YouVersion Logo
Search Icon

MATIUS 13

13
Akuni ambi aingge yumbulka dogolir ekige mende oba lirogo yorarige wene
(Mrk. 4:1-9; Luk. 8:4-8)
1Ar Yesus o etinem ar, uma etoma nen wundiluk i danau enggelek aik paga lagagerek nen, kortatatuk welagage. 2#Luk. 5:1-3Akuni pakalok yemenogo Ar Yesus uwagam dagak-dagak kotari wagu nanggugwa, akuni yemenogo dambe dalok, Ar to perahu akla kotari unggirigemo, ir i aik paga mendek welagugwa. 3Welagwi kigik, Ar Yesus nen ye wene nde wene pakalok ar oba lirogo emeriragage o. Nen wene ebe, “Ap ambi aingge yumbulir lagage mende,” ar abok mbililogo yoraga dogolir, 4“Ar enogo aingge ndulir laga kigik, aingge ambetak tuan paga wukige. Mende tuan taga wukige yemenogo, tewe wagugwarik obogar narugwa o. 5Nen ai ambetak nggir paga, agar ambum dekma wurakige. Agar ambum dekma wurakige yemenogo arar enggakbu dagarige o. 6Enggakbu dagarige mende yemenogo, agar ambum dekma omanggen pipak yarudek ma, tuguluk mo il dagi waga dogolir, arar taber lalok, mbuk atuk watagage o. 7Nen ai ambetak mumun adok akla wurakige. Nen mumun adok akla wurakige yemenogo mumun adok enggakbu nggok aga dogolir, aingge wurabek yemenogo arar warogo birige o. 8Nen aingge ambetak agar mudimu arar wurakige, nen enggakbu pano wulkigerik enggen pano yika dogolir, edo ambetak seratus paga yika, nen edo ambetak enam puluh paga yika, nen edo ambetak tiga puluh paga yungguk medak yikige.”
9Wene oba lirogo obok yoraga lagagerek, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Kir kinaruk werek kalok, kinaruk panorogo kolalini o!” yiluk yorarige.
Ar Yesus wene oba lirogo eti nenaluk yirige wene
(Mrk. 4:10-12; Luk. 8:9-10)
10Ar Yesus aworomi wagu lagarik, kinok yogu dogolir, “Ninombae, Kar nen akuni pakalok wene oba lirogo yoratagan eti nenaluk?” yiluk yorugwa.
11Yorugwama, Ar Yesus nen onggo yoraga dogolir, “Nenaluk kir kwak eti, Ar Allah nen nenggerogon binaniluk dogogin mende wene eti kinilu dogowak nen yiluk onggo dek ar wokeragage o. Ogwe ir kwak etegerogon wogoralokdek paga nen yoragi o. 12#Mat. 25:29; Mrk. 4:25; Luk. 8:18, 19:26Nenaluk, ar akuni amende werek mende eti, ar amende pakalok ar kado milogo wogorumo, nen ar kwak amende ndinik pinik etarigin o. Ogwe akuni ar amendek yemende nde mende dek mende eti, bugudak ambi ar oba werek kalok, eti inom ar waganigin o. 13Eta eterogon ma, ir akuni pakalok yorau kalok, An wene oba lirogo yorar taga o. Nenaluk ir inil kugu dogolir ar ogwe, ir inil kugwi dek ndak-ndak arar o; nen ir inaruk kolalkwi dogolir ar ogwe, ir inaruk kolalkwi dek arar nen ir inakla andagwi dek arar o. 14#Yes. 6:9-10Wene ya, ar Nabi Yesaya nen wene elalogo yirige mende ndak-ndak arar apma dik yege o, ma wene elalek ebe yegerogon,
‘Ar Allah nen yega dogolir: Kir kinaruk kolalkwi mban nen kolalkwi mban erugun ar
ogwe, dikbugun mondok dek o;
nen ir inil kugwi mban erugun ar ogwe,
ir nen eti nena etarir taga yiluk yenggak kugun dek ar o.
15Ir akuni yoma iniliti obogar mundulagama,
Ir inaruk arar dogu agama o nen ir inil arar nggudu agama o.
Yi etarigin eti ir inil yenggak kugunem yiluk,
Ir inaruk paga kolal kunem yiluk,
Ir inakla paga yenggak andagunem yiluk,
nen tuguluk ir iniyok paga An noba warumo u palinakanem yiluk arar o.’ ”
16 # Luk. 10:23-24 Tuguluk Ar Yesus nen Aworomi yoraga dogolir, “Ogwe kir kwak perak, arar onde agopma o. Nenaluk kir nen kinil arar kugwi nen kinaruk arar kolalkwi eritagwi eti paga o. 17Kinilu togo dogoni o, ir akuni nabi-nabi inom, nen ir akuni Ar Allah Ane kolek welagugwa mende etoma obogar inom nen, kir yogondak kertagwi ya ake paga, ir nen inil kau paga wadok ambik kugu lagugwarik ogwe, ir nen inil kalokdek o. Kir kinaruk kolalkwi ya ndak-ndak, ir nen inaruk kolu wadok kugu lagugwarik ar ogwe, ir nen inaruk kolukdek mondok ar o.”
