Lukas 9
9
Yesus nen agoromi inebe 12 yomenogo inasuk warogo laʼbiyasike wene
(Matius 10:5-15; Markus 6:7-13)
1Esigit diluk yogisalok, at Yesus nen at ane waganggo laguka mende inebe 12 yomenogo nandorli wisuwagaluk waisasikemo wagukama nen, at obatne paga yi kugi ndi kugi inobabut weyak mende akoni inakla nen wula ʼbiyigik, yi u ndi u werek kalok kagarinakik, kagako dogowagaluk, at obatne it wogisalok inde diyasike. 2Esigit diluk inde diyasikesik, it nen Allah apma ʼbiyagin wene etnogo yogisigik, u warek mende kagarinakik, kagako dogowagaluk laʼbiyasike. 3Laʼbiyasi dogolik, men yisike,
“Yi mende ndi mende kolak lausak ake omanggi mondok wolok lagup. Kinaregerluk inom, yi mende ndi mende wokisasinem su yukarlugun mende inom, kimbiri roti mende inom, uang inom, nen kiniyom yisugun mende mberendek inom, omanggi mondok waganggup o. 4Nen, kit o etoma lagonem panorogo wokinako kalok, etomaat dogoluk, o unggul werlekmangge luwogoluk kalok, o etoma nenat dukiluk lano. 5Nen, o unggul omanggi nen wokinakidek kalok, o unggul eti togot diyalok duki wago dogolik, it diduwagaluk kiniyok kola korogo ʼbiluk duki witno o,” yiluk laʼbiyasikemo, 6it yomenogo laguka. Lago dogolik, o yi ai ndi ai pano wene etnogo mondok yogisigik, u kagarinakik, kagarik laguka.
Ap nggok Herodes obake mbalagike wene
(Matius 14:1-12; Markus 6:14-29)
7-8Esigit diluk kagarik noko lagukama, ap nggok Herodes o Galilea endaganggok welagike mende eti, wene eti taʼbokogonat asuk kolkike. It akoni amberek nen,
“Yohanes etnogo watlagasik iluk aga o,” yiluk yigik, nen, it amberek nen,
“Ap Elia etnogo winam agama o,” yiluk yigik, nen it amberek nen,
“Ap alep Allah wene yogisasi laguka mende yomenogo omanggi iluk agama o,” yiluk yigik, yisi lagukama, ap nggok Herodes etnogo obake mbalagike. 9Obake mbalagikesik,
“Yohanes eti an nenat arlonggop ade ʼbogokogo waki mendeat, esigit diluk kagarigogo yiluk, nasuk kolki eti, ta nen kagarigogo?” yiluk Yesus ilenggen kagaluk akla ebeko lagike.
Yesus nen akoni inebe 5.000 paga kimbiri wogisasike wene
(Matius 14:13-21; Markus 6:30-44; Yohanes 6:1-14)
10It ap inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo lagukasik nen, iniyok oba wagukasik, kagarik noko laguka mende yomenogo mbilin-mbalin Yesus yogokuka. Esigit diluk yogokukama, at nen wogisek inarlikneat o unggul endaga Betsaida etoma lagike. 11Etoma inarlikneat laguka mende, it akoni amberek nen,
“At Yesus etnogo o etoma laga o,” yiluk akoni dogalegat yomenogo inasuk kolkukasik nen, omborlik laguka. Lagukama, at Yesus nen keyagi warogo woginakikesik, Allah apma ʼbiyaligogo wene etnogo yogisigik, inebe u warek kalok kagarinakik, kagakike. 12Esigit diluk kagarinako nggorlek, o mo arat nggobokogo lagikemo nen, Yesus agoromi inebe 12 yomenogo oba wagukasik, men yogokuka,
“Nit yoma akoni inaren dekma werek yi, akoni yoma inambiri ninggik, noge yigik, lowak nen, o unggul nggokma inom, ʼbugurlakma inom o etoma laʼbiyan o,” yiluk yogokuka. 13Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen,
“Inambiri nausak mende, kit nenat wogisani o,” yogisasikemo it nen,
“Nit nen, kimbiri roti mende 5 inom, ikan 2 inom, ya arlek werek yi, nit nen akoni yoma inake amberek onggo mbalisa lowagaluk yegen a,” yiluk onggo yogokuka eti, 14akoni inebe ap arlek, 5.000 negen werekma yisuka. Yisukama, at Yesus nen agoromi yomenogo yogisasi dogolik,
“It yoma inebe 50 negen korek larik lowak nen, yogisani o,” yiluk yogisasike. 15Esigit diluk yogisasikemo, at nen yisike ndak-ndagat,
“Korek latni,” yiluk yogisasukama korek larik laguka. 16Arat korek larik lagukama nen, at Yesus kimbiri roti 5 paga eranogo, ikan mbere eranogo inom inggimo waganggikesik nen, ilenggen mbogot oba liyakalok, Allah keyagi warogo, sembayan yisike. Sembayan yiluk nen, kimbiri inom, ikan inom yomenogo inggi nen yugusogo agoromi yomenogo nen, sumburisawagaluk, wogisasike. 17Nen, arat sumburisasukama inelabut togonat nasukama ndindu agike mende mul yago 12 paga yukarlogo ʼbisuka.
