YouVersion Logo
Search Icon

MATIUS 27

27
Ar Yesus Pilatus oba wolok lagugwa
(Mrk. 15:1; Luk. 23:1-2; Yoh. 18:28-32)
1Ir ap imam kepala obogar inom nen, ap Yahudi mende inewai inom, Ar Yesus eti mondok min arar waruok o, yiluk inane dambulkugwa. 2Ar ebe kede warogo biluk, wolok ap Pilatus gubernur pemerintah Roma paga werek mende eti wogori luok o, yiluk inane dambul kugwa.
Ar Yesus watagage wene
(Kis. 1:18-19)
3 # Kis. 1:18-19 Ar Yesus enogo oba anggin arar burak o, yiluk wene amburu mbalkwi, nen Ar Yudas Yesus abok nggeralkige werek enogo daga lagagerek, an maduk nggok arar ekio, yiluk iliti watarige. Iliti watega lagagerek, uang tiga puluh perak enogo wagangga lagagerek, ir ap imam-imam kepala inom, nen ir ap Yahudi mende inewai yemenogo inom, inauang yemenogo iyok paga wogoragage. 4Wogoralok yoraga dogolir, “Ar wene maduk oba dek mende kigik, an nen oba maduk erogo bigi paga, mondok min waru wene amburu mbalkop o,” yiluk yirige.
Ogwe Ir nen onggo yogu dogolir, “Nin nen eru mende dek aga endi, kar nen mban dombo kano nda,” yiluk yorugwa.
5Tuguluk ar Yudas enogo, uang yemenogo Tuhan Ai Palekma yemenogo mbo onggol diluk, ar ebe anggobak kol yidilogo, mondok min arar wata lagage o.
6Nen ir imam-imam kepala nen, uang yemenogo alep pulogo biluk yugu dogolir, “Uang yi, uang mep arar o. Ma agama wene mbalek paga mutok, uang yi inake biktagama Allah Ai Palekma burak mondok maga o.” 7Yiluk inane dambul dugu lagugwarik, ir uang enogo agar endaga Agar Tukang Periuk#27:7: Tanah Tukang Periuk eti: Ir akuni ye mende nde mende daku dogu, toku dogu, enaku dogu agar mende paga inom, o besi al mende paga inom weragago eku lagugwa mende yiluk. mende eti arar onggo mbalkugwa. Nen agar enogo la, akuni inunggukdek inai walek mende kau warek, agar bagu dogu birugwa. 8Etiar ma, yogondak kudi yugu dogolir, “Agar eti endaga, ap amep wulkige paga onggo kunik mo,” yiluk yitagwi o.
9 # Za. 11:12-13 Wene yi ake paga, ar Nabi Yeremia nen men yirige, “Ir ap Israel mende nen, uang tiga puluh perak paga, Ar onggo burak o, yiluk inane dambulugun o. 10Nen ir uang enogo paga, agar ar ap Tukang Periuk eti mende onggo mbalugun o, yiluk yirige enogo, wene ebe arar yi Tuhan nen yotnege ndak-ndak arar yigi o,” yiluk yirige enogo arar apma dik yirige o.
Ar Pilatus nen Yesus awene mbenakige wene
(Mrk. 15:6-15; Luk. 23:13-25; Yoh. 18:39–19:16)
11Tuguluk Ar Yesus enogo, ar Gubernur Pilatus eloktekma arar wolok bi lagugwama, ar Pilatus nen wene onggo yoga dogolir, “Kar yi ap nggok Raja Yahudi mende kar arar a?” yiluk yorigemo, Ar Yesus nen onggo yoga dogolir,
“Kar nen yegen itiar o,” yiluk yorige. 12Ogwe, ir ap imam-imam kepala inom, ir ap Yahudi mende inewai inom, wene inenggal mende pakalok lambologo, Ar Yesus oba birugwarik ogwe, Ar wene onggo ambi mondok yilukdek o.
13Eti paga nen, ar Pilatus nen wene Ar yoga dogolir, “Ye wene nde wene koba birtagwi yoma karuk kolitagan a?”
14Ogwe Ar Yesus nen, wene onggo ambi yilukdek arar dambe kigi nanggige, ar Gubernur ernogo nen, we au, yiluk bi wakige.
