Maka 4

Na Vavakato Vavapadana na Kiko

(Matiu 13.1-9; Luke 8.4-8)

1Ego za podalai varivagigalai mule pa poanana pa ovuku Qalili i Jisu. Ko na minete tinoni lavata za qari varikamu lame tana, ko za lao tu zae ko za nyumu pa maka koaka titina pa kolo, goto ria na minete tinoni za qari turu pa poanana. 2Ko za kole varivagigalaidi aza za zoku vavakato vavapadapada. Ko pa nana varivagigalai aza ari za vavakato vei.

3<<Mu vainongoro ko! Kolenana za maka tinoni umuma za votu keni ko za vavuvuzuria na kiko. 4Ko tonai za kole vavuvuzuria aza na kiko, za kaki kiko za qari lotu lao pa lodaka zona, ko qari tatava kamu tu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi. 5Kaki kiko za qari lotu lao pa butubuturuna ketakoi zake mota na pezo, ko qarike oriavo tu na pidokodi ura zake zoku na pezo. 6Ba totonai za zagere na tapo ko za alangaria nari za qari malei ukedia, ura zake gore vakori na bageredi. 7Kaki kiko za qari lotu lao pa kota za kolea na gazoro varivarioka, ko tonai qari pidoko za na kiko ari, za na gazoro varivarioka za amu tariria ko qarike boka vua. 8Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo leleana, ko tonai qari pidoko beto qari toa zae qari vua vunguvungu. Ko kaki qari vua uengavulu, kaki vonomongavulu, beto kaki za maka gogoto tu,>> za gua i Jisu.

9Beto ari za gudi vei i Jisu, <<Na tinoni za pore na talinga nongonongorona za mi vainongoro!>> za gua i Jisu.

Na Vagizona na Vavakato Vavapada Zozoto

(Matiu 13.10-17; Luke 8.9-10)

10Ego totonai za korapa suverenana makana i Jisu, za qari lame ria kaki tinoni qari tututia aza beto ko ari ka manogori sepele ko qari nanazani za na ginuana na vavakato vavapada ani. 11Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamu za gamu tori taiani tu gamu za na gigalai golomona na veveina na binangara tana Tamaza, goto ria qari zou tana aza za doru gigalai za qari tekuria pa vavakato vavapada gu. 12Ko za gore votu za na ginuana na Kutikuti Tabuna:

<Mari dogoro ko mari dogodogoro

ba marike batia,

mari nongoro ko mari nongonongoro

ba marike vakaberia.

Ura keta mari gabala mule lame

ko mari taleozodi,>#Aisea 6.9-10. za gua,>>

za gudi i Jisu ria.

I Jisu za Vakaberia na Vavapadana na Kiko

(Matiu 13.18-23; Luke 8.11-15)

13Beto ari za gudi vei mule i Jisu ria, <<Ae za vei, gamuke vakaberia tu gamu za na vavakato vavapadapada ani? Ego ko zara za vei za pala munake boka tugu vakabereria gamu za doru vavakato vavapadapada. 14Na tinoni umuma za vavuvuzia za na paranga. 15Ria kaki tinoni qari vei na kiko qari lotu lao pa lodaka zona, ketakoi za tavavuvuzu na paranga. Ko tonai qari nongoria za na paranga nari zake oriavo tugu lame teku paleni i Setani za na paranga za tavavuvuzu pa bulodi. 16Ria na kiko qari lotu lao pa pezo butubuturudi za ria na tinoni aza tugu qari nongoria na paranga nari qarike oriavo tu teku ngalingali qeraqerani, 17beto za kepore na bageredi makadi ba qari toa vakakaza tu iapeki totozo. Ba tonai qari gozoro taleni tapata beto na varikomiti za na paranga, nari za qarike oriavo tugu lotudi. 18Ria kaki mule za ria qari tavavuvuzu pa varikorapaidi na gazoro varivarioka. Ari za ria qari nongoria na paranga, 19ba na takulangana na suvesuvere pa kasia guguzu, na nyoroguadi na izizongo pa pezo, beto na nyonyoroguadi mule kaki zakazava mule za qari lugeria na bulodi. Ko za amu ria na zakazava ari za na paranga ko zake boka vua. 20Goto ria qari tavavuvuzu pa pezo leana za ria na tinoni qari nongoro vakoititiria na paranga beto qari teku vakatapia ria za na paranga. Ko ria za qari vua vunguvungu: kaki uengavulu, kaki vonomongavulu, beto kaki za maka gogoto tu,>> za gua i Jisu.