Petrus nen, “Kat Kristus at o,” yiluk yogokike wene
(Matius 16:13-19; Markus 8:27-29)
18Ininggi omanggi paga, Yesus arligat sembayan yisinem agoromi at ane waganggo laguka mende yomenogo oba waguka. Wagukama at nen kinok inoba waganggo dogolik,
“Akoni dogalegat yomenogo nen an pasik ta yiligogi,” yiluk yisikemo, it nen,
19“It amberek nen,
Yohanes ima wusa ʼbiyasi lagike mende etnogo yigik, it amberek nen,
Elia at o, yigik, it amberek nen,
It ap alep Allah wene yogisasi laguka mende yomenogo omanggi iluk agasik werek o, yigik, yiligogi o,” yiluk yogokuka. 20Esigit diluk yogokukama at Yesus nen,
“Mende, kit yi nen, an pasik ta yiligogi,” yiluk yogisasikemo at Petrus nen,
“Kat kebe Kristus, nit ndil ninabuwagaluk Allah nen laʼbi wisigin yiluk abok yoknisasike etnogoat o,” yiluk yogokikemo, 21at Yesus nen, it agoromi yomenogo taʼbokogonat men yogisasike,
“An nebe pasik yeke eti, akoni amberek mondok yogisagup o,” yiluk inasuk wakike.
At Yesus nen, “An nasugun o,” yiluk alebagik yogisasike wene
(Matius 16:21-28; Markus 8:31–9:1)
22At Yesus nen inasuk esigit diluk wakikesik nen,
“An abat endak lasi wagagi etnogo, it ap inarluwendek inom, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek inom, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende inom, an nebe inaʼit atluk noba yi aik ndi aik kagat nabiluk nebe nasugun o. Nasumo nen, ninggi mbere warek dogoluk nen, ninggi omanggi yi paga, Allah nen nilugut nabigin o,” yiluk yogisasike. 23Esigit diluk yogisasikesik nen, wene omanggi it akoni taʼbokogonat men yogisasike,
“Ta nen, an nomborlik noko dogigiluk kalok, enggaerek pasik kagarigogo mende, togot diyalok nen, o kari-garo paga mendiyalok inarigogi mende eti inago dombok kibitngge yogongge wolok, an nomborligat noko dogigiluk wisuwak o. 24Nen, ta nen,
An nebe niluk dogusak warlok, yiluk ebe irli korlagin kalok, watlatluk nuk asigin o. Mende, an pasik watlasigin kalok, ebe ndilagin o. 25Nen ta nen, yi mende ndi mende agat oba mende taʼbokogonat inde asigin mende, ebe ake weyak atluk nuk asigin kalok, omanggi sabuseke yusak nogo? Mondok dek o. 26At ta nen,
An Yesus agot, yiluk nane eti akoni inil oba ʼbukakogo yogisau enggarli ago kalok, an abat endak lasi wagagi yi, yabunggane an nebe pogot nakik, nombae pogorakik, malaikat Allah arligat ake yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo pogorinakik, kagako nggorlek wago dogolik nen, ap yi an nagot mende yiluk nane ʼbukakogonat yusak nenggarli asigin o. 27Nen, kit mendek werek yoma mende amberek watlagidek dogolik, Allah apma ʼbiyasinem kinilenggen arat kugun o, yiluk, eberogonat yokisigi o,” yiluk yogisasike.
