Logo YouVersion
Ikona vyhledávání

MATIYUT 12

12
It aap Yakuri tamban eekwi paga nonggop eeko logorak wone
(Mrk 2:23-28, Luk 6:1-5)
1Yorage nagagirik, o ti eyom paga at Yetut it aap Yakuri tamban eekwi paga gandum awi yarak me nage logonet, at oone waganggwi nogo mbi abu eeginake mbareegi, gandum anggen parum negen warogo nenet nogogwaarak. 2Nenet nogwe it aap Pariti mendek nen inigen iigo nogogwaarik, Yetut yogo logonet, ”Ngguru wae. Tamban eekwi paga togop eeriyak mage yugu kagak, it kat koone waganggwi mendek nen ugun eekwi yi iyet o.”
3Yogo mbareegwa, Yetut nen, ”At Ndawut it at inom nogwe nogo inom mbi abu logonet, eereegwaarak nogo, Ala wone liiru mbanak paga pekkaga'lek ogotik? 4At Ndawut nogo nen Ala awi wurik me time unggwage nagagirik, roti Ala ake pugu nogo, at kunduk, it at inom wonogogwaarak nogo kunduk, noorak lek Ala unde inalik mban nonggo logorak kagak aret nenggegerak o. 5Ndi, tamban eekwi paga puk logorak yugu kagak, it Ala unde nogo nen tamban eekwi paga Ala awi wurik me yabu eeko menggaarak kwe, Ala nen, Kit maluk o, yinuk, yoraga'lek we teppiige nogo, Ala wone lengganak liiru mbanak malenggo logonet, pekkaga'lek ogotik? 6Ala awi wurik nogo ti, meek negen, ndi, ambi yime kinom wonage nogo ti, abu iya aret kwe, kit liippega'lek kiinok, yokkiragi o. 7Ala nen ari logonet, Kinaanggumi ndomba warogo nake panegak mban eekwi nogo ti, an uugwe lek o. Ata, aakumi inabuwa nen obeelom eeppiigak yuurak ti perak, ao lombok mbake minggirak o, yinuk, yereegerak wone nogo alom kit kineenu a'netak en, it ugun wonogwe nogo, Maluk eekaarak o, yinuk, kinoone inoba piyanetak lek o. 8Tamban eekwi paga eerit nogo logorak unde nogo ti, aap aret nda'nagagirak an aret o,” yinuk, yoragagerak.
Yetut nen aap eenggi abeenok kambak negen me, obeelom eereegerak wone
(Mrk 3:1-6, Luk 6:6-11)
9At Yetut time nen nage nagagirik, it Yakuri tamban eeko menggam unggwi nagagerak. 10Unggwi nage mbareegi, aap ambi eenggi abeenok kambak time aret wonage me, it aap inoone Yetut oba puwok nduk, eegwa'me waganggo logonet, ”Tamban eekwi paga obeelom eeriyak op aret mbaken a?”
11Yogo mbareegwa, at Yetut nen, ”Kit kinaanggo ndomba ambiret me, tamban eekwi paga nggween kabunik me, wangge kenok, piyanogo nippi woroorak lek mbakop? 12Ndomba ti iya, ndi, aap ti, meek me nduk yogo ogotik? Lek o. Aap ti, iya lombok me, tamban eekwi paga obeelom eeriyak ti, op o!” 13Yorage nagagirik, aap nogo yoge logonet, ”Keenggi nggingget o,” yoge mbareegi, ngginggage nagagirik, eenggi nogo peenok ndak-ndak obeelom aret agagerak. 14Obeelom age mbareegi, it Pariti mendek nogo nen wundi nogo nogogwaarik, ”Nonggop eerogo waruwok o?” yinuk, wone mbaneegwaarak.
Ala ayeloman leenogo pereegerak wone
15At Yetut nogo nen it wone mbanggwi yelok iige nagagirik, o time nen nage mbareegi, aakumi ambik inom nogogwaarak me, it kugi warak abok aret obeelom eeginake nagagirik, 16”An eekirak yi, aakumi yoraagup o,” yinuk, inaruk wareegerak. 17Ti eereegerak nogo ti, at Ala nen at oone yorage nagagerak nabi ambi Yetaya nogo yoge kagak, at Yetaya nen ari logonet,
18”An nayeloman miikkolagagirak niniki kunik
nale'nggen ee'nake yi kaanip o.
An nappi woraminggirak Aberiniki at oba pege neenok,
at nen it aap endekem konenggulik mendek abok aret paganogo yorage logonet,
Ala kinabuwa mbareegerak me, kinomaluk mbo punuk,
obeelom mban eerit nogo logonip o, yinuk, yorage logogin o.
19At nen aakumi inom wone warit nage,
oone nggwok paga mappiinet nage,
tu nggwok paga nage logonet, oone omaawi paga yoranet
nage, eeke logogin lek o.
20Aakumi op eekwi, maluk eekwi, onggo ndak-ndak eeppiinet
