Matius 21
21
Yesus nimiri kiplamekne toman agha as Yerusalem wa'iogha
(Markus 11:1-11; Lukas 19:28-38; Yohanes 12:12-19)
1Yesus eldi yubu ka'ero neleptop nimiap as Yerusalem peramag palamekti, as Betfage Zaitun yimag piek. Aneko piekti, Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nang phende el whingag samenag pogsiog. 2Pogto ambarelamsiogti, “A'un whingag as enetag pururom. Pirumundi peket kemelamtumunba, kel pham keledai nhon meap kerekamsiika ipsururom. Kerekamsiik pham keledai abeneko lopsirumundi payahirurom. 3Nimiri a'unag yubu lero hailogsiik tanena, sinag yubu ambatsururom nena, ‘Nu Saelba Uhiropne poneko#21:3 Nu Saelba Uhiropne poneko - Yunani yubuag wamlange ka'ebi agha, “Sikin ngainge poneko kwema ual,” aro seneragnep. teko ualba pabalamsinam,’ sirumunba nimi enekori peket, ‘Poa pururom,’ seleba pham keledai abeneko payahirurom,” aro Yesusti ambatsiog.
4“Pham keledai payahirurom,” aro pogsiog nena, samenag Allah yubu silimu tiptop nangdi lebek yubu, “Sunup talul,” aro pogsiog. “Sunup talul,” sembaog yubu enena, Allah silimu tiptopneri mome toro pibog nena,
5“Sin Sion wamang nimi nari kelme saog wamang#21:5 Sion wamang nimi nari kelme saog wamang - “Sion” aneko as Yerusalem peramag yim nhon si wamla. “Sion” alamek tanena, as Yerusalem sembe lebek sembanep. nimiag yubu ambarelamsimundi,
‘A'un sembe yubu sia lenne poneko a'unag yalamlange kembahut.
Pham keledai alibag pukamlari, wana mombolag nenep tangto win-win aro yalamla.
Ngauk phamag keledai me nhon alibag pukamlari yalamla,’
sululam,”
aro Allah yubu silimu tiptopneri mome toro pibog.#Zakharia 9:9
6Yesusti sinag, “Undo uarurom,” aro pogsiogpa, eldi yubu ka'ero neleptop nang abeneko lebogha sunsunum uro pina uarek. 7Pina leptekti, pham keledai kelne nhonap meap payahirekpa, sindi ag nongag enektop ag kwiripto pham keledai abeneko alibag yangkahirek. Yangahirekpa Yesus waelba pulingkiog. 8Pulingkiogpa nimi maikno longol alamek nimi tanekori, “Kibukap,” aro ulamek. Nimi nenneri sindi ag wangaro siliro pelengka urop ag kwiripto Yesus pinep inaag yangalamekpa, nenneri kal sae ma'alap kokto payingkina inaag yangalamek. 9Ina toman yangaro palamekti, Yesus whingag sip palamek nimi babe, wailag sip agha neleplamsiek nimi babe, kukiliplamek nimi tanekori yubu mikip uro haum alamekti,
“Nu Taulba Uhiropne Daud sisange mangap taogne kiplamsut!
Nu Saelba Uhiropneri poglaba, el siag kekhaekto yalamlange poneko paliag uropne omeklamsut!
Nu Taulba Uhiropne paliag sirikne kiplamsut!”
alamekti kiplamek.
10Wene aro kiplamekpa, Yesus as soro kalurop as Yerusalem wa'alamogpa, as anekoag wamek nimi ni koloro yubu lelamekti, “Nimi pone etne agha yalamla,” aro hail dalamek.
11Hail dalamekti, “Nimi ponena, Allah yubu silimu tiptopne Yesus. El Galilea so'oag as Nazaretne wamla,” alamek.
