerak kwe, it nen at agi'ndok kambeegwaarak. 25Aakumi kuwak aago nogo mugogo wumbiinok, oome unggwage nagagerik, eenggi pigagangge mbareegi, kolaga nogo mi'nagagerak. 26Ndi, Yetut eereegerak nogo o time abok aret wigak yereegerak.
Aap mbere inigen mbuk obeelom eeginabeegerak wone
27At Yetut o time nen nage mbareegi, aap mbere inigen mbuk me, inoone nggwok agan mugurok nogo logonet, “Ndawut ombooluk yi wae. Ninabuwa mbaru o.”
28Yorit mugurok nogwe iigak, at Yetut nogo oome unggwage nagagerik, wonage me, it aap inigen mbuk nogo at owagam wogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “An nen kit obeelom eekkinaburak kiniki abet nombako ogotik ilik, lek a?”
Yorage mbareegi, it nen, “E o, ninogoba.”
29Yogo mbareegwa, at Yetut eenggi inigen paga mbaaniige logonet, “Kiniki abet nombakotak nogo ndak-ndak aret eeppinagagi o,” yinuk, 30yorage mbareegi, inigen obeelom aret ogogwaarak. Obeelom ogo mbareegwa, Yetut oone omaawi togon yorage logonet, “Eekkinakirak yi, aakumi abu yoraagup o.” 31Yoragagerak kwe, it nogo, nogo logonet, “Yetut nen obeelom ee'ninakerak o,” yinuk, o time abok aret yoranet nogo nogogwaarak.
Aap oone lek mendek obeelom eereegerak wone
32It aap nogo yoranet nugwi iigak, aap ambi kugi inikime unggwagagerak oone lek wonage me, Yetut owagam wonok wogo mbareegwa, 33kugi nogo nggiginogo wumbege mbareegi, at oone lek wonagagerak nogo, oone warak aret agagerak. Oone warak age mbareegi, it aakumi kuwak aago nogo nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “Nit aap Iterali mendek niname yime togop ambi eekwi iigulik kwe, aap yi eeke kogo o,” yinuk, yereegwaarak kwe, 34#Mat. 10:25; 12:24; Mrk. 3:22; Luk. 11:15 it aap Pariti mendek nen perak, “Kugi iyagalo nen yoreegerak paga at kugi aakumi inikime nen nggiginogo wumbiige menggerak o,” yinuk, agan nogo nogogwaarak.
Yetut nen aakumi inabuwa mbareegerak wone
35 # Mat. 4:23; Mrk. 1:39; Luk. 4:44 At Yetut o tini mbuuluk me, nggwok me, yanggwagak-ndanggwagak nege logonet, it tamban eeko menggam wone mamunirage, obeelom wone at mbogut paga mendek abu'me piyoorak wone nogo aakumi yorage, it yi kugi ndi kugi andi kunik mendek inom, ineebe we andi-pandi aago inom, obeelom eeginake, eerit nege nagagerak. 36#Lin. 27:17; 1End. 22:17; 2Mbin. 18:16; Yeti. 34:5; Tak. 10:2; Mrk. 6:34 Eerit nege logonet, ndomba ndegeninaka eebe lek me, mbaganit nogo logonet, ineeruwak yini'nggin-piini'nggin aago tat warit nogo mengga kwak, it aakumi ambik at mugurok nugwi nogo togop aret aago enegen iige nagagerik, inabuwa lombok mbareegerak. 37#Luk. 10:2-15 Inabuwa lombok mbake nagagerik, at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Anggen yugu ka'let agaarak kwe, mbanggo menggaarak ineebe mbereeluk me, 38at anggen yugu unde menggerak nogo nen aap anggen yugu mbani noorak nappiyaawak nduk, yogo logonip o,” yinuk, yoragagerak.

Currently Selected:

Matiyut 9: LAIDNW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in