nage nogo, nggwok aruwak nduk, awo eeka'lek logonet,
piinde owak yiwonak kenok, at nen kalenogo mbo nappigin lek o.
Ndi, kani arowa mbanak togo'le mban eeke kenok,
at naganogo mbo nappigin lek mban o.
21It aakumi endekem konenggulik mendek nen at endage
paga iniki luunik aret logogun o,”
yinuk, yoragagerak wone nogo a'me lik yuwak nduk aret eereegerak o.
Yetut kugi Mbeletebut imbirak ogoorak menggaarak wone
(Mrk 3:20-30, Luk 11:14-23)
22Ti'nuk, aap ambi kugi inikime unggwagagerak enegen mbuk oone lek me, Yetut owagam wonok wogo mbareegwa. Yetut nen obeelom eeke mbareegi, aap oone lek mendek nogo oone warak age, enegen kage, eereegerak. 23Eereegerak nogo it aakumi kuwak aago abok aret nen, inigen kogo nogogwaarik, ”Wi!” yinuk, pi wako logonet, ”Aap yi Ndawut ombooluk aret ilik, lek a?” yinuk, yereegwaarak.
24Yoge nogo it aap pariti mendek nen inaruk konenggo nogogwaarik, ”Iya! Aap yi kugi iyagalo Mbeletebut nogo nen yoreegerak paga mban kugi nggiginogo wumbiige kogo o,” yinuk, 25mbakwi at Yetut nen yelok iige nagagirik, it yorage logonet, ”Aap inowe ambi at abu'me menggaarak inom it-it ogookko'nok ma'nogwe iigak, inawi ti, wuum aret arigin o. Ndi, o tini ambi a, kunu ambi a, it-it aret ogooppunuk, mbaganggwi iinok ti, inawi op logogin lek o. 26At Ibilit nen Ibilit aret nggiginogo wumbege kenok, at aret ogookkolage me, at abu'me piige minggim nonggop togon op logorak mbakop? 27Ndi, an nen kugi Mbeletebut paga kugi nggiginogo wumbiige neenok, kit kinapuri nen ta endage paga kugi nggiginogo wumbiigwi mbakop? Kit kinapuri eeko menggaarak kagak yogwe me, it nen aret kinenggali wappinagagun o. 28Ndi, an nen Ala Aberiniki nogo paga kugi nggiginogo wumbiige neenok perak, Ala abu'me pinagarak muk kinowagam aret wagaarak, mbako logonip o.
29Aap anini warak ambi awo keele maaka'lek kagak, nonggop togon at ame unggunuk, amendek ndinggo'nok wundi noorak mbakop? Keele aa'nduk maappunuk perak, amendek ndinggola ungguurak op aret o.
30An ninom lambunik wonogwe lek iinok ti, ninom ogoorak aret wonogwe o. Ndi, an ninom kuwak eekulik nogo nen it ninom kuwak eeke minggirak nogo mappiigo menggaarak aret o. 31Ti kenok, aakumi nen maluk eekwi inom, Ala miyuk-meya eerogo pugwi inom, inomaluk ti, Ala nen lek eerogo piyoorak op aret kwe, inoone maluk Aberiniki miyuk-meya eerogo pugwi iinok perak, inomaluk ti, Ala nen lek eerogo piyaagin mondok lek o, yinuk, yokkiragi. 32Kit an aap aret nda'nagagirak nogo, kinoone miyuk-meya eerogo panugwi kiinok, kinomaluk ti, Ala nen lek eerogo pinagarak kwe, Aberiniki miyuk-meya eerogo pugwi kiinok perak, Ala nen o yogondak inom, peebi inom, kinomaluk ti, lek eerogo pinagagin lek o. Mondok iitok kunik aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.
Eyo anggen yi'nage menggerak wone
(Luk 6:43-45)
33Yetut nen wone ambinom yorage logonet, ”Eyo anggen obeelom yugu kogwe kenok ti, ero obeelom paga aret yegerak mbakwi, ndi, eyo anggen maluk yugu kogwe kenok ti, ero maluk paga aret yegerak mbakwi, eeko logonip o. Eyo ti, anggen yi'nage nogo paga kineenu arumunggup o. 34Waalo aakumi inooka kuwak eerak pogom kit aret o. Ninikime uum kilu-kilu wungge logonet, ninambe paga yogo monggoorak me, kit abu maluk logonet, kinoone nonggop togon obeelom yuurak? Meek o. 35Aap obeelom mendek nogo ti, inikime yugu obeelom mendek paga obeelom aret eeke menggerak. Ndi, aap maluk mendek nogo ti, inikime yugu maluk mendek paga maluk aret eeke menggerak.
36Aakumi inoone aanom warogo yogo menggaarak nogo abok aret peebi inowak looninaburak eyom paga wone onggo paganogo yorugun aret me, 37Ala nen kinowak loongge logonet, Kat obeelom o. Kat maluk o, yokkiraagin nogo ti, kinoone yumonggotak paga mban eerigin o,” yinuk, yoragagerak.
”Nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi o,” yoreegwaarak wone
(Mrk 8:11-12, Luk 11:29-32)
38Yorage mbareegi, it aap Ala wone liiru mbanak unde ando inom, aap Pariti mendek ando inom, nogo nen Yetut yogo logonet, ”Ngguru wae. Nit nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi o.”
39Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, ”Kit aakumi yogondak wonogwe yi, Ala mbo pogo nogogutik, maluk lombok eerit nugu logonet, Nineenu ariyak mendek eeke keyaawi o, yinuk, mban yo'nugwi kwe, an nen alik ambi eeke neyaamunggup lek o. Ata, at Ala wone yorage nagagerak nabi Yunut nogo nen ineenu ariyak mendek eereegerak nogo ti mban eeke neyaamunggup o. 40At Yunut nogo, ikan nggwok inikime yonggolak kagak, nogo mbere yinuk, ko'lu kilirogo wumbereegerak nogo kokwak, an aap aret nda'nagagirak yi, nggween abu'na wonage logonet, nogo mbere yippunuk, ko'lu neenik a'nuk, mi'narigin o. 41At Yunut ti, aap mbuuluk negen logonet, it aakumi Niniwe mendek wone yorage mbareegi, iniki koombunuk, inomaluk mbo pereegwaarak kwe, at ambi yime wonage yi perak, aap abu nggwok aret me, wone yokkirage nogo konembunuk, kinomaluk mbo puurak op aret kagak, kinogogumbuk wonogwe me, peebi aakumi inowak looniyak eyom paga it aap o Niniwe mendek nogo nen mi'na'nuk, kit yogondak wonogwe yi, Kinenggali o, yinuk, yokkirogwe iyaamuggup o. 42Kwe nggwok ambi o irip me selatan pa'nggwe nen at Talomo iniki warak logonet, wone koongge menggerak nogo aruk konenikit nduk wagagerak kwe, at Talomo ti, aap mbuuluk negen Ndi, at ambi yime wonage yi perak, abu nggwok aret kagak, pekkaga'lek wonogwe me, peebi aakumi inowak looniyak eyom paga at kwe nggwok nogo nen mi'na'nuk, kit yogondak wonogwe yi, Kinenggali o, yinuk, yokkirage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.
Kugi ogole warak mendek iyok paga wage menggerak wone
(Luk 11:24-26)
43”Kugi ogole warak mendek aap inikime nen wungge nagaatik, Nggeeme yonggonggola? yinuk, niyo ero lek me kwaarit niriminggi-niriminggi yonggonggolawam lek kenok, 44ti'nuk, at kugi nogo nen, Name wundi wagagim nogome niyok paga yungguninuk naakit o, yinuk, nage nagaatik, awi wuum nogome, liirubu koorak ndigik-ndegek aago kenok, 45wundi nage nagaatik, at maluk aret kwe, kugi mondok maluk mendek ineebe 7 kuwak eeppiinok, wogoret iyok paga unggwi wage nagaatik, inom nogome aret menggerak me, aap nogo aa'nduk kugi ambiret inikime wonage me mbuuluk op wonagagerak kwe, peebi apit yagabit arit unggwogwe iinok, aap nogo abu maluk aret logogin o, yinuk, kit aap yogondak wonogwe maluk lombok eerit nugwi yi, togop aret eekkinake kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak.
Yetut agalo inom, awurilogwe inom wogogwaarak wone
(Mrk 3:31-35, Luk 8:19-21)
46At Yetut nen it aakumi kuwak aago nogo, wone awo yorage wonage me, at agalo inom, awurilogwe inom, wogo nogogwaarik, inom wone mbanuwok nduk, endekem wonogogwaarak. 47Wonogo mbareegwa, aap ambi nen, ”Ngguru wae. Kagalo-kawurilogwe kinom wone mbanuwok nduk, wagaarak endekem wonogwe yi, iigendak a, lek a?”
48Yoge mbareegi, at Yetut nen, ”An nagalo-nawurilogwe ti, taani mbaken o?” 49Yoge nagagirik, it at oone waganggwi nogo eenggi titik yorage logonet, ”Lek o. An nagalo-nawurilogwe it yi aret o. 50Yi aap ndi aap an nogoba mbogut paga mendek iniki mbake ndak-ndak eeko menggaarak kenok ti, nagalo-nawurilogwe it aret o,” yinuk, yoragagerak.

Právě zvoleno:

MATIYUT 12: WNO

Zvýraznění

Sdílet

Kopírovat

None

Chceš mít své zvýrazněné verše uložené na všech zařízeních? Zaregistruj se nebo se přihlas