YouVersion Logo
Search Icon

MATIUS 10

10
Dua belas rasul mirinakige wene
(Mrk. 3:13-19; Luk. 6:12-16)
1O omanggi paga, Ar Yesus mutok lagwi mende inebe dua belas enogo obarne wogorak nen yiluk, kuwak erinakige. Nen Ar wene inoba bega dogolir, akuni kugi obabur maduk mende warek inom, ye u nde u inoba kunik mende inom, ininggi iniyok inoba u kunik mende inom, dek ekbagu dogowak nen yiluk obatne inoba birige. 2Ir inebe dua belas rasul #10:2: Rasul eti: Ap adik denek akuni ambetak wene yora lau paga, Kristus nen mirogo barige mende. Ar Yesus aworomi etoma takbok togon inendaga diru mbalek buku yoma akla birkani o, Mat. 10:2-4; Mrk. 3:16-19; Luk. 6:14-16; Kis. 1:12 Nen o yabungga, Paulus o, Yakobus Yesus ogar enogo o, rasul yiluk inilu agugwa. paga yanogo inendaga yi o: Simon (endaga ambi Petrus) nen ar awor endaga Andreas eti imbirak, nen ambi ap Zebedeus akburi inebe mbere ma, ar ambi endaga Yakobus, nen ar ogar ambi endaga Yohanes. 3Nen ir amberak, ar ambi endaga Filipus, nen ar ambi endaga Bartolomeus, nen ar ambi endaga Tomas, nen ar ambi endaga Matius yabu pajak eka lagage enogo, nen ar ambi endaga Yakobus ap Alfeus akbur, nen ar ambi Tadeus. 4Nen ar ambi endaga Simon ma yogu dogolir Patriot yiluk yogu lagugwa, nen ar ambi endaga Yudas Iskariot Ar Yesus waru abok nggeralkige werek enogo. Ma ap inebe eta arar mirinakige o.
Rasul-rasul tumbur inakige wene
(Mrk. 6:7-13; Luk. 9:1-6)
5Ar Yesus nen ir ap inebe dua belas rasul paga enogo tumburogo lakbak nen yiluk, ir eru mende wene yoraga dogolir, “O kuri akuni Yahudi mende dek, wedek mende werekma kalok unggu mondok maga o. Nen ambi ir akuni Samaria mende inuma etoma ogwe unggugup ar o, yiluk yorarige. 6Ogwe, ir akuni Israel mende bulagia mende kwak eti mban inoba lani o 7#Luk. 10:4-12Lalok ir wene men yorano, Ar Allah Raja talek apma binanurak paga o muk panggo yi waga o. 8Akuni u warek mende pano erinakwi; akuni warek mende iniluk erogo bagwi; akuni inakdo paga akadu inobade kaurak mende kunik kalok inoba pano erogo bagwi, nen ir kugi obabur maduk mende inilitimo werek mende etoma, murogo wuldano o. Kir obogar etoma onggo dek wedek wokiragi o. Etiar ma, onggo dek etegerogon ar wogorano o. 9Uang emas inom, uang perak inom, uang tembaga inom wolok lau mondok maga o. 10#1Kor. 9:14; 1Tim. 5:18Tu bugudakndak uang yagadi taga mende inom, tu kinoba yitau mende mbere inom, sepatu inom, tegakduk inom, etoma wolok lau maga o. Nenaluk ar yabu ekwa mende kalok, ar ake onggo mondok wogorurak o.
11Kir o kota nggwe, kampung nggwe, unggi lalok kalok, akuni ambi kir wokinabu mende kwarno o. Nen ar kinom kinagik, kir laurak ari warigin kudi paga arar o. 12Eta paga, kir uma unggugu dogolir kalok, ‘Keyagi warinatno o.’ 13Ir akuni o enogola nen wokinakwi kalok, kir keyagi warinabugun enogo inom dogogun o. Ogwe, ir wokinabu togok binagagwi kalok, keyagi warinabugun enogo iyok paga waganino o. 14O kota a, arte uma etoma a, kir kinane koldiluk wokinakwi dek kalok, kir o etoma dambe kalok, kir kinebe wulku dogolir, kiniyok agur kola korogo biluk wundino o, yiluk yorarige.#Kis. 13:51 15#Kej. 19:24-28; Mat. 11:24Kinakla eberek togo o! O irep paga, ir akuni o Sodom o, nen o Gomora o, Ar Allah nen maga bau ndak negen ogwe, ir akuni o etila mende kwak perak, maga bau mondok ndak dek arigin o!”
