YouVersion Logo
Search Icon

Suro 7

7
Pololita Stefanus
1Mepekune' Imam Bohe hi Stefanus, na'uli': ”Makono mpu'u hewa to ra'uli' bali'-nu toera-e?”
2Na'uli' Stefanus: ”Ompi'–ompi', tuama–tuama! Pe'epei-ka-kuwo ulu lolita-ku! Owi, nto'u ntu'a-ta Abraham hi tana' Mesopotamia-pidi, kako'ia-na mentoli tumai hi ngata Haran, Alata'ala to bohe kabaraka'-na mehupa' hi ntu'a-ta toei, 3na'uli'-ki: ’Palahii ngata-nu pai' ompi'-nu. Hilou-ko hi ngata to kutudo'-koko mpai'.’ 4Toe pai' napalahii mpu'u-mi tana'-ra to Kasdim tumai hi ngata Haran. Hi ngata Haran toe, tuama-na Abraham mate-mi. Pai' oti toe, Alata'ala mpopentoli wo'o-imi Abraham tumai hi tana' tohe'i, to tapo'ohai'-mi tempo toi-e. 5Nto'u toe, Alata'ala uma mpowai' tana' toi hi Abraham, nau' hampotomia. Sampale-di, Alata'ala mojanci hi Abraham, na'uli': ’Tana' tohe'i mpai' kuwai'-koko, duu' rata hi muli–muli-nu.’ Hiaa' nto'u toe, ko'ia-hawo ria ana'-na. 6Aga Alata'ala mpo'uli'-ki Abraham hewa toi: ’Muli-nu mpai' mesowo' hi ngata doo. Pue' ngata toera mpai' mpobatua-ra pai' mpobalinai'-ra hante makanca rala-na opo' atu mpae. 7Tapi' oti toe, Aku' moto mpohuku' pue' ngata to mpobatua muli-nu toera, pai' lako' malai-rada ngkai tana' tetu, tumai mpopue'-a hi tana' tohe'i.’ Wae-mi lolita-na Alata'ala hi Abraham. 8Oti toe, Alata'ala mpobabehi pojanci posidaia'-na hante Abraham, pai' nahubui bona Abraham pai' hawe'ea muli-na ratini'. Ada petini' toe jadi' tanda pojanci-na Alata'ala hante muli Abraham. Jadi', putu mpu'u-mi ana' Abraham to rahanga' Ishak, natini'-imi hi eo kawalu-na. Oti toe wo'o-hawo, Ishak mpotini' Yakub ana'-na. Pai' Yakub mpotini' ana'-na to hampulu' rodua. Pai' hira' toe-mi to jadi' ntu'a-ta kita' to Yahudi.
9”Ntu'a-ta toera mohingi' hi Yusuf ompi'-ra, alaa-na rapobalu'-i pai'-i rapobatua hi tana' Mesir. Aga Alata'ala mpodohei-i, 10pai' ka'omea-na nabahaka-imi ngkai hawe'ea kaparia-na. Nawai'-i kapantea to mpokagoe' nono Firaun, magau' hi tana' Mesir, alaa-na Firaun mpo'ongko'-i jadi' gubernur tana' Mesir pai' jadi' topohawa' hi rala tomi-na. 11Ngkai ree, rata-mi oro' bohe hobo' hi tana' Mesir pai' tana' Kanaan. Rata-mi oro' bohe toe, wori' tauna to ntodohaka, pai' ntu'a-ta wo'o uma-pi ria pongkoni'-ra. 12Ngkai ree, na'epe Yakub, ria-hana pae rapobalu' hi Mesir. Toe pai' nahubui-ramo ana'–ana'-na, ntu'a-ta toera-e, hilou hi Mesir. Tohe'e pomako'-ra to lomo'-na hilou hi Mesir. 13Kahilou-ra karongkani-na, nalohu-miraka Yusuf kahi'a-nami ompi'-ra. Nto'u toe lako' na'inca-di Firaun kahema-ra ompi'-na Yusuf. 14Oti toe, Yusuf mpakatu kareba hilou hi Yakub tuama-na, mpo'uli'-ki bona hira' hantinaa mentoli hilou hi tana' Mesir. Kawori' tauna to mentoli hilou hi Mesir toe, pitu mpulu' lima. 15Jadi', mentoli mpu'u-imi Yakub hi tana' Mesir, pai' tida hi ria duu'-na mate. Wae wo'o hawe'ea ana'-na. 16Aga wuku-ra rakeni nculii' moto tumai hi ngata Sikhem pai' ratana hi rala daeo' to na'oli Abraham ngkai muli Hemor hante doi pera'.
