Logo YouVersion
Ikona vyhledávání

MATIYUT 5

5
Yetut puurom paga logonet, mamuniragagerak wone
(Pasal 5-7)
1Aakumi ambik inom nogwe nogo Yetut enegen iinok, puurom paga lagangge nagagirik, kwi'na'nuk wonage me, it at oone waganggwi nogo owagam wogogwaarak.
Iniki ale'nggen logorak wone
(Luk 6:20-23)
2Wogo mbareegwa, wone mamunirage logonet,
3”It aakumi iniki tebenak menggaarak nogo ti, at mbogut paga
mendek abu'me piyoorak it aret me,
iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
4It aakumi iniki puru aago menggaarak nogo ti,
Ala nen iniki eyak wappiyaagin me,
iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
5It aakumi iniki yanggonak menggaarak nogo ti, ineyate Ala nen,
Wokkiraagin o, yinuk, abok yoragagerak nogo aret kolaagun
me, iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
6It aakumi inagi-inambi abu aganake menggerak nogo pogom
obeelom lombok eeko logorak uugwe mbako menggaarak
nogo ti, it iniki mbakwi ndak-ndak a'me aret arit nage kogo
logogun me, iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
7It aakumi inoreewi inabuwa nen eeppiigo menggaarak nogo ti,
Ala nen it kunduk inabuwa nen eeppiyaagin me,
iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
8It aakumi iniki kikak naka'lek obeelom mban menggaarak nogo
ti, Ala inigen kaagun aret me,
iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
9It aakumi inom ogoorak me, lambumbiigo menggaarak nogo ti,
at Ala nen, Kit an napuri aret o, yoraagin me,
iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
10It obeelom lombok eekwi iinok, aakumi nen piyak-payak aganako
menggaarak nogo ti, at mbogut paga mendek abu'me piyoorak it aret me,
iniki ale'nggen aret mbako logorak o.
11-12Kit awo lek kiigak, it aa'nduk Ala wone yorogo nogogwaarak nabi-nabi nogo piyak-payak aganako nogogwaarak pogom, kit togon, an nendage waganggotak paga aakumi nen miyuk-meya eerogo pinagagwi, piyak-payak eekkinakwi, inoone pilit lombok yogo logonet, yi maluk ndi maluk kinoba pinagagwi, eekwi iinok, kiniki ale'nggen aret mbako logonu o. Kinake aago mbogut paga ambik wonage me, kiniki ale'nggen logonet, keyage wako logonip o,” yinuk, yoragagerak.
Mayu inom, o eya inom, yoragagerak wone
(Mrk 9:50, Luk 14:34-35)
13Wone ambinom yorage logonet, ”O nggween paga yime obeelom logowak nduk, mayu andi warak wurik pogom ti, kit aret kwe, mayu andi lek wurik kenok, nonggop agago andi warak eeriyak mbakop? Andi wonage nen, ambi eeriyak op aret kwe, andi lek kenok, mbo pegaatak me, aakumi inigen kogo nagaatik, Yi abe lek me, yinuk, iniyok paga pelenogo nappit nogo menggaarak aret o.
14It o nggween paga menggaarak inenggela'me eya eeginako monggotak kit aret o. Ndi, o tini puurom paga wurik wonage kenok ti, kumaarak logogin lek o. 15Aakumi nen ndi wuninogo punuk, togolowak abu'me kiraappugulik o. Ata, tiyarogon tena'me aret pegaatak me, it oome wonogwe nogo abok eya paga menggaarak o. 16It aakumi nen kit obeelom eekwi inigen kiigo logomenggaarik, kinogoba mbogut paga mendek wogoppuwak nduk, kit nen togop aret aakumi inenggaanom paga ndi pogom eya aago logonip o,” yinuk, yoragagerak.
Yetut nen Ala wone lengganak nogo alom paganogo yoragagerak wone
17Wone ambinom yorage logonet, ”An nogo Ala wone lengganak inom, it aap Ala wone yorogo nogogwaarak nabi-nabi inoone inom, taganikit nduk wagagirak mbarugup o. An it inoone ti, taganikit nduk, woroolik. Ata, a'me lik yuwak nduk, aret wagagirak o. 18Mbogutnggween awo lek aga'lek kagak, Ala wone lengganak liiru mbanak ando mbuuluk ambi awo a'me lik yega'lek kagak, lek arigin lek o. Ata, mondok ndak-ndak aret arigin o, yinuk, abet aret yokkiragi o. 19Aap ambi Ala nen, Yogop ee'nu, ndogop ee'nu, yereegerak wone nogo ando mbuuluk taganogo punuk, aakumi mamunirage kenok, aap ti, at mbogut paga mendek abu'me piige minggim at endage abu lek tebenak aret logogin o. Ndi, aap ambi nen wone ti waganogo liirogon mamunirage kenok perak ti, at mbogut paga mendek abu'me piige minggim at endage warak mondok tiyanak aret logogin o. 20It Ala wone liiru mbanak unde inom, aap Pariti mendek inom, obeelom eeko menggaarak ti, kit togop ndak-ndak mban eekwi kiinok, at mbogut paga mendek abu'me piige minggim unggwi namunggup lek o. Ata, it mbuuluk negen eeko menggaarak kagak, kit nggwok togon eekwi kiinok perak, unggwi noorak op aret o,” yoragagerak.
