YouVersion Logo
Search Icon

Luka 6

6
Enkikilikuanata naipirta enkolong e Sabato
(Mat 12.1-8; Mk 2.23-28)
1 # Enkig 23.25 Neaku ore te nkolong e nkiyeng'iyeng naji Sabato, neim Yesu atua nkurman e nkano. Negilu lkipaareta lenyena lukuny e nkano nepupu too nkaik aanya lanterera. 2Nejoki embata oo Lfarisayo, “Kaji etiu pee iasiasa enemeishoruno too nkitanapat ang te nkolong e Sabato?” 3Newaliki Yesu ajoki, “Keitu ai kata isumusumu enataasa Daudi o looisiritore pee etir esumash? 4#Ilaw 24.9#1 Sam 21.1-6Eneikuna pee ejing enkaji e Nkai, neitayu emukate nasinya, nenya, neng'arie sii lelo ooisiritore. Neibala nchere meishoruno too nkitanapat meinosa likae tung'ani ina mukate leme lapolosak?” 5Neitoki Yesu ajoki, “Olkitok le nkolong e Sabato doi Enkerai e Tung'ani.”
Eishiunye Yesu oltung'ani oikaole enkaina te nkolong e Sabato
(Mat 12.9-14; Mk 3.1-6)
6Ore ti ae olong e Sabato nejing Yesu enkaji e ntumo aiteng'enisho. Netii oltung'ani ine oikaoele enkaina e tatene. 7Neing'oru ake kulikae aigerok o Lfarisayo embae naitang'orie Yesu aajo eitarruoyie; nejur pee edol te naa keeta oltung'ani oishiunye te nkolong e Sabato. 8Kake etayiolo Yesu ndamunot enye nejoki ilo tung'ani oikaoele enkaina, “Inyo wou dukuya tene.” Neinyototo ilo tung'ani neitashe teine. 9Nejoki taa Yesu ninche, “Aikilikuan intae ena? Kaa naishoruno too nkitanapat mataas te nkolong e Sabato? Keishoruno mataar ana mataret?” 10Nekurraki pooki inkonyek aing'or, neitoki ajoki ilo tung'ani, “Intorioi enkaina ino!” Neiko nejia, neishiu enkaina enye. 11Kake eiputa ninche engoro sapuk neiguana maate eing'oru enaitaas Yesu.
Etegelua Yesu lkipaareta lenyena tomon o aare
(Mat 10.1-4; Mk 3.13-19)
12Ore te nena olong'i, neilep Yesu alo oldoinyo aomon, neton enkewarie pooki eomonito Enkai. 13Ore pee ekenyu neipot lkipaareta lenyena negelu tomon o aare tiatua ninche nejo ninche lkipaareta. 14Naa Simon eipoto ajo Petero o Anterea olalashe lenye; o Yakobo o Yohana, o Filipo o Bartolomayo; 15Matayo o Tomas, Yakobo ole Alfayo o Simon oji olkirowuai; 16Yudas olayioni le Yakobo o Yudas Iskariot laa ninye otakaldayie Yesu.
Etareto Yesu ltung'ana kumok oleng
(Mat 4.23-25)
17Ore pee edou Yesu oo lkipaareta lenyena to ldoinyo nepuonu enkisiashata. Netii ine lkipaareta lenyena kumok o siamon naaing'uaa Yudea o Yerusalem o lomanaa le Tiro o Sidon; 18laa ninye eetuo aainining nejo sii pee eishiunye imuoyiaritin enye. Ore lelo ooitanyamalita loiriruani ooiduruk, neishiunye. 19Netem pooki ng'ae teina siamo aiseyie ninye amu, kepuku engolon tiatua ninye neishiunye pooki.
Iloomayiana o lememayiana te Nkai
(Mat 5.1-12)
20Neraposhu Yesu nkonyek aing'or lkipaareta lenyena nejo, “Imayianana intae ilaisinak amu eninyi enkitoria e Nkai.
21“Imayianana ilooata taata esumash; amu keitaraposhi intae.
“Imayianana ilooishir taata amu iyiookiki aakueni.
22 # 1 Pet 4.14 “Imayianana te neibayu intae iltung'ana, nekepaa intae nemor, nemit eipoti nkarn inyi ejo ntorrok, te nkaraki Enkerai e Tung'ani. 23#2 Int 36.16; Iat 7.52Ore ina olong entishipata niranyiranya aaipidipid te ng'ida, amu kesipa ai kitok enkishorunoto naishori intae te Keper; amu ina apa eitaasa iloo papaai linyi iloibonok li apa.
24“Kake ee ekake ayia intae ilkarsisi taata; indipa intae aanoto olkar linyi.
25“Ee kake ayia intae ilooraposho taata; keyooki atir intae esumash.
“Woi ake intae ilookueni taata; iyiookiki ake aaishir.
26“Ee kake ayia te neimaki intae ltung'ana aaisis; nejia taa apake eikuna iloo papaai linyi aaisis iloibonok le lejare.