Ar Yesus ap aingge ndulkige mende oba lirogo yirige mende wene enggen mbililogo yorarige wene
(Mrk. 4:13-20; Luk. 8:11-15)
18“Wene ap aingge ndulkwa mende oba lirik eti, wene enggen ebe eti yegerogon ma, kinaruk dogoni o. 19Aingge ndulkanem tuan paga wukige mende eti, ir akuni Ar Allah nen apma binanurak mende wene inaruk kulka eti ndak-ndak arar o, ogwe ir nen wene ebe inakla dik begekdek o. Nen wene ir akuni inakla wagangga mende eti, Ar Anini Maduk mende eti wagagerek ndilkige o. 20Nen aingge nggir la nggwe wurar lagage mende eti, ir akuni wene inaruk kuldiluk nen ir inakla adeknggen paga, ibar-ibar arar waganggugwa mende eti ndak-ndak o. 21Ogwe wene eti ebe ir inilitimo omanggen yakik dekma, we idu paga dogoluk dek arar o. Nenaluk wene enogo waganggugwa paga nen, anggon panggon inoba aga, mep dagik dagok erinaku nanggugwa, wene enogo arar mbo dambe kalok iniyok paga wulkwi, ekugwa eti ndak-ndak arar o. 22Aingge amberak onggama mumun adok werekma wukige mende eti, ir akuni wene ebe inaruk kuldiluk arar waganggugwa, ogwe iniluk dogolir ininggi werek dogu paga iniliti pirik parik eku dogolir, wene enogo tebelogo birugwa eti ndak-ndak arar o. Eti paga ma, wene Ar Allah Awene enogo, ir inakla tibik tebek erogo birugwama, enggen ambi yitukdek arar o. 23Aingge agar panoma wukige enogo eti, ir akuni wene ebe inaruk kuldiluk nen, wene ebe arar dikbirugwa eti ndak-ndak arar o. Ir nen inenggen pakalok arar yirir lagu dogolir, amberak nen seratus paga yungguk medak yikwi, nen ir amberak enam puluh paga yungguk medak yikwi, nen ir amberak tiga puluh paga yungguk medak yikwi, ekugwa o.”
Gandum tiduk akla wulkige mende oba lirogo yirige wene
24Ar Yesus nen, akuni pakalokma wene oba lirogo ambi etegerogon ar yoraga dogolir, “Ar Allah nen apma binani waga paga, o eta elokte etari warigin eti, wene oba lirik yi talek: ar petani ambi nen aingge pano mende eyabula arar ndulkige o. 25Nen o kukbaga akuni obogar noge yugwi kigik, ar petani enogo imbirak ndugi mbalek mende nen, o gandum ai ndulikmo yemenogo akla, tiduk ai maduk mende eti arar nduldiluk lagage o. 26Gandum ai yago yemenogo enggakbu arar pudalka kigik, tiduk anggup inom-inom arar anggup pudalkige o. 27Arar telekma agigemo, ir akuni ar ap petani enogo eyabu mende nen, ar oba wagugwarik yogu dogolir, ‘Ninombae, kar nen aingge pano mende mban ar, yabula ai ndulken etnogogi? Ogwe nena aga o, o tiduk ai etoma inom anggup wulkemo o?’ 28Ar petani enogo nen wene onggo yoraga dogolir, ‘Eti ninom ndugi mbalek mende nen eke o.’ Tuguluk ir yabu mende nen kinok yogu dogolir, ‘Ninombae, tiduk etoma nir kenogo lakbi luok a?’ yiluk yorugwa. 29Yiluk yorugwama, ar nen wene onggo yoraga dogolir, ‘Maga o, kir o tiduk etoma anggup kenggu dogomo,gandum ai yago etoma inom arar kenarigin o. 30Ai yago imbirak dambulik ar kigik, enggen mbalu kudi paga arar o. Yabungga, an nen ir akuni enggen mbalu mende yegerogon yoragin o: tiduk mende kwak adigar denogo kede nggeralogo biluk nen, kali kunini o yiluk, yoragin o. Etegerogon ekbiluk,gandum enggen kau kuak erogo biluk, enggen mbalek biktagama etoma arar bini o, yiluk yoragin o.’ ”
Sawi enggen oba lirogo yorarige wene
(Mrk. 4:30-32; Luk. 13:18-19)
31Ar Yesus nen akuni pakalok yemenogo wene ambi oba lirogo yoraga dogolir, men yirige, “Ar Allah apma binani warigin eta paga, o eta obabur wene oba lirogo yigin yi ndak-ndak arar etarigin: Ar akuni ambi nen, sawi#13:31: Sawi: sawi eti yago mende ebe anggup eti tiga meter ndak-ndak. enggen eti waganogo, ar eyabula arar ai yarigin o. 32Nen ar sawi enggen eti ebe mondok bugudak arar o. Ogwe anggup wulka lagatek, aingge yago ambetak bugudak ndak kigik, ar kwak nggok negen arar etarir taga mende o. Nen ar ebe o ndak-ndak ar etarirtaga mende o. Nen etaga tekma kalok, ye tewe nde tewe enggalokbak paga arar ir inai pali taga mende o.”