Yetut nen inanini it inoba piigwi iyo, yoragagerak wone
21”Muta nen it o maan wonogogwaarak nogo yorage logonet, Aap wariyak mage o. Ndi, ta nen aap ambi wake kenok, owak loonogo, Onggo pu o, yinuk, yoriyak aret o, yinuk, yoragagerak nogo, muk koneneegutak kwe, 22yogondak an nen yokkirage logonet, Kit kinoreewi kinanini mban inoba piigwi kiinok perak, kinowak loonogo, Maluk eekotak onggo pinip o, yokkirogwe iyaamunggup o, yinuk, yokkiragi. Ndi, kit ambi nen kinore ambi yogo logonet, Kat abu meek keegi o, yinuk, alom lek kagak yogwi kiinok ti, maluk yogotak me, kinowak loonuwak nduk, it aap wone amburu mbanggo menggaarak wonogwe me, wokkiren nagun aret o. Kat abu wi yuundurak aret o, yogwi kiinok ti, kani omoonuk wunuk mban ari minggim time mambinagagun aret o. 23Ti kenok, kit nen Ala wogoriyak mendek wonok Ala ake pugu menggam pi nawok nduk, eeko logonet, kinore ambi nen maluk eeppinagage kiniki abe'nage kenok, 24Ala wogoriyak mendek nogo awo wogoga'lek Ala ake pogo menggam taati punuk, aa'nduk kinore nogo kinom lambumbunuk, pagani namunggup o. Pagambunuk, wogo logomonggotik, at Ala wogoriyak mendek nogo at ake puurak op o.
25Aap kinom ogoorak wonage nogo nen aap owak loongga owagam pinagi nage, ti'nuk, aap owak loongga nen aap polisi owagam pinagi nage, ti'nuk, aap polisi nogo nen aap keele maarogo piigo menggam mambinagage, eekwi iyo, kit aap kinom ogoorak wonage nogo tu paga awo kinom nogo logonet, mbet-mbet paganogo kinom kiniki lambuniyak o. 26Keele maarogo piigo menggam mambinagagwi iinok, at kinom ogoorak wonage nogo anomat mbanak onggo ando awo wogoga'lek kagak, time nen wumbinagagin mondok lek aret o, yinuk, abet aret yokkiragi,” yoragagerak.
Kumi we ugun wurinakwi iyo yoragagerak wone
27Yetut nen wone yorage nagagirik, ”At Muta nen aakumi yorage logonet, Mbabi eeriyak mage o, yinuk, yoragagerak nogo muk kinaruk koneneegutak kwe, 28an nen, Yi aap ndi aap kumi inigen pegiigo nagaatik, iniki nengge kenok ti, muk inikime nen wukaarak aret, yokkiragi. 29Kineebe abeenok lek age kenok ti, op negen kwe, kineebe apit aret kani omoonuk wunuk mban ari minggim mbo nappinagarak ti, maluk me, kinigen peenok abe'nggan maluk eeriyak eekkinake kenok, kilirogo mbo nappuurak o. 30Kineebe abeenok lek age kenok ti, op negen kwe, kineebe apit kagak kani omoonuk wunuk mban ari minggim unggwi noorak ti maluk me, kineenggi peenok abe'nggan maluk eeriyak eekkinake kenok, mbanogo mbo nappuurak o,” yoragagerak.
Inakuwi mbo piigwi iyo, yoragagerak wone
(Mat 19:9, Mrk 10:11-12, Luk 16:18)
31”It kinogobamini aa'nduk nen yogo logonet, Aap ambi akwe mbo pege kenok, Kwe yi mbo pigirak o, yinuk, liiru mbanogo kwe nogo wogoriyak aret o, yinuk, yereegwaarak kwe, 32an perak, Aap ambi akwe aap alik nen wuka'lek kagak mbo pege kenok, kwe nogo aap alik ambi nen kundugume wuruwak nduk eeppege me, maluk eeke ti aret o. Ndi, aap ambi nen kwe mbo pegetak nogo wagangge kenok ti, kwe kundugume kagak aret wagangge me, maluk eeke ti aret o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.
”Ala inom, yi mendek ndi mendek inom, inendage kumbunuk yoroorak mage o,” yinuk, yoragagerak wone