Yabongga anggon panggon erinabigin wene
(Mrk. 13:9-13; Luk. 21:12-17)
16 # Luk. 10:3 “An kir domba obatne dek mende ndak-ndak, nggeo kelo anini werek mende ndak-ndak inakla lakbinagagin o. Ma kir wado oba kege paga dogi taga ndak-ndak nen kiniliti tewe merpati iliti enggal dek dogitaga ndak-ndak, dogono o. 17#Mrk. 13:9-11; Luk. 12:11-12, 21:12-15Kir kinebe pakbinagaluk kede warogo, ir ap mahkamah inoba wokinarek lagunem, tuam pikpak waku dogoni o. Nen o tamban erir taga ma nggwe etoma, kir anggon panggon ekinabugun ar o. 18Kir An murnarek lagwi mende eti paga, kede warogo ap nggaindak inom, raja-raja inom, inoba wokinarek lugun ar o. Kir etoma nanonggal wokinarek unggugun ma, An eka lagi mende yemenogo, ir inom, akuni An inunggukdek mende inom wene telekma ar bugalogo yorano o. 19Kir wene uwak doli tagama etoma wokinarek lagwi kalok, kir nen wene nenggerogon yugun yiluk kinakla andagup o. Nenaluk, kir nen wene ebe ir yorau mende eti, wene yorau amor-amor eta arar yokeraga kugun o, yiluk yorarige. 20Nenaluk, o eta paga, kir nen yugun dek o. Arte kir kinobadek, Kinombae amende Roh mbogor paga agarik eti nen yigin o, yiluk yorarige.
21 # Mrk. 13:12; Luk. 21:16 Akuni yabonggane erugun mende yegerogon, ogarak nen ogarak waruwak nen yiluk wogoragin o. Nen etegerogon ar, ar ombae o akbur o imbirak nen erugun o. Elege endago mende nen, inagwiya inombae wene onggo dagalek yoraga, nen ir mondok min inaruak nen yuluk wogoragwi, erugun o. 22#Mat. 24:9, 13; Mrk. 13:13; Luk. 21:17Kir An murnarek waritagwi mende eti paga, Akuni obogar nen kir ina'ir kungginabugun o. Ogwe, akuni ebebar yiluk inaruk dek pago dogogun mende, irep kudi paga inagap endarigin o. 23Kir o kota ambimo anggon panggon ekinakwi kalok, kode o ambimo nggwe lano ar o. Nen An wene ambi yi yokerak o: Kir o Israel paga kota-kota nggwe etoma wene obogar auwan yorar lagikdek kinagik, Ar Akuni Inakbur enogo obok arar wagagemo kugun o.
24 # Luk. 6:40; Yoh. 13:16, 15:20 Ar murid kwak eti angguru tebelogo biluk, nen ar kwak nggok negen dek ar o. Nen ar yedoman mende eti nggok negen kigik, nen ar tuan kwak eti teberek negen etegeron dek ar o. 25#Mat. 9:34, 12:24; Mrk. 3:22; Luk. 11:15Ar murid nen angguru ndak-ndak etaga kalok eti obok arar o, nen ar yedoman mende nen tuan ndak-ndak ertaga kalok eti obok arar o. Nen ar kepalakeluarga#10:25 Keluarga, eti indonesia wene paga. Nen wene enggen eti: agwi inom, ombae inom, ewe awor inom, ar engga werek inom dambuk togo yiluk yugwi. endaga Beelzebul yogwi kalok, ir uma akman nggwe mende eti ibiluk arar o. Nen ir inendaga ebiluk maduk mende arar talinabugun!”