Ragi oba lirogo yorarige wene
(Luk. 13:20-21)
33Ar Yesus nen, wene ambi oba lirogo, ir akuni pakalok yomanogo yoraga dogolir, men yirige, “Ar Allah nen apma binani warigin eta paga, o eta obabur kwe ambi nen ragi#13:33: Ragi eti: Roti eku dogolir akla inom begetekma, roti eti pirogo wulabir taga mende o. wokbiluk ekige mende ndak-ndak oba lirkige o. Ma kwe enogo nen, tepung terigu empat puluh liter akla, o ragi eti wukbiluk nen inom amokadi mbalogo yidak wudak ekigemo, yemenogo nggok ar pirkige o!”
Ar Yesus nen wene oba lirogo nenaluk yega lagage
(Mrk. 4:33-34)
34Ar Yesus nen ir akuni pakalok etoma obogar, wene oba lirogo mban emeriraga lagage o. 35#Mzm. 78:2Wene eta ake paga, ar ap nabi nen yirige mende wene, arar apma dik yirige o,
“An nen ir ninom wene mbalka dogolir kalok, wene oba lirogo mban yoragin o;
An nen, yi wene ndik wene mbogor agar yoma elalir waga dogolir, kimagago birige mende etoma yoragin o.”
Ar Yesus nengandum yagoma tiduk anggup wulkige oba lirogo yorarige mende enggen mbililogo yirige wene
36Tuguluk Ar Yesus akuni pakalok yemenogo dambek dalok, Ar Ebe uma unggirige. Unggirigemo, Ar Aworomi nen yogu dogolir, “Ninombae o, wenegandum yagoma tiduk anggup wulkige eti, kar wene oba lirogo yegendikmu, wene ebe enggen mende yoneran o,” yiluk yorugwa.
37Yorugwama, Ar Yesus nen wene onggo yoraga dogolir, “Akuni aingge pano mende ndulir lagage eti, Ar Akuni Inakbur eti arar o. 38Yabu erek eti, agar paga yoma arar o. Aingge pano mende eti, ir akuni Ar Allah akburi agugwa mende etoma arar o. Nen tiduk anggup wulkige etoma eti, ir akuni Iblis akburi agugwa mende arar o. 39Ar ap ndugi mbalek mende nen, o tiduk ai yakige werek eti ar Iblis arar o. O aingge yago enggen mbalu telek arigin eti, O Irep Kudi ari ligin eti arar o. Nen ir akuni enggen mbalu werek eti, ir malaikat mende arar o. 40O tiduk engga pakalok wulkige yemenogo, wonggalogo nen kali indumo arar kunigin o. Nen O Irep Kudi Paga erigin mende etegerogon arar o. 41Ar Akuni Inakbur eti nen, akuni Ar Akburi agugwa mende inanggedokla dogolir, ir akuni amberak maduk eruak nen yiluk, agarak kuninaku lagugwa werek etoma inom, nen ir akuni ye maduk nde maduk eku lagiya mende etoma inom, wonggalogo bani yiluk yoragin o. 42Nen, ir akuni maduk mende etoma obogar, indu akda nagulari tagodek ma etoma, mbo onggol bumo, ir nen etoma de yugwi, kener watagwi eku dogogun o. 43Nen ir akuni Ar Allah akla andar taga ndak-ndak eku dogogun mende eti, ir Inombae Ar Allah werekma, O Mbogor Agar Ngger mendagago bigin mo etoma, ir inakbinak mo il ndak-ndak ndedalek wedalek erugun o. Eti ar ma, kir kinaruk werek kalok, kinaruk dirogon arar kulini o.”