33”At Muta nen it aakumi o maan wonogogwaarak nogo yorage logonet, Ala endage kumbunuk, kinoone pilit-pilit yoroorak mage o. Ninogoba endagembogut enggaanom aret eeriyak o, yinuk, Ala endage kumbunuk yogotak nogo ndak-ndak aret eeko logonip o, yoragagerak nogo, muk kinaruk koneneegutak kwe, 34an nen perak, Kit kinoone yogo logonet, Yi mendek ndi mendek endage kumbunuk, yokkiragi o, yinuk, yoroorak ti abu mage o. Mbogut ti, Ala wone lengganogo yorage minggim me, mbogut endage kumbunuk, yorogwe, 35ndi, nggween yi, Ala iyok pege minggim me, nggween endage kumbunuk yorogwe, ndi, o Yerutalem ti, aap nggwok endagembogut wonage minggim me, o Yerutalem endage kumbunuk, yorogwe, eeriyak mage o, yinuk, yokkiragi o. 36Kit kineeruwak mili age, laambu age, eeke nogo ti, at Ala nen mban eeke menggerak me, kinanobak endage kumbunuk yoroorak ti kunduk mage mban o. 37Eeriyak mbakwi kenok, Eeruwok o, yogwe, ndi, eeriyak lek mbakwi kenok, Eeriyak nineebi o, yogwe, eeko logonip o. Ambinon inom nabenogo yuurak eekkinake nogo ti, at maluk eeke menggerak nogo nen aret yokkirage me, yoraagup o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak.
”Kineebe kinookwi iinok, onggo inooriyak lek o,” yoragagerak wone
(Luk 6:29-30)
38”At Muta nen ari logonet, Kinigen ndagangginake kenok, onggo at enegen aret ndaganiyak o. Ndi, kineyak langgungginake kenok, onggo at eyak aret langguniyak o, yinuk, yoragagerak nogo muk kinaruk koneneegutak kwe, 39an nen perak, Maluk eeppinagagwi iinok, onggo inooriyak mage o. Kinagandin peenok abe'nggan kinooke kenok, peenok inom kinooruwak nduk, wogo'nip o. 40Kit ambi eerumonggotak paga kinowak loombunuk, Onggo kinayum agi yirika abe ti, wogoraanip o, yokkirogwe iinok, kinarogwiyum inom aret wogoraamunggup o. 41Aap ambi nen oone omaawi paga, Tu korok taati pani nanip o, yokkirage kenok, kit nen tu nda aret nappi nanu o. 42Aap ambi nen, Ti mendek wo'ninip o, yokkirage kenok, aret wogo'nip o. Ndi, Kinamendek luulu ambi wo'ninip o, yokkirage kenok, kineebi nen kina nomo yugup o,” yinuk, yoragagerak.
”It kinom ogoorak nogo kiniki kunik eeginako logonip o,” yoragagerak wone
(Luk 6:27-28,32-36)
43Yorage nagagirik, ”It kinogobamini aa'nduk nen yogo logonet, It kinom monggotak kiniki kunik eeginakwi, ndi, kinom ogoorak monggotak kenok ti, kinanini agaket eeppiigwi, eeko logonip o, yinuk, yereegwaarak nogo muk kinaruk koneneegutak kwe, 44-45kinogoba mbogut paga mendek nogo nen oonegen unde logonet, it aakumi abu maluk mendek inom, obeelom mendek inom, iniki koonak menggaarak inom, iniki koonak lek menggaarak inom, abok aret inabuwa nen obeelom eeppiige logonet, inambi op aruwak nduk, o kibi wogorage, o mayu wogorage, eeke menggerak me, kinogoba mbogut paga mendek apuri arubagip nduk, an nen, It kinom ogoorak monggotak nogo kiniki kunik eeginakwi, ndi, it piyak-payak eekinako menggaarak nogo, inake tamban eekwi, eeko logonip o, yinuk, yokkiragi o. 46It aap iniki kunik eekkinakwi nogo mban kiniki kunik eeginakwi kiinok, ti paga onggo ambi koloorak mbakop? It aap pemerintah inake kuwak eeko menggaarak nogo nen eeko menggaarak nogo mendek mban eekwi me, kit onggo koloorak lek aret mbako logonip o. 47Ndi, kit kinoreewi mban keyage warogo wogonakwi kiinok, it aakumi endekem konenggulik mendek inom, yi aakumi ndi aakumi inom, abok aret it mendek mban inom kunik eeko menggaarak nogo ndak-ndak eekwi me, Nit iya, mbariyak lek o. 48Kit kinogoba mbogut paga mendek abu obeelom lombok menggerak nogo ndak-ndak, kit abu obeelom lombok a'nip o,” yinuk, yoragagerak.

Právě zvoleno:

MATIYUT 5: WNO

Zvýraznění

Sdílet

Kopírovat

None

Chceš mít své zvýrazněné verše uložené na všech zařízeních? Zaregistruj se nebo se přihlas

YouVersion používá soubory cookie adaptované na vaše potřeby. Používáním našich webových stránek souhlasíte s používáním souborů cookie, jak je popsáno v našich Zásadách ochrany osobních údajů