لۆگۆی یوڤێرژن
ئایکۆنی گەڕان

A Nimariu A Nita Vakalohoka

A Nita Vakalohoka
E Moses i herea a puhu na hinere iea. Ni luhoi i here a puhu na hinere i lima, ni gale na nita Hibru a “Tora”. Ra puhu ne Nimariu a ruana puhu na hinere i herea.
Ni luhoi e Moses i herea tabukoi na pida e 1446 BC, i muga ne Kristo ni poda.
Ni luhoi e Moses i herea na tahuna e huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki.
I here a nuverei ne ria a Israel na tahuna ri mariu tala o Egipto.
A puhu na hinere iea i tuverei a maki i bele na kabu ne Israel na tahuna ri mariu tala o Egipto. I tahoka a tabekena i tolu:
1) Sapta 1–18. I tuverei e huriki a Israel ri mariu o Egipto, ri laho na tabeke i ngeki, ri bele na lolo e Sinai.
2) Sapta 19–24. I tuverei e huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki, lakea a Vure i taki ria na ngava dagi, muri i habi a vinara ne ria, ge matakari a nilaho ne ria, a narone ria.
3) Sapta 25–40. I tuverei e huriki a Israel ri hae a kape na Vure. Ra tabeke iea i tahoka a ngava na vinara ni matakari a lotu ne ria, a leho ne huriki a prister.
A nita lobo ne Moses i tabuli vona a puhu iea. A Vure kunana i vulakia e Moses ge ia a matakari, ge tuli tala o Egipto e huriki a Israel, ra ni vakavora ria vonga.
E huriki ala kupo, ri lohoka vona a vinara na Vure i ravulu. A nita na vinara nga i tabuli ne sapta 20.
A ngava dagi i taki a puhu iea, a maka maki a Vure i rata. A Vure kunana i korimule e huriki a Israel na limane huriki a pile. Ia kunana i vulaki ria, i kalipopo ria, ri tahoka a rane ria. Ia kunana i matakari, i vakatora ria, ri rata a maka leho dagi i ngaru ria ri gi rata.
YHWH: BAKOVI DAGI
A rana Vure na hinere, ni here na nita Hibru i manga e YHWH, o Iave. A pelegona nita Hibru iea, i manga, “Iau ra Iau.” Na tahuna o matai a ngava e BAKOVI DAGI, a leta lobo ri dagi, i vakasiri manga na nita Hibru a ngava e YHWH i tabuli.

دیاریکراوەکانی ئێستا:

A Nimariu A Nita Vakalohoka: bnp

بەرچاوکردن

هاوبەشی بکە

لەبەرگرتنەوە

None

دەتەوێت هایلایتەکانت بپارێزرێت لەناو ئامێرەکانتدا> ? داخڵ ببە