Ar ambi nen agarak onggo ambik mende agarma kimago werek ma kwaktarige mende oba lirogo yoragage wene
44“Ar Allah apma binani waga kigik, o eta paga elokte etarigin mende eti wene oba lirik yi talek: ar akuni ambi nen, o onggo nggok mondok mende ambi agar akla werekma kwartega lagagerek, tuguluk agar akla tebelogo birige o. Biluk nen ar akla adeknggen paga, ar amindik amendek obogar onggo kuni lagagerek nen, tuguluk agar o onggo nggok mende karigemo yanogo onggo mbali lagage o.”
Mutiara pano mende oba lirogo yorarige wene
45“Ar Allah nen apma binani waga kigik, o eloktenggen wene oba lirik yi ndak-ndak arar etarigin o. Ar ap ambi o mutiara onggo ambik mende eti onggo kunggwa mende ma, ar nen ye mutiara nde mutiara etoma arar kwarinabir lagage o. 46Ar enogo arar lagage mende, mutiara biarek akbinak ambik mende ambi arar il kega lagagerek, ar enogo medak togo uma lagagarek, amindik amendek onggo kungga lagagerek, nen iyok paga o mutiara omanggi enogo onggo mbali wagage o.”
Jala yoge yugu oba lirogo yorarige wene
47“O Ar Allah nen apma binani waga kigik, o elokte etarigin mende eti, wene oba lirogo yirige yi ndak-ndak, o jala eti i danau enggelekma etoma mbigalogo mbo lakbegetekma, ye ikan nde ikan adik ndik adik ndak etoma arar wogonaku lagugwa o. 48Nen o jala enogo obok ande kerok togo yagar tagatek ma, ir ikan waganir mende nen, jala enogo abuktaga arar wolok dagirtaga mende o. Abuk taga bi dagaluk, ikan yemenogo pulogo nen, pano mende kau tu la yagar tagwi nen maduk ndak mende kau mbo lakbugwi, erirtaga mende o. 49Yabongga etegerogon ar erigin o, ir malaikat-malaikat nen watuk, Ar Allah akburi wene yugu ndak-ndak ekwi mende denogo bagwi, nen ir wene tagalkwa, maduk mban ekwa mende eti, ir inadik ar denogo bagwi erugun o. 50Tuguluk ir akuni maduk eku dogogun mende yemenogo, waganogo indu kunikmu lakbagin o. Nen ir etoma de yugwi, kener pakalok wakwi eku dogogun o.”
Ye mende nde mende alep mende inom nen ngger mende inom
51Ar Yesus nen kinok yoraga dogolir, “Kir wene yigi etoma obok ar di bogop a?”
Ir nen onggo yogu dogolir, “Ninombae nir obok ar dikbogo o!” yiluk yorugwa.
52Tuguluk Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Ebe etegerogon kalok, ir ap guru-guru agama inadik ndak dombok nen, Ar Allah akbur ertatuk kalok eti, ir inebe eti akuni inuma werek talek ertatuk, nen ye mende nde mende, paga mende inom nen ngger mende inom, aogi dinggilik mo nen mbululogo wulakwi ndak-ndak arar o.”
Ar Yesus o Nazaret etoma nen waganu dambe karugwa wene
(Mrk. 6:1-6; Luk. 4:16-30)
53Ar Yesus nen wene oba lirogo obogar yoraga lagagerek, Ar o etoma dambe kalok, 54nen Ar iyok paga uma edo baga unggwi lagage. Uma unggwi lagagerek, Allah Ai Palek ma wene emeriraga kalok, ir akuni pakalok etoma mende nen, wi au yiluk, Ar bi waku dogolir yegerogon yirugwa, “Ar akuni yi, wene akla nggar ambik yoma, o nggoma nen ilu aga ndan? Nen erukbuk elalin mende erir taga yoma ngga nen emeke nda? 55Ar yi ap tukang kayu akbur enogo arar a? Nen agwiya kwe Maria enogo a? Nen Ar ogariyak ambi Yakobus, ambi Yusuf, ambi Simon nen ambi Yudas, Ar ebe enogo ar dogu a? 56Nen ar iruwi komadigi inebe, yoma agarik mende yi ar dogu a? Ngga nen ar etoma obogar unde waka laga kogop?” 57#Yoh. 4:44Yiluk yugu lagugwarik, Ar Yesus ebe waganu arar dambe karugwa o. Etegerogon ekwi dalok Ar Yesus nen, “Ar ap nabi eti, akuni o yanda etoma nen perak alon palkwi o, ogwe ar engga werek uma inom nen, eti ar alon palogo wagani tagodek o.” 58Ir iniliti Ar Yesus oba dikbiluk ebebar andagikdek ma, Ar wene elalin mende etoma pakalok erukdek o.

Currently Selected:

MATIUS 13: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in