17”Mahaa–hae ngkai ree, neo' rata-mi tempo-na Alata'ala mpopadupa' pojanci-na hi Abraham. Momuli–muli-ramo ntu'a-ta hi tana' Mesir, duu'-na wori' lia-ramo. 18Ka'omea-na, ria magau' to moparenta hi Mesir, to uma mpokiwoi kahema-na Yusuf. 19Magau' toei mposapai ntu'a-ta owi pai' nabalinai'-ra. Nahubui-ra mpotadi ana'lei-ra bona mate. 20Nto'u toe, putu-imi-hawo Musa. Musa toei, hadua ana' to subo' lia. Tolu mula-i-wadi rapodoo rala tomi totu'a-na, pai'-i ratadi. 21Hi karatadi-na toe, ana' toronaa Firaun mpotima'-i, pai' napodoo naponcawa ana'-na moto-mi. 22Jadi', Musa rapoposikola hi hawe'ea kapantea to Mesir, pai' alaa-na mokuasa mpu'u-i hi pololita-na pai' hi pongkale-na.
23”Kahono'-na opo' mpulu' mpae-mi umuru-na Musa, ria patuju-na doko' mpencuai' hingka ompi'-na muli Israel. 24Karata-na hi ria, mpohilo-i hadua to Israel naweba' hadua to Mesir. Kahilou-nami mpehawa-ki ompi'-na, mpopatehi to Mesir toei. 25Na'ulia'-hana Musa, ra'inca moto ompi'-na kahi'a-nami to napopale Alata'ala mpobahaka-ra ngkai karapobatuaa-ra. Ntaa' uma-di ra'incai.
26”Kamepulo-na, nahilo wo'o rodua to motuda', paka' to Israel. Jadi', apa' doko' napopohintuwu'-ra, toe pai' na'uli'-miraka: ’Napa pai' motuda' moto-mokoi, koi' ntali ompi'?’ 27Tapi' to hadua to mpoweba'-mi doo-na mpotulaka Musa pai' na'uli'-ki: ’Hema to mpo'ongko'-ko jadi' pangkeni to mpobotuhi kara–kara-kai? 28Ba doko' mpopatehi aku' wo'o-moko, hewa kampopatehi-nu to Mesir wengi-e?’ 29Kana'epe-na Musa telohu-mi kehi-na toe, metibo'-imi ngkai tana' Mesir hilou tida hi tana' Midian. Hi ria-i motobinei, pai'-i mo'anai' rodua.
30”Opo' mpulu' mpae ngkai ree, mehupa' hadua mala'eka mpohirua'-ki Musa hi tana' to wao' mohu' Bulu' Sinai. Mala'eka toe mehupa' hi rala julumpu to jela'. 31Konce-i Musa mpohilo toe, toe pai' hilou namohui' doko' na'inca ba napa-i-hawo. Nto'u toe, na'epe lolita Pue' to mpo'uli': 32’Aku'-mi Alata'ala to rapue' ntu'a-nu. Aku'-mi Alata'ala to napue' Abraham, Ishak pai' Yakub.’ Mpo'epe toe, moridi'-imi Musa nakeni eka'-na, pai' uma-ipi daho' mponaa julumpu to jela' toe. 33Na'uli' wo'o-mi Pue' mpo'uli'-ki: ’Roncu sapatu'-nu, apa' tana' to nupokorei tetu-e, tana' to moroli'. 34Kuhilo mpu'u-mi kapai' tuwu'-ra ntodea-ku to Israel hi Mesir. Ku'epe-mi pontodohaka-ra. Toe pai' hompo-ama tumai doko' mpobahaka-ra. Jadi', tumai-ko, kuhubui-ko hilou hi tana' Mesir, bona mpobahaka-ra to Israel.’ Toe-mi lolita-na Pue' Alata'ala hi Musa.