Ar Yesus mondok min warurak wene oba birugwa wene
(Mrk. 15:6-15; Luk. 23:13-25; Yoh. 18:39–19:16)
15Ar Gubernur nen, O Paska ake komaku dogolir kalok, akuni kede warek mende, ir akuni inebe yuk kwak mende nen nggino yugwi kalok, akuni kede warek enogo pigalogo wul baga lagage o. 16Nen o eta paga, ap ambi endaga Yesus Barabas, ar eti kede warek akuni obok inilu welagugwa. 17Etegerogon ma, ir akuni pakalok arar kuak eri wagugwama, ar Pilatus nen kinok yoraga dogolir, “Kir wadok, ta kwak an kede pigalogo wokerak? Ar Yesus Barabas kwak a? Ar Yesus Kristus yori tagwi eti kwak a?” 18Ar Pilatus wene etegerogon yirige eti nenaluk, ar ilu, ir ap Yahudi mende inendaga mbogor etoma, an nggok kar nggok paga Ar Yesus waruak nen yiluk wogorugwa o.
19Ar Pilatus wene akuni inuwak doli tagama korek werekma, ar ogwe nen wene oba lakbi waga dogolir, “Ar ap yi wene oba dek mende awene endi, wene pataurak mondok maga o, nenaluk Ar ap endi ake paga, an yogondak nakbi agode yurak mende arar kigi o.” 20Ogwe, ir ap imam-imam kepala inom, ir ap Yahudi mende nggaindak inewai inom nen, akuni pakalok yemenogo wene inakla nggodo nggagalinaku dogolir, Pilatus mondok yokni o, Barabas kwak kede pigalogo wokneran o, nen Yesus kwak mondok min arar warurak o, yiluk yorugwa. 21Tuguluk ar gubernur nen ambi inomar wene kinok ir yoraga dogolir, “Ir ap mbere yi inake paga, Kir wadok ta kwak kede pigalogo wokerak?”
Yirigemo ir nen onggo yogu dogolir, “Barnabas o,” yiluk yirugwa.
22Eti kalok, Ar Yesus Kristus yoritagwi yi ake paga, nena erurak, yiluk kinok yoragage?
Yoragagemo, ir obogar inane dambuk togon yogu dogolir, “O kari karo paga lambologo warogo burak o!” yiluk yorugwa.
23Yorugu nanggugwa, ar Pilatus nen wene onggo yoraga dogolir, “Ogwe Ar maduk eke kwak nena?”
Yoragi nanggige, ir akuni yemenogo inane mondok nggok paga arar yugu dogolir, “O kari karo paga arar warogo burak!” yiluk yorugwa.
24 # Ul. 21:6-9 Yorugu nanggugwa, ar Pilatus akla nen andaga dogolir, an ambi erurak negen ndak dek ar agao, nen ir ibiluk wene maduk mende amberak erurak ar kigi yiluk, akla andarige. Andalok ir akuni pakalok yemenogo inilka paga, inggi i tobalka dogolir, wene men yoragage, “Ar ap yi watarigin ake paga, ndugi edo an noba dek arar o! Eti kir mban dombo kugun o.”
25Yiluk yigi nanggige ir akuni pakalok yemenogo nen yogu dogolir, “Ar ap yi watarigin ake paga, nir inom, ninakburi endago inom, wene maduk anggin eti waganugun o,” yiluk yirugwa.
26Yirugwama ar Pilatus nen, Barabas ir inake kede pigalogo wogoraga, nen Yesus enogo lakmbirok warogo, o kari karo paga warogo buak nen yiluk, wogoragage o.
Ir ap tentara nen, Ar Yesus miyuk meyak erogo birugwa wene
(Mrk. 15:16-20; Yoh. 19:2-3)
27Tuguluk, ir tentara ar Pilatus mende nen, Ar Yesus ap gubernur werekma apmanggwe wolok unggugu lagugwarik, ir ap tentara yemenogo obogar Yesus eragalilu dagak togon kuak ekugwa. 28Tuguluk ir nen, Yesus iyom yugu mende nonggoku lagugwarik, tu jubah elokte unggu #27:28: unggu eti: Elokte yuwai enggen kunik. Ma o eta paga, tu elokte unggu eti ap nggaindak kau mban yugu welagugwa. eti ar oba yikbirugwa. 29Yikbirugwama, ir ap tentara yemenogo nen, o mumun adok werek mende teweri nggare-nggare talek mendagago nen, Ar alep paga yikbugwi, tuguluk tegaduk ambi waganogo inggimo biluk, inakla dakor paga Ar wogokdugwi nen puduk padak enggadi waku dogolir, “Ap Yahudi mende Raja omanggi omangga yi kani a,” yiluk dakor paga yorugwa. 30Yogu dogolir inawori tuk tak oba bugwi, tegaduk inggimo birugwa enogo paga, Ar aluak ndamuk pamuk arar wakugwa. 31Etegerogon miyuk meyak erogo bugu lagugwarik, tu jubah elokte ungu enogo nggolalogo wokbiluk, Ar iyom mende yikbugwi, eku lagugwarik, o kari karo paga lambologo warogo buok nen yiluk, wolok wundi lagugwa.