Yesusti Allahri Mem Ae aramag wa'ina nimi yag lambahiogha
(Markus 11:15-19; Lukas 19:45-48; Yohanes 2:13-22)
12Yesus Allahri Mem Ae aramag wa'ina kemelamsiogpa, kamna kapto tomneba nimi maiknori pail alamek. Pail alamek nena, “Yingkirop nimiri Allah sembe tatnepne kamna kapto tobukang,” aro pail alamekpa, kamna kapto tolamek. Kamna kapto tolameka aneko Yesusti ipsiogti, kamna kaptoba wanange nhonag agha nhonag amomoro kaplamek nimi pukamekag Yesusti meja tengero epsiog.#21:12 Sindi kamna kapto tolamekne sembe Allahri Mem Ae salerop nimi tanekori seneraglamekti, “Nimi niri kamna kaptoba tane sunsunum komdi, nun Yahudi nimiri kamna kaptoba agha kamna kapto tolamukang,” senelamek. Ane sembe, sin sunsunum urop kamna kaptoba salerop nimi meja peramag pukamekpa, nimiri kamna kaptoba amomoro kamna kapto tolamek. Nimiri winang yalma kamna kapto payalamek nimi puka urobag babe Yesusti yamoro epsiogti, sin kamna kapto payalamek nimiap tolamek nimiap ni yag lambahiog.
13Yag lambahiogti, yubu ambarelamsiogti, “Samenag Allahri yubu lebogne nimiri mome toro pibog nena,
‘Nari ae enena, na omektop nimiri molona molorop ae wamlul,’ seog.#Yesaya 56:7
Aghana a'undi ulamlomneag agha, ‘Nimi ohiro haoghaba torop nimi tognop tangtobag’#Yeremia 7:11 saog nenelamlom,” aro Yesusti yag lambahiog.
14Yesus Allahri Mem Ae aramag wamogpa, yan mali nimiap haing urop nimiap elag yalamekpa, wali nenelamsiog. 15Yesusti wali nenelamsiogti, “Yaghe,” senenne walia ulamogpa, Allahri Mem Ae aramag wamek mabo tanekori, “Nu Taluro Saelba Uhiropne Daud sisange mangap taogne kiplamsut!” aro haum alamek. Aghana Yesusti ulamogneap, olog mabori haum alamekneap kembiag agha memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap, Musari yubu amohirop nangapti wanaag yo sembaek. Wanaag yo senelamekti, 16Yesusag hailamekti, “Sindi lelamangne ka'eamsilam kom te?” aro haibaek.
Wene aro haibaekpa, Yesusti sinag samoro yubu lelamogti, “Nari ka'eamsin. Allah Yubu mome toro pairobag wamlange kemelamlom kom te? Nimi nhondi Allahag seplamogti,
‘Andi wero o'obalama andarina, me maumagneap me ologneapti pamag agha omektoba lebukang,’
seogti mome toro pibog,” aro Yesusti ambatsiog.#Sepna 8:3
17Wene aro ambatsiogti, sin laplobi agha Yesus as soro kalurop as anekoag agha lambaogti, Betania pina mal piog.
Yesusti kal ara wabaogha
(Markus 11:12-14,20-24)
18Mabogha kwelekaogpa, Yesus samoro as Yerusalem yalamogpa, inaag agha kwaneng yo uaog. 19Kwaneng yo uaogpa, Yesusti tilamogpa, kal ara nhon ina abolag wamogha tiboghaog. Tiboghaogti pina kemelamog aghana, kal wana nhon mauamog komdi, kal ma'al aghabog kembaog. Kal ma'al aghabog kembaogti, Yesusti kal ara anekoag yubu lelamogti, “Nen ik nhon babe wana maubalulam kom,” seog abeneko pere kal aneko ul taog.
20Kal ara aneko ul taogha kembaekti, eldi yubu ka'ero neleptop nimi tanekori lo'om seek. Lo'om seekti, Yesusag hailamekti, “Welaro kal ara aneko peket ul tal?” aro haibaek.
21Wene aro haibaekpa Yesusti, “Nari a'unag yubu sikne agha ambarelamsin nena, wana phende seneragna koma Allahag wana paliro seneraglamsom tanena, nari kal araag uanne nene a'undi babe uanep. Nene aghabog kom, aghana a'undi Allahag wana paliro seneraglamsom tanena, a'undi yim neneag, ‘Telero mag laut longorop mag nubungeag toboghol tal pi,’ sena babe sik uro yabinep. 22A'undi Allahag sikne aro wana paliro mololapmun tanena, a'undi nia mangkina mololapmunne tatsileba toplulom,” seog.
Yahudi nimi nubunangdi Yesusag, “Andi etneri mikipneag agha ulamlam?” aro haibaeka
(Markus 11:27-33; Lukas 20:1-8)
23Yesus samoro Allahri Mem Ae aramag aneko wa'alaogti, nimi maikno amoro ambarelamsiog. Eldi nimi amoro ambarelamsiogpa, memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap, Yahudi nimi wenehirop nangap elag yaek. Yaekti hailamekti, “Andi ulamlamne, etneri mikipne anag pibori, ‘Unulamlulam,’ aro pogkeoba ulamlam?” aro haibaek.