35”Jadi', Musa to rasapuaka to Israel wengi, hi'a lau-mi to nahubui Alata'ala hilou mpobahaka-ra. Lomo'-na rasapuaka-i, ra'uli': ’Hema to mpo'ongko'-ko jadi' pangkeni to mpobotuhi kara–kara-kai?’ Hiaa' hi'a mpu'u-mi to nakio' Alata'ala hante wiwi mala'eka to mpololitai-i ngkai rala julumpu. Hi'a mpu'u-mi to na'ongko' Alata'ala jadi' pangkeni to mpobahaka-ra. 36Musa toe-mile to mpakeni-ra malai ngkai tana' Mesir. Hi'a-mi to mpobabehi anu mobaraka' pai' tanda mekoncehi hi Mesir, hi Tahi' Molei pai' hi tana' to wao' rala-na opo' mpulu' mpae. 37Musa toe wo'o-mi to mpo'uli'-raka to Israel owi hewa toi: ’Alata'ala mpai' mpo'ongko' hadua ngkai ompi'-ni jadi' nabi hewa aku' toi.’ 38Musa toe-mile to mpodoo-ra ntodea to Israel hi tana' to wao'-e. Hi'a-mi to mpo'epe lolita mala'eka to mpololitai-i hi lolo Bulu' Sinai, pai'-i jadi' tauntongo' to mpoparata lolita toe hi ntu'a-ta owi. Hi'a to mpotarima ngkai Pue' Ala lolita to tuwu' to raparata-taka duu' tempo toi-e.
39”Aga ntu'a-ta owi, uma-ra-rana dota mengkoru hi Musa. Rasapuaka-i jadi' pangkeni-ra. Doko' nculii' lau-ramo hilou hi tana' Mesir. 40Ra'uli' mpo'uli'-ki Harun: #7:40 Harun: tuaka Musa (hilo Kel. 4: 14; 32:1-6) ’Babehi-taka pinotau to ma'ala tapue', bona pinotau tetu-damo to mpokeni-ta. Apa' uma-pi ki'incai napa to jadi' hi Musa tetui to mpakeni-ta malai ngkai Mesir.’ 41Ngkai ree, rababehi mpu'u-mi lence ana' japi ngkai bulawa. Rapue'-mi lence to rababehi tetu, rasumale'-ki porewua, pai' mosusa'-ramo mpo'une' babehia pale-ra moto. 42Toe pai' Alata'ala mpalahii-ra, napelele'-ra mpopue' betue' hi langi'. Apa' ria Lolita Pue' Ala to te'uki' hi rala sura nabi–nabi, hewa toi moni-na:
’Ee to Israel!
Bula-ni hi tana' to wao' rala-na opo' mpulu' mpae,
mposumale'-koi porewua jadi' pepue'-ni.
Aga bela hi Aku' pepue'-ni tetu.
43Mepue'-koi hi pue' to rahanga' Molokh,
pai' tomi-na nikeni–keni oa' dohe-ni.
Mepue' wo'o-koi hi pinotau to molence betue' Refan.
Lence–lence toe-mi to nibabehi bona nipue'.
Toe pai' kupelele' moto-koi mpai' ratawani,
pai' rakeni hilou duu' rata hi mali ria ngata Babel.’
Toe-mi lolita-na Pue' Ala hi ntu'a-ta owi.