Ar Yesus o kari karo paga warogo birugwa wene
(Mrk. 15:21-32; Luk. 23:26-43; Yoh. 19:17-27)
32Wundiluk lagu nanggugwa, tuan paga ap ambi endaga Simon, ao Kirene mende inom abuk atuk, ir nen ap enogo Ar Yesus ao o kari karo enogo, inane panggok togo waganin yiluk, yorugwa. 33Nen ir enogo o ambi endaga Golgota, eti akuni inalep nggililikmo yiluk yugu lagugwama, yemenogo ari lagugwa. 34Ari lagugwarik, Ar Yesus i anggur amburu ambiki inom wudalogo nan o, yiluk wogorugwa. Wogorugwa mende, Ar Yesus induk walkega lagagerek, Ar nen nau arar dambe karige. 35Eku lagugwarik, tuguluk Ar ebe o kari karo paga lambologo warogo birugwa. Warogo biluk, Ar iyom yugu welagage mende enogo, tak kwak kodagin yiluk, undi#27:35: undi eti: Ar Yesus iyom nonggodek enogo ta kwak kodagin yiluk yikwa-yikwa ekugwa. ekugwa. 36Eku lagugwarik, ir nen Ar ebe warek aruam korek welagugwa. 37Ar aluakma amor-amor etanogo, diru mbalogo bugu dogolir, “Ar Yesus Yi, Ir Akuni Yahudi Mende Raja o,” yiluk diru mbalogo birugwa. 38Ir nen Ar o kari karo paga warogo bugu dogolir, ap inebe mbere maduk ekwa mende, ar ambi inggi ebengga nggwe, nen ar ambi inggi mbaikmu nggwe, imbirak o kari karo paga ar tugunogo barugwa.
39 # Mzm. 22:8, 109:25 Ir akuni yemenogo lagik wagik eku dogolir, inaluak yedo mado#27:39: Inaluak yedo mado: Ir akuni Yahudi mende nen, pudulogo inenggadi waku dogolir eku lagugwa. mbalku dogolir, ar Yesus inane maduk kenggadi yiluk, yogu lagugwa. 40#Mat. 26:61; Yoh. 2:19Ir nen yogu dogolir, “Kar yi Allah Ai palek miyak mayak erogo lakbiluk, kinggi tiga hari paga paligin yega lagan enogo kebe yi a! Kar Allah Akbur ebebar kalok, o paga nen mbo wura watuk, kebe ndilkodan nda.”
41Etegerogon ar, ir imam-imam kepala inom, guru-guru agama inom, ir ap Yahudi mende inewai inom, Ar Yesus dakor paga yogu dogolir, 42“Ir akuni wedek mende kalok, Ar nen ndilinaka, ogwe Ar engga werek ake kwak, ndilkodau ndak dek o! Ar ebe ir Israel mende raja arar kalok, Ar o kari karo paga nen, yogondak ar nggorogo wura warnek nda, nen wura waga kalok, nir nen wi au, yiluk Ar oba ebebar andawok nen o. 43#Mzm. 22:9Ar iliti Allah ebebar andega dogolir, An Ar Allah Akbur yiluk yegalaga etnogo ma, yogondak Ar Allah nen ndili waga kuwok nda,” yiluk yorugwa.
44Ir ap maduk ekwa mende eragalu warogo barugwa enogo ogwe, etegerogon ar, Ar yiduk maduk yorugwa.
Ar Yesus wartagage
(Mrk. 15:33-41; Luk. 23:44-49; Yoh. 19:28-30)
45O mo il odo ki togon ari wagage amor-amor, o amum tebek togon ertatuk kigik, tiga jam ndak-ndak arar ekugwa. 46#Mzm. 22:2Ekbiluk o keyanggwi jam tiga paga, Ar Yesus ane naik yega dogolir, “Eli, Eli, Lama Sabakhtani?” yiluk yirige. Ane yirige eti men yiluk, “Allah Nombae o, Allah Nombae o, Kar An nenaluk mbo banenggen?” yiluk yirige. 47Ir akuni korok etanogo welagugwa mende, Ar ane mep luk-luk yirige enogo inaruk kolal diluk yugu dogolir, “Ar Elia wai yoritaga o!” yiluk yirugwa. 48#Mzm. 69:22Yugu lagugwarik, ap ambi i wogoru wuknder paga ibar-ibar eka lagagerek, nen o mbuduk irep paga kunogo bega lagagerek, tuguluk anggur enggen amburu ade werek mende paga yidak wudak erogo, Ar Yesus arar andema birige o. 49Ogwe ir akuni amberak nen yugu dogolir, “Puk-puk, ar Elia watuk nen, Ar ebe yamakega ninil kuwok o!” yiluk yirugwa.
