YouVersion Logo
Search Icon

MATIUS 23

23
Akuni Farisi mende inom nen guru-guru agama inom, pipak dik bagu dogono yirige wene
(Mrk. 12:38-39; Luk. 11:43,46, 20:45-46)
1Tuguluk, Ar Yesus ir akuni pakalok inom, Ar mutok lagwi mende inom, yoraga dogolir, 2“Ir ap guru-guru agama inom, ir ap Farisi mende inom, ir ineyabu Musa diru mbalkige mende enogo endaga talbiluk enggen kwaku dogu o, yiluk mendarugwa. 3Nenaluk eti, wene eku dogorak mende kolek, ir nen kologo birtagwi ndak-ndak eku dogoni o. Ogwe, ir ekwi inobabur mutok lakdagik kwak, eku dogu mondok maga o. Nenaluk, ir wene mbalek emeriragwi nda-ndak ekwi dek o. 4Ir nen, ye wene nde wene, anggin mende eru mondok yiluk yugwi, wene eku dogorak kolek anggin ambik mende ar wulakwi, ogwe ir nen akuni eku dogowak nen yiluk, yamak dagwi negen mondok dek o. 5#Bil. 15:38; Ul. 6:8; Mat. 6:1Ir ekwi mende obogar eti, akuni kwak inil ninawak nen yiluk mban, ekwi o. Ir nen kain tedok tamban erir taga mende yiluk muluk nggagalogo yikwi, nen ir inobate tedok kede yikwi nen ir iniyom jubah paga rumbai-rumbai#23:5: rumbai-rumbai: Eti tu jubah paga kunik yugu kalok, eti ap Allah wene yugu ndak-ndak dik duk erir taga mende o yiluk akuni inilu togo yiluk yiku lagugwa. (lih. Bil. 15:37-41). kunogo yikwi o. 6Dago nggok dakunem, ir nen korektaruok nen yiluk kalok, pano ma kwak ar korek taru wadok kugwi, nen tamban erir tagama unggi lalok kalok, kursi pano kwak bikigik ndalek paga mban, ir korek tagwi o. 7Pasar erir tagama dombok etoma, ‘Guru Ninombae’ yiluk, inalon palogo inane yorawak nen yiluk, erir nugwi. 8Etiar ma, kir nen ‘Guru Ninombae’ yiluk yokerau wadok kau maga o. Nenaluk Kinangguru eti omanggiar o, nen kir obogar eti nogar kogar arar o. 9Nen o agar paga yoma, akuni ambi ‘Ninombae’ yiluk wai yoru mondok maga o. Nenaluk, Kinombae eti omanggi ar o. Nen Ar eti Kinombae mbogor paga mende eti arar o. 10Nen ‘Ninewe Ap Nggok’ yiluk yokerau, wadok kugup o. Nenaluk, kir mende kinewe ap nggok eti ambi ar o. Nen Ar eti Raja Ndilinakwa Ar Allah ane amburu yirige mutok eti ar. 11#Mat. 20:26-27; Mrk. 9:35, 10:43-44; Luk. 22:26Ar ta nen kir kinanggedekla etoma ap nggok etaru wadok kalok, ar eti yedoman mende ndak etarurak o. 12#Luk. 14:11, 18:14Ta nen yadek baktega kalok tebe bigin o. Nen ta nen tebe baktega kalok yadek bigin o,” yiluk yoragage.
Ar Yesus nen wogokbatar ekwi mende inenggadi wakige wene
(Mrk. 12:40; Luk. 11:39-42,44,52, 20:47)
13“Kir guru-guru agama o, akuni Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani o! Ir akuni Ar Allah akburi etagwi kau, kir nen nggadi mbalogo bartagwi o. Kir kinadik kinake Ar Allah akburi mende etaru kina'ir dogolir, ir akuni amberak etagunem yiluk nggadi mbalinakwi agoktip o!
[14Kir guru-guru agama o, nen kir Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani ar o! Kir kumi togwe mende kinenggal yoralok, ir inai palek ndilkwi, nen kinomaduk kinerakde mbalogo, kir tamban idu wadu ekwi agoktip o. Eti ekwi onggo kinoba anggin werek mende arar bigin o!]