Ar Allah inobade dogorak wene
(Luk. 12:2-7)
26 # Mrk. 4:22; Luk. 8:17 Ir akuni mende inoba kinobade arugup o. Nenaluk, “Kimago birugwama agarik mende, kimago mondok dogogin dek o, nen aborama agarik mende abora dogogin mondok dek ar o. 27An nen wene o amum akla kiragago yokeragin mende eti, kir nen wene ebe iyok paga dagalogo o dinggagane akbinak paga telekma ar yorano o. Nen ambi kinarukmo pok-pok yokeragin mende, telekma nggokma etoma ar baga logo yorano o! 28Ir akuni nen kir kinebe kinarugun eti inoba kinobade arugup o, nenaluk ir nen kinaguringge inom ar warugun mondok dek o. Ar Allah kinagakdo inom, kinaguringge inom, waganogo indumo onggol binagu werek eti kwak perak, oba kinobade togon dogoni o, yiluk yorarige. 29Tewe pipit#10:29: Tewe Pipit: Tewe yi inebe bugudak ndak ar ma, ir akuni Yahudi mende nen, pasar paga etoma onggo kunggu dogolir, inebe lima kalok, onggo uang sen mbere bugu lagugwa. bugudak ndak inebe mbere kalok uang sen ambi ar paga waganu ndak o. Ogwe kinombae mbogor paga mende akla andagikdek kigik, tewe bugudak ndak wude eti ambi nggar wuragin mondok dek o. 30Kir kiniri kinaluakma werek etoma obogar, Ar inggi dinggilik werek o. 31Etegerogon ma, kir kinobade arugup o. Nenaluk kir kinebe tewe wude eti ndak-ndak dek o ogwe, kir kinebe eti onggo ambik mende arar o!”
Yesus abok telekma bagalogo yurak wene
(Luk. 12:8-9)
32“Ar ta nen an Ar mutek mende o yiluk telekma bagalogo yoraga kalok, An dek Nombae mbogor paga mende ilka paga, ar endaga telekma ar bagalogo yorigin o. 33#2Tim. 2:12Ogwe ta nen ar An ninggukdek o yiluk telekma bugalka kalok, ar eti An Nombae mbogor paga mende ika paga, ar eti An ninggukdek o yiluk telekma bagalogo yorigin o.”
Dambulogo binanu mende dek, ogwe agorogo binanu mende wene
(Luk. 12:51-53, 14:26-27)
34“Kinakla nen o agar paga yoma dambulogo binagik nen yiluk wagagi andagup o. An dambulogo binagik nen yiluk wagagi dek o, ogwe agorogo binagik nen yiluk wagagi o. 35An wagagi eti, ombak nen aktu imbirak agortagwi, akbur wedak nen ar ombae imbirak agortagwi, ar ak kwe nen agwiya kwe imbirak agortagwi erogo bak nen yiluk wagagi o.#Mi. 7:6 36Nen ir nggok togo agortarugun kwak eti, ir keluarga akla welagi mende arar o.
37Akuni An mutnarek wagikdek ir inagwiya inombae iniliti kunik erinakwi mende eti, ir nen An mutnarek laurak inokban mondok dek o. Ogwe ir inakburi wadigi komadigi iniliti kunik erinakwi mende eti, An nakburi arugun mondok dek ar o. 38Akuni o kari karo waganggidek dogolir nen, An murnarek warugun mende, ir An mutnarek mende arugun mondok dek ar o.#Mat. 16:24; Mrk. 8:34; Luk. 9:23 39#Mat. 16:25; Mrk. 8:35; Luk. 9:24, 17:33; Yoh. 12:25Akuni iniluk dogu mende idi ekbatalok dogogun mende, iniluk dogu mende eti dek arigin o. Ogwe ir akuni ir iniluk dogu mende An nake paga dek arugun kalok, ir inebe iniluk dogu mende eti onde ekodagun.”
Pano ekwi mende onggo wogoragin wene
(Mrk. 9:41)
40 # Mrk. 9:37; Luk. 9:48, 10:16; Yoh. 13:20 “Ir akuni nen kir wokinakwi kalok, An arar woknabugun o. Nen ir akuni nen An wornabugun dek kalok, ir nen Ar An lakbani wagage enogo arar waganugun o. 41Ar ta nen akuni yi ar ebe nabi mende arar o yiluk ar nabi ebe waganigin kalok, ar eti nabi mende onggo arar wogorigin. Nen ar ta nen akuni ambi ebe akuni ebebar mende arar yiluk akuni ebebar mende enogo wagangga kalok, ar eti akuni ebebar mende onggo arar wogorigin o. 42Ar ta nen akuni An mutnarek lagwi mende ebe yiduk maduk mende kigigar, i min mende mangkok ambi ar todogo magarigin kalok, Ar akuni eti ar onggo wogorurak denek mende ambi bularigin mondok dek o!”

Currently Selected:

MATIUS 10: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in