44”Bula-ra ntu'a-ta owi hi tana' to wao', Pue' Ala mpohubui Musa mpobabehi kemah jadi' tomi pepuea'-ra. Kemah toe jadi' tanda karia-na Alata'ala hi laintongo' to Yahudi, pai' rababehi ntuku' lence to napopohiloi Pue' Ala hi Musa. Jadi', kemah pepuea' toe rakeni oa' ntu'a-ta owi bula-ra hi tana' to wao'. 45Mahaa–hae ngkai ree, mate-ramo ntu'a-ta hi tana' to wao' toe. Pai' ana'-ra mpokeni kemah pepuea'-ra toe mesua' hi tana' Kanaan toi. Nto'u toe, Alata'ala mpopalai pue' ngata Kanaan, pai' Yosua mpakeni-ra to Israel mpema'ala tana' to tapo'ohai'-mi toi-e. Jadi' kemah pepuea' toe, ria-pidi hi laintongo' to Israel owi, duu' rata hi tempo-na Magau' Daud. 46Daud tohe'e mpakagoe' nono Pue' Ala. Mekakae-i hi Pue' Ala, na'uli': ’O Alata'ala to napue' Yakub owi, kuperapi' bona nupiliu-a mpowangu tomi po'ohaa'-nu.’ 47Aga uma napiliu-i. Ana'-na-damo mpai' to rahanga' Salomo to mpowangu Tomi Alata'ala.
48”Tapi' kakoo–kono-na, Alata'ala uma-i-hana mo'oha' hi tomi to nababehi manusia'. Apa' meliu kabaraka'-na ngkai hawe'ea to rapue'. Ria hadua nabi owi to mpo'uli' hewa toi:
49Na'uli' Pue' Ala:
’Langi' pohuraa-ku,
pai' dunia' pentodua-ku.
Ha tomi napa-i mpai' to doko' niwangu-kae?
Hiapa mpai' to natao jadi' tomi katidaa-kue?
50Hiaa' bo Aku'-di to mpajadi' hawe'ea-nae!’
Wae-mi Lolita Pue'.”
51Na'uli' wo'o-mi Stefanus mpo'uli'-raka totu'a to Yahudi: ”Uma mowo katu'a maga-ni ompi'! Uma mowo kamengkabatu-ni! Uma mowo kamengkawongo-ni mpe'epei Lolita Pue' Ala! Bate hibalia hante ntu'a-ta owi-koi, mposapuaka oa' Inoha' Tomoroli'. 52Uma ria haduaa nabi to uma rabalinai' ntu'a-ni owi. Rapatehi-ra suro–suro Alata'ala owi to mpo'uli' karia-na mpai' Batua Alata'ala to monoa', Hi'a-mi Yesus. Hiaa' hewa toe lau, koi'-mi to mpobalu' Batua Alata'ala toei hi bali'-na. Koi' to mpopatehi-i! 53Koi' to mpotarima Atura Pue' Ala to raparata mala'eka hi ntu'a-ta, aga uma nituku'.”
Stefanus rapatehi
54Kara'epe-na topohura toera lolita Stefanus, gigi-mi nono-ra, pai' ngkuku' maga-ramo. 55Ngkai ree, Stefanus nakuasai Inoha' Tomoroli', pai'-i mengoa' hi langi'. Nahilo-mi baraka'-na Alata'ala, pai' nahilo wo'o Yesus mokore hi mali ngka'ana Alata'ala. 56Na'uli' Stefanus: ”Hilo-dile! Kuhilo langi' mobea pai' Ana' Manusia' mokore hi mali ngka'ana Alata'ala!”
57Ngkai ree, topohura agama toera mpo'ompo tilinga-ra, pai'-ra mejeu' mpesukui bona neo'-pi ra'epei lolita Stefanus. Karaperapai-nami, rahoko'-i, 58pai'-i radii' hilou hi mali ngata bona rapatehi-i rapana' hante watu. Sabi' boa' to mpobalihi Stefanus mporoncu baju-ra bona lompe' pepana'-ra. Baju-ra toe rawai'-ki hadua tomane to rahanga' Saulus bona nadongo-raka. 59Bula-na Stefanus rapana', mekakae-imi, na'uli': ”Pue' Yesus, doa-mi kao'-ku!” 60Oti toe, mowingkotu'-i pai' na'uli' napesukui: ”Pue', neo'-ra nuhuku' ngkai jeko'-ra toi.” Ka'oti-na mololita hewa toe, mate-imi.

Currently Selected:

Suro 7: PPK

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in