15Kir guru-guru agama o, kir akuni Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani ar o! Akuni omanggiar kir mende agama unggu ake nen, i laut undalok, o walik walek, kuri wulkik unggigik, etoma kwarinabir nugwi o. Nen akuni enogo agama kir mende arar onggega kalok, akuni enogo kali aikmo unggurak paga, oba maduk anggin mbere paga mende arar durogo biluk, kir kwak pano ekwa yuwak erir nugwi o!
16Kir ap nggokndak kinil mbuk mende yi, nuk atani o! Kir nen wene yoragu dogolir, ‘Akuni o Tuhan Ai Palek endaga mbalogo uwak mbalka kalok, eti yigin paga obatne dek o yiluk yugwi. Ogwe ir akuni o emas Ar Allah Ai Palekma agarik mende endaga mbalogo uwak mbalkwi kalok, ane yigin enogo kede arar watarigin.’ 17Kir kinebe eti, akuni nok nggembu inil mbuk mende arar o! Enggen werek negen kwak nggi, emas kwak a, emas Tuhan Ai Palekma oba pano erogo birtaga eti kwak a? 18Kir nen emeriragu dogolir yitagwi ambi yi o, ‘Ir akuni o mezbah#23:18: Mezbah eti: Ye mende nde mende Ar Allah ake yiluk begetek mende kali kunggu dogomo yiluk, nggir paga a, besi paga a, agar paga a, we lektogo mbedagago bugu lagugwa. Diktogo kamus paga kinil kani. eti endaga mbalogo uwak mbalkwi kalok, eti yigin paga obatne dek o yiluk yugwi o. Nen kir nen persembahan mezbah paga oba dulik agarik mende ernogo, endaga mbalogo uwak mbalka kalok, ane yigin enogo kede arar watarigin o,’ yiluk yugwi o. 19Kir kinil mbuk mondok arar o! Wene enggen werek kwak nggi? Persembahan mezbah paga agarik eti kwak a, mezbah ake bugu mende elokte oba maduk dek erogo birtaga eti kwak a? 20Eti paga ma, ir akuni nen, mezbah eti endaga mbalogo uwak mbalka kalok, mezbah ebe ake paga inom nen mezbah paga ake bugu dulik mende eti ake paga inom arar o. 21Ir akuni ambi nen Tuhan Ai Palek endaga mbalogo uwak mbalka kalok, eti Tuhan Ai Palek ake paga inom, nen Ar Allah ebe etoma agarik mende ake paga inom arar o. 22#Yes. 66:1; Mat. 5:34Nen ar akuni ambi nen, mbogor endaga mbalogo uwak mbalka kalok, eti Ar Allah mende takhta inom, nen Ar Allah ebe takhta paga korek akdikmu agarik eti endaga paga inom arar, yirtagwi o.
23 # Im. 27:30 Kir guru-guru agama o, kir akuni Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani! Aigalengge induk pano ekwa mende dibongga kwak, kenda kwak, nen weramo enggen kwak, kir nen Tuhan ake perpuluhan birtagwi o. Ebebar kwak bikamo, wene agama edo kolek mende: akuni maduk pano inake ndak-ndak kolkwi, nakba kakba ekwi, yabu wokiragwi kalok tebe yiluk ekwi, eku dogorak ogwe, nen kir etoma monogo dambe kugwi o. Wene ebebar kir eru arumu, wene eta ar kir eku dogolir, amberak etoma, wedek angge negen inom eku dogorak. 24Kir ap nggok ndak mende ar ogwe kinil mbuk mondok arar o. Telakbon i todek akla kalok waganogo mbo wulakwi ogwe, unta kwak inom dungguk nunggwi.