Entonyor ilmang'ati linyi
(Mat 5.38-48; 7.12a)
27“Kake ajoki intae kulo laaning'ito, 28entonyor ilmang'ati linyi; entaasa isupati ilooiba intae; entamayian ilo odek intae; ore iloosukeny intae neinyial, entoomonoki. 29Ore pee kiosh oltung'ani eseder nyaaki inchoo sii enkae; ore pee eya oltung'ani olkila lino; inchoo sii enchati meewa. 30Inchoo pooki likiomon; ore pee eya oltung'ani enino, mimpotu aoru. 31#Tob 4.15; Mat 7.12Intaasa ilkulikae tung'ana anaa eniyieu nikintaas ninche iyie.
32“Amaa te naa iloonyor intae ake inyorrinyorro, kaji eret ina te intae? Kenyor sii ninche larruok iloonyor ninche. 33Amaa sii te naa lelo ake ooitaas intae isupati intaasiasa sii intae, kaji eret ina te intae? Nejia eiko sii ninche ilarruok. 34Naa amaa te naa pooki ake olisilen naa elde ake liyiolo ajo kilaaki, ainyoo eret ina te iyie? Keisilenokino sii ninche ilarruok eyiolo aajo kelaakini aaiputaki. 35#Esek 4.10,11Kake ore intae, entonyor ilmang'ati linyi niaasiasa isupati; enchooi te sile misiligugu toki naitu; naa itumutumu enkishorunoto kitok; niaakuku nkera o lotii Shumata Aisul te pooki, amu ore ninye keing'urrie ilarruok o lemeeta enashe. 36Enoto olng'ur anaa Papa linyi oata olng'ur.
Toduaa ake enkiguana ninguanare lkulikae
(Mat 7.1-5)
37“Minguanare pee mikinguanareki; minor pee mikinorri, entapalaki pee epalakini intae. 38Enchooi pee eishori intae; aaisho emborei sidai narujakino, neiposhakino, o metadooi nepiki ilbenia too lgooitie linyi; amu ore ake ina nitemakinyenye lkulikae naa ninye ake etemakinyeki sii ninche intae.”
39 # Mat 15.14 Neitoki Yesu aisho ninche enkitanyaanyukoto, nejo, “Keidim olmodooni atoriko likae modooni? Aimesulakino pokira aare engumoto? 40#Mat 10.24,25; Yhn 13.16; 15.20Megiroo oloiteng'eni oloiteng'en; kake ore eidipaki aaiteng'ena netiu anaa oloiteng'ena ninye. 41Kainyoo pee idol entubuloi natii enkong'u o lalashe lino, nimidol olchata otii enkong'u ino makewan? 42Kaji nko pee ijoki olalashe lino, ‘Olalashe lai, ntasho maaitayu entubuloi nikitii enkong'u ino makewan,’ eji nimidol olchata likitii enkong'u ino makewan? Lo sunkuroi, tang'asa intayu ilo shata likitii enkong'u ino pee itum taa atodolisho, nintayu entubuloi natii enkong'u o lalashe lino.
Ilng'anayio eyiolounyeki olchani
(Mat 7.16-20; 12.33-35)
43“Meetae olchani sidai oiu ilng'anayio torrok, aashu olchani torrono oiu ilng'anayio sidain; 44#Mat 12.33amu eyiolouni ake olchani too lng'anayio lenyena. Amu metumieki olaimurunyai ilng'abolo, nemetumieki isabibu intulele. 45#Mat 12.34Keitayu oltung'ani supat isupati naaitung'uaa olchumati supat otii oltau lenye, neitayu oltung'ani torrono ntorrok naaitung'uaa olchumati torrono otii oltau lenye, amu inaabore oltau lo ltung'ani eiro oltung'ani te nkutuk enye.
Ilkitamanyunot are ooduta
(Mat 7.24-27)
46“Kainyoo pee kijojo, ‘Olaitoriani, Olaitoriani,’ nimiaasiasa enajoki intae? 47Kaliki intae enetiu ololotu enatii nening enajoki, neas nena natejo. 48Etiu ninye anaa oltung'ani oshet enkaji, neng'as atur enkop aitugut, neunoki osoit olkitamanyunoto. Ore pee enang'unye enkare nenang'akino ina aji, kake nelaikino aigusugusie amu enotokoki olkitamanyunoto. 49Kake ore ilo oning nemeas ae, etiu anaa oltung'ani otesheta enkaji eitu eng'as apik olkitamanyunoto. Ore pee enang'unye enkare neipony te ngolon enaduoo aji, neurori nabo kata, neme euroroto sii iyie ina natuurori enaduoo aji.”

Currently Selected:

Luka 6: BIBLIACATHO

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in