50Tuguluk Ar Yesus ane nggok togon naik yega lagagerek, akla tar irep paga werok togon arar watagage.
51 # Kel. 26:31-33 Kangga kigik, Tuhan Ai Palekma tu kain odo laborek mende, odo ogona nen lok kogona kudi nggaguk togon mbere arar etagage o. Nen agar abodok luk-luk yir laga dogolir, kur ado nggir anggir apirmo odo nggagu-nggagu yir wagage. 52Tuguluk, akuni warek pidi nggir tu larek mende, aburak ar tu kurtaga, nen akuni Allah akburi watagugwa mende, ir iniluk erogo barige o. 53Nen Ar Yesus warek welagagerek iluk atuk menaga kigik, akuni warek mende yemenogo, kuburan-kuburan nen iniluk atuk wundir wagu lagugwarik, ir o Yerusalem unggwi lagugwa. Unggwi lagugwama, ir akuni pakalok nen inil darugwa o.
54Ar ap tentara inewe aworomi inom, Ar Yesus warek aruam welagugwa mende nen, lugur eka, ye wene nde wene etagage mende yemenogo ker wagu lagugwarik, ir nen yugu dogolir, “Ar Ap yi, Ar Allah Akbur ebebar o!” yiluk yirugwa.
55 # Luk. 8:2-3 Nen etomala kumi inebe pakalok, walek negen ar dogolir inil welagugwa. Ir kumi etoma, inai o Galilea nen mutok nugu dogolir yamaker wagugwa mende yemenogo o. 56Ir inom welagugwa mende eti, Maria Magdalena, Maria Yakobus o, nen Yusuf o inagwiya, nen ar kwe Zebedeus akburi inagwiya.
Ar Yesus kuburan bi lagugwa wene
(Mrk. 15:42-47; Luk. 23:50-56; Yoh. 19:38-42)
57Kukbaga etinem, ap ambi endaga Yusuf, ai Arimatea mende, nen ar ebe Yesus mutok nega lagage mende ar ma, arar wagage. 58Waga lagagerek, ar Pilatus oba Yesus warek o paga enogo woknirin o, yiluk nggino yorige. Yorigemo ar Pilatus nen, Ar Yesus warek eti Yusuf wogorurak o, yiluk yirige. 59Yirigemo ar Yusuf enogo, Yesus warek enogo nggorogo wuraka lagagerek kain kapan ngger pano mende paga pirik-perek dinggilkige. 60Dinggilka lagagerek, kuburan ar mende, yigom kur akla elo lendagago birige, ngger lendago ararma, Ar Yesus warek enogo munama arar bi lagage o. Onggol bega lagagerek, nggir nggok ambi anggin maduk mende ma, tukande larogo biluk arar lagage o. 61Biluk lagu nggodek, ir Maria Magdalena o, nen Maria ninggalok mende ambi imbirak, inelokte kuburan nggwe onggolagik, korek welagugwa.
Ap kuburan tuam welagugwa mende wene
62Kubenengge, o hari Sabat paga, ir ap imam-imam kepala inom, ir ap Farisi mende inom, dambuk togon ar Pilatus oba bika lagugwa. 63#Mat. 16:21, 17:23, 20:19; Mrk. 8:31, 9:31, 10:33-34; Luk. 9:22, 18:31-33Bika lagugwarik yogu dogolir, “Tuan, Ar ap wene enggal yogwa eti, iluk yoma nega dogolir, ‘An warek ninggi o hari tiga paga ekbiluk, nen niluk arigin o,’ yiluk yega laga o. 64Etiar ma, Kuburan eti tuam werek kigik, ininggi tiga hari paga eruak nen, kar nen yoran o. Nenaluk Ar aworomi nen warek ebe kimagago biluk, Ar ebe obok iluk aga o, yiluk akuni yoragunem o. Nen eti ebebar yoramo, wene alep enggal yegalaga mende kawa, we bugudak ar kigik, eti kwak wene nggok mende arar etarigin o.”
65Yorugwama ar Pilatus nen, “Kir kinaruam ap tentara werek etnogore, kuburan eti aruam mondok pipak waruak nen ibar lani,” yiluk yoragage.
66Yoragagemo, ir enogo kuburan lagu lagugwarik, nggir tu larek enogo amburu wakbiluk, ir ap tentara Yemenogo nen akuni ininggi pakugunem aruam dinggaga kukbaga mondok welagugwa o.

Currently Selected:

MATIUS 27: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in