24Wene aro haibaekpa, Yesusti sinag samoro, “Nari babe a'unag haibahinun. Haibahinenge sembe a'undi lag phoro ambatnumun taneogna, nari babe, ‘Etneri mikipne nanag pairo pogneoba ulamna,’ aro ambatsinun. 25Yohanes maghag pelengehiropne ponekori ulamonge, elna talangeri poghogpa, nimi maghag pelengelamsio senelamlom? Mog so'oag nimiri to, Imagneri to?” seog.
Wene seogpa, sin mamun tognoro hail dalamekti, “Nuri elag samoro, ‘Imagne ponekori Yohanes poghog,’ sebe tanena, Yesusti nunag hailamsileri, ‘Imagne ponekori poghog tanena, sa'a sembe Yohanesti yubu ambatsionge sembe sik sembaom kom?’ seleag. 26Aghana nimi ni tanekori Yohanes sembe, ‘Allahri yubu silimu tiptopne wamo,’ senelamang ane sembe, nuri lelameberi, ‘Mog so'oag nimiri Yohanes poghog,’ sebe tanena, nimiri uahinepne sembe nu log,” aro seneraghek.
27Nimi sembe log senelamekti, “Yohanes maghag pelengehiropne ponekona, etneri poghogne nu ekon,” seek.
Wene seekpa Yesusti, “Undop pagha tanena, nari babe a'unag, ‘Etneri mikipne nanag pairo pogneoba ulamna,’ aro lag phoro ambatsinun kom,” seog.
Nimi nhon elmabo phendeag sunumna tol pina Yesusti yubu ambatsiogha
28Yesusti nen tipto yubu ambarelamsiogti, “Nari sunumna nhon ambatsineba, a'undi seneragnepne sembe ka'eamnun. Kabuni nhon elmabo phendeap wamek. Elme samenneag ambarel palamogti, ‘Name, sumene anggur awe wel pululam,’ seog. 29Wene seogpa, me enekori, ‘Na karong,’ seog. ‘Karong,’ seog aghana, amik nen wali uro seneraglamogti, anggur aweag pina wel piog. 30Ili poneko elme phendepneag pina yubu nikne lebogpa, elmeri iliag samoro, ‘Nai wali. Anggur aweag pina wel pinun,’ seog. ‘Wel pinun,’ seog aghana, ta'ap seogti, wel piog kom. 31Sunumna wene aro ambatsinne a'undi ka'ebalomneag agha, me phende abene wamdek aghana, etneri sikiniri seneropne sunsunum uro uaog?” aro haibahiog.
Wene aro haibahiogpa, sin memnang Allah sembe palirop nangap, Yahudi nimi sembe wenehirop nangap tanekori, “Elme samenagne agha,” seek.
Wene seekpa, Yesusti yubu ambarelamsiogti, “Tam nene sembe nari yubu sikne agha ambarelamsin nena, sin Roma nimi sembe kamna poloro torop nimiap, salik-malik walep tangtop kelaboap a'un whingag yalamangdi, Allahri nimi saelba ulamsil nimi tanep ina wa'ina wamang. 32Allahri saelba ulamsil nimi tanep ina anekona, Yohanes maghag pelengehiropne poneko a'unag yaogti, ‘Nimi wana porog nimi tanep ina lag nembatsinun,’ aro ambatto yaog. Ambatto yaog yubu eneko a'undi sik senelamlom kom aghana, sin Roma nimi sembe kamna poloro torop nimiap, salik-malik walep tangtop kelaboapti yubu eneko salero sik senelamang. A'undi haingdi babe ni aneko ililamlom aghana, a'undi wanaag, ‘Malia seneragnange limnun,’ senelamlom komdi, eldi ambatsiog yubu enekoag wana paliro seneraglamlom kom,” aro Yesusti yubu ambatsiog.