Na Juke za Opo taria na Besini

(Luke 8.16-18)

21Beto ari mule za gudi vei i Jisu ria, <<Ae za vei, na juke za tapogozo luge pa ruma ko mina tavakole pa kauru kadikita babi pa kauru sape putaputana? Dai! Pa nana nyumunyumuna tu za na nana laona mina nyumu aza. 22Doru zakazava qari kole vapae za marina bola votu, beto doru zakazava qari kole golomo za mari votu lame pa kabekaberena. 23Na tinoni za pore talinga nongonongorona za mi vainongoro!>> za gua i Jisu.

24Beto ari mule za gudi vei, <<Mu viloto valeania aza gamu nongoria. Aza tugu za na pada gamu variiani za aza tugu za na pada muna taiani gamu, beto mina jolani mutugu aza za muna tekua gamu. 25Ura aza za kolenana na nana za na motana mina taia vatamoni. Goto na tinoni za keporenana za aza tugu iapeki za izongia aza ba mina taragata vakenini tugu aza,>> za gua i Jisu.

Na Vavapadana na Kiko za Pidoko

(Matiu 13.32-34; Luke 13.18-19)

26Beto za paranga mule i Jisu, <<Na binangara tana Tamaza za vei vaputaputa maka tinoni za ipaporodi pa pezo za na kiko, 27beto ko za puta mumagana na bongi beto za kamua na rane nari za iqolo. Qari pidoko votu beto ko qari toa zae na kiko, ba aza makana ba zake gilagilai za ae qari vei beto qari toa ria na kiko ari. 28Na pezo gu makana za vatoaia za na umuma ko qari vua: momoe za votu lame na equruna, beto qari lavata zae na talingadi, beto qari matumatua za na talingadi na vuiti. 29Ko tonai qari matua za na vuvua nari za garunuria aza ria na tinoni ababu ko qari lao ababu, ura za kamua gu za na totozo ababu,>> za gua i Jisu.

30Beto za paranga mutu i Jisu, <<Na za tana vavapadani gita za na binangara tana Tamaza? Babi ae vavakato vavapada veveina za tana boka vavakato vakabereni gita aza? 31Za vei vaputaputa gu maka kikona na masitadi aza. Za peki joladi doru kiko pa kasia guguzu za na kiko aza, 32ba tonai za tauma pa pezo nari za toa zae ko za lavata joladi mutu za ria doru umuma. Ko za kakae lavalavata ko ria na manugu qari tatava kamu ko qari roiti dia alale na vorivori pa kaedi za ongongu,>> za gua i Jisu.

33Zoku vavakato vavapada vevei ari za vavakatodi i Jisu tonai za kole ule vadi na paranga. Ko za vavakatodi za aza ria vei qari boka nongoro vakaberia ria. 34Doru nana varivagigalai za vakoleria pa vavakato vavapada aza tonai za vavakato tadiria doru. Totonai tu za suvere tavitiria makana ria na nana sepele za ule vakabekabere vadi za doru maka za.

I Jisu za Vabulea na Ranebongi

(Matiu 8.23-27; Luke 8.22-25)

35Ego totonai za gore na veluveluna na rane aza, i Jisu za parangaria ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Aria ko ta karovo lao pa maka kalena na ovuku,>> za gua. 36Ko qari loia za na minete tinoni ko qari zae pa maka koaka ria na sepele ko qari tokai i Jisu za tori zaenana tu pa koaka. Kaki koaka ba qari korapa tugu titidia ketakoi. 37Totonai qari toka karovo lao za maka gava lavata za rajaria beto za talokuloku tataria na ololobagea za na koaka ko za pugelia tu na kolo. 38Ba i Jisu za tarubatuni maka tarubatu ko za korapa putagana pa tavatavana na koaka. Ko qari lao jou vaiqolia aza beto ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai! Ta uke taqe gua gita! Ae za vei zake vatakulangigo ao za vei zara?>> qari guni.

39Nari za tatakole tu i Jisu ko za tokea za na gava beto ari za guni vei na kolo, <<Bule! Mu nogoto!>> za gua. Tonai za nogoto za na gava beto za bule elava za na kolo.

40Beto ari za gudi vei ria nana sepele, <<Ae za vei ko gamu matagutu tu? Oqoro pore tugu na miu rangerange za gamu?>> za gudi.

41Qari matagutu vikevikeredi ria ko qari kole varivarinanaza makadi, ari qari gua vei, <<Ko i zei tu za na tinoni ani ko ria tu na gava beto na kolo ba qari nongoria tugu nana paranga?>> qari gua ria.

Currently Selected:

Maka 4: GHN

Highlight

Copy