25Kir guru-guru agama o, kir akuni Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani o! Mangkok i nertaga mende o, piring erom ndemerogo nertaga mende o, abel tekman nggwe kwak i pikpak tobalkwi, nen akman nggwe kwak elokte, akuni inamendek kinobarne paga ndilketek paga inom, nen akuni inake mbalek mende, an mban yiluk luketek mende paga inom, denggek mbu wak mbu kigik nunggwi o. 26Kir akuni Farisi mende yi, kir kinil mbuk arar o! Kir mende piring inom, mangkok inom, apman nggwe kwak etoma i pikpak korugun kalok, tekman nggwe ogwe elokte pano mondok ar etarigin o.
27 # Kis. 23:3 Kir guru-guru agama o, kir akuni Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani o! Kir kinebe eti kuburan ai palek amburu putih pikpak warek ndak-ndak arar o. Tekman nggwe elokte pano, ogwe akman nggwe kwak ye ap nde ap inuwak nggililik yeber erek obari mbugali taga ndak-ndak arar o. 28Kir kinebe eti, etegerogon arar o. Kir kinabel tekman paga eti, akuni nen pano ninawak yiluk pano-pano ekwi ogwe, kir kinilitimo eti, ebebar mende dek o, yiduk maduk eketek mende etoma durik mago arar wolok nugwi o.
Ar Yesus ir guru-guru agama o, Farisi mende o, anggin inoba bagin mende yirige.
(Luk. 11:47-51)
29Kir guru-guru agama o, kir Farisi mende o, wene mbalek mutok ekwa yuak mban erir nugwi ma, nuk atani o! Ir ap Nabi-nabi kanggugwa mende inakuburan ai palkwi, nen ir akuni inobabur pano welagugwa mende kau, inoba eberogo inanggir mendiluk obanggi obangge erogo bugwi o. 30Tuguluk kir nen yugu dogolir, nir ninumbu ninomba welagugwa eta paga, nir endak latekma, ap nabi-nabi warinakugwa etoma, nir ninom inatep dek o, yiluk yugwi. 31Eti yugwi paga, kir nen, nir yi, ir ap nabi-nabi inaku lagugwa mende enogo mende inakburi wigalek mende arar o, yiluk yirtagwi o. 32Eti kalok, kir kinumbu kinomba maduk eku lagugwa mende edo eti, erir lagwi mban ar dogoni o. 33Kir yi, maduk ap arar o, nen kir akuni maduk mende wigalek arar o. Nen kir hukuman kali aikmo lau nogo yiluk, nggarel kodagun kwak nenggerogon kogop? 34Kinaruk pikpak kolini o: An nen kir kinoba, ap nabi-nabi inom, ap wene inakla nggagalek mende inom, nen guru-guru inom, kinoba lakba warigin o. Ogwe ir ambetak kir nen inakwi, nen ir amberak o kari karo paga lambologo balok inarugun ar o. Nen ir ambetak tamban eri tagama nggwe ba unggiluk, anggon panggon erinakwi dogolir, ambetak mugurek kota ambimo nen kota ambimo agik erir lugun. 35Eti paga ma, akuni maduk inunggukdek kigik inakugup, Habel inom, ar Zakharia ap Berekhya akbur eti inom, Tuhan Ai Palek o, nen mezbah o, ineragalu inakugup enogo paga, hukuman kinoba bigin o. 36Kir kinakla ebebar andani o! Wene anggin etoma, kir akuni yogondak endago agoktip mende yi nen piyalugun o.”
Ar Yesus o Yerusalem akba karige wene
(Luk. 13:34-35)
37“Ai, Yerusalem, o Yerusalem o! Ap nabi-nabi inakigen o. Ar Allah nen wene wolok lakba wagage mende, nggir paga ndamuk pamuk, mondok min inakigen ar o. An tewe ayam agwi akbika akla laborogo balok dogitaga kwak, akuni Yerusalem paga agarik mende obogar, wonggalogo pakirek dogu yiluk, ninggi pakalok paga ar ekirik ogwe, kir kina'ir paga o. 38Eti paga ma, Ar Allah apma bagaluk karuam dogogin dek o. 39Kilu togon dogono o. O yogondak ya kudi paga nen, kar An kil neyagikdek kigik ar, ‘Ar Tuhan endaga paga warirtaga eti, kadeknggen oba bin o, yiluk yugun o.’ ”

Currently Selected:

MATIUS 23: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in