Anggur awe torop nangag tol pina Yesusti sunumna ambatsiogha
(Markus 12:1-12; Lukas 20:9-19)
33Yesusti nen tipto yubu lelamogti, “Likiptop yubu sunumna sumbatnuahinne nene wali uro ka'eamlulom. Nimi nhon awe ngainge wamogti, awe wero haing anggur aweag mebog. Mebogti leka kanero tobogti, haing anggur wana mag loltero pelengenag nhon so'o wailbaog. So'o wailbaogti, yae ua unnang sembe ae mororo ae alikinag solingkiog. Ni awe wero mebogti, ae solingkiogti, awe torop nang yae ua unnang tanekoag, ‘Nari awe tolapmunba, wana mauamleba, a'unap nanap undo poghol dalamukap,’ aro yubu nikne lebek. Yubu nikne lebekpa, awe ngainge poneko laplobi agha so'o nhonag piog. 34Pina wamogpa, haing anggur wana maulamog li yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna poglamsiogti, ‘Awe wero yae ua urop nangag pimundi, anggur wana na sembenge tol phululom,’ aro pogsiog. 35Pogsiog aghana, awe wero yae ua urop nang tanekori eldi arukna taneko salero nhon mulog obekti, nhon ya'ag obekti, nhon kirikti obek. 36Samen eldi arukna nimi ologha pogsiogpa, undo opsiek. Ane sembe awe ngainge ponekori eldi arukna nen ma'aro olog maikno pogsiog aghana, sin babe nika uro opsiek. 37Undo opsieka sirikag nena, awe ngainge ponekori, ‘Naba name kibukang tiog,’ aro yubu lelamogti, elme sinag poghog.
38Wene sembaogti poghogpa, awe yae ua urop nimi tanekori elme yalamogha ibek. Ibekti sin mamun yubu mo-mo lelamekti, ‘El amik awe ngainge tanep nimi eneko wene ane yalamla. Nuri el ya'ag obebe andarina, iliri saeagha taneko nuri saeag timbalul,’ seek. 39Wene seekti, elme eneko salero anggur awe paiag sip toro toboglobekti, ya'ag obek,” aro ambatsiog.
40Wene aro ambatsiogti hailamsiogti, “Undo ulamek tanena, awe ngainge poneko amik yaleri, awe yae ua urop nimi tanekoag huahilul?” aro ambatto haibahiog.
41Wene aro haibahiogpa, sin nimi tanekori, “El yale tanena, sin yo nimi taneko yo uro ya'ag opsileri, anggur awe neneko, ‘Awe wero yae wamlulom,’ aro yog nimiri saeag nembalul. Sindi saeag wamleba, anggur wana maulamleri, tagnep li yalamle tanena, sin yae ua urop nimi wendog nimi tanekori awe ngainge poneko pogto tarelamukang,” aro wene seek.
42Wene seekpa, Yesusti sinag yubu ambarelamsiogti, “Allah Yubu samenag mome toro pibogne ene kemelamlom kom te?
‘Ae sorop nangdi kirik nene mali aro toboghaek aghana,
kirik neneko yangan kirik o'omne yangap tao.
Yangan kirik o'omne nembaonge nu Saelba Uhiropne elmori uaoba,
nuri awi sirik uro kemelamap,’
aro mome toro pibog.#Sepna 118:22-23 43Ane sembe a'unag yubu ambarelamsin nena, Allahri mog so'oag nimi saelba uhiroba aneko a'undi saeag agha wenero topleri, nimi kong yog nimiri saeag nembatsilul. Yog nimiri saeag nembatsilul nimina, wana mauroba el sembe tatnep nimiri saeag nembatsilul. 44Apna kirik o'omne yangap tao kirik enekona, nimi etne kirik alibag eba timbale nimi eneko solabalul. Nimi etneag kirik eneko tiniro niknibale nimi eneko oro urubalul,” aro Yesusti ambatsiog.
45Wene aro Yesusti sunumna ambatsiogpa, ka'elamek abeneko pere memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap, Farisi nimiap el talamekti, “Likiptop yubuag agha sunumna nunag, ‘Malia ulamlom,’ aro ambatsil,” aro seneraghek. 46Wene aro seneraghekti, “El haing sae kaupto saelbaukap,” aro ina elamek aghana, nimi maikno longolamek nimi tanekori Yesus sembe, “Allah yubu silimu tiptopne wamla,” aro seneraglamek. Ane sembe, sin Yahudi nimi nubunang tanekori, “Nimi maiknori nu wabahiikag,” aro logti libek.
Currently Selected:
Matius 21: kklKOS
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapi.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2023 (Active), Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.