Yesus ndom oba dagisikesik elokonggen ninat kagat lagike wene
(Matius 17:1-8; Markus 9:2-8)
28Yesus nen wene eti arat yogisasikesik nen, ininggi 8 negen noge yiluk, Petrus inom, Yohanes inom, Yakub inom, wogisek ndom oba sembayan yigiluk dagasike. 29Dagisikesik nen, sembayan yisinem, at Yesus elokonggen ninat kagat lago dogolik, iyom nggut mondok aʼbigil weyak kagat lagike. 30Esigit diluk kagat lago nggorlek, eranogoat ap inebe mbere, Musa Elia imbisak, Yesus inom wene mbalkonem 31inebe pogorinabusak negenat winam agukasik werekma inilenggen iyasuka. Nen, wene mbalkuka eti, at Yesus ebe dogoluk degat Allah nen yisike ndak-ndagat, o Yerusalem watlasigin mende pasik yisi laguka. 32Esigit diluk yisi nggorlek, at Petrus agarlagi eranogo inom noge inilumo agikemo, noge yisukasik nen, iniluk agukasik Yesus ebe aʼbigil weyak yibat kasinem ap inebe mbere eranogo Yesus inom werekma inilenggen iyasuka. 33Iyasukama ap inebe mbere eranogo Yesus etoma ʼbiluk luwogoluk kagakonem, Petrus nen Yesus yogoko dogolik,
“Newe! Nit o yoma pano werek kigi. Nit orliya kenagan, kat kake omanggi, Musa ake omanggi, Elia ake omanggi pal dinagagun o,” yiluk esigit diluk yisike eti,
“An wene ninggit diluk mende yiligogo,” yiluk didigidegat yogokike. 34Esigit diluk yisi nggorlek eranogoat, oisa mondok sebelinabi wagike. Sebelinabi wagikemo, inebe oisa akla dogolik, inayuk mondok aguka. 35Inayuk mondok agukama oisa akla nen Allah ane men yogisasike,
“An naʼbut mikogo mendigi mende ebe yiat o. At ane etiat kolko dogono o,” yiluk yogisasike. 36Esigit diluk yogisasi nggorlek eranogoat inilenggen ʼbikasuka mende, at Yesus arligat werekma kasuka. Esigit diluk kagat lagikemo inilenggen kasukasik, wene kagat lagike mende eti, eta paga akoni amberek yogisigidek inaklaat welaguka.
Kugi obabut weyak mende elege omanggi akla unggisikesikmo Yesus nen nggigilogo wula ʼbisike wene
(Matius 17:14-18; Markus 9:14-27)
37Kuben kak, Yesus agoromi inom ndom oba yomenogo nen wusa wagonem akoni mondok dogalegat oba waguka. 38Oba wagukasik ap omanggi inakla nen ane nggokogon Yesus men yogokike,
“Newe! An naʼbut omanggiat endago mende yi ʼbikanok nen yiluk koba wolok wagi o. 39Kugi obabut weyak mende akla unggisinem, inggi iyok dik-dik kagako dogolik, wosirlagap mbalek dangga mbalek kagakik, naik yilik yilik agat oba wusa ʼbigik, kagako dogolik, elege akla nen kugi obabut weyak mende korla dukuʼbugat dogolik ebe weyagat diligogo. 40Esigit diluk kagarigogo eti paga, kat kagoromi kane waganigogi mende etoma nen wula ʼbuwagaluk yogisigi mende, it nen esigit diluk kagasusak erlok dek kagat laga,” yiluk yogokikemo 41at Yesus nen it akoni dogalek yomenogo men yogisasike,
“Akoni yomarani! Kit akoni yogondak werek mende yi, kinendainggen an noba panggot digidek dogolik nugakaligogi yoma! An nobakanini kambuk yiluk, ninggi meren oba ninom dogogun,” yiluk yogisasikesik nen, ap etnogo yogoko dogolik,
“Kaʼbut eti wolok eme o,” yiluk yogokike. 42Esigit diluk yogokikemo elege etnogo awan wolok wago nggorlek eranogoat, kugi obabut weyak mende etnogo nen elege etnogo agat oba nduntogo wusa ʼbisi dogolik, inggi iyok dik-dik kagakike. Esigit diluk kagakike mendeat, Yesus nen kugi obabut weyak mende etnogo,
“Dukin o,” yiluk mberitluk nen, elege etnogo pano kagarogo ombae wogokike. 43Esigit diluk kagakikemo akoni yomenogo dogalegat inilenggen kasukasik nen, Allah obatne mondok werek eti,
“Ninayuk,” yiluk ʼbi wakuka.
At Yesus nen, “An nasugunat o,” yiluk yabunggane dagakogo yogisasike wene
(Matius 17:22-23; Markus 9:30-32)
It akoni yomenogo Yesus nen yi kagakik, ndi kagakik, kagako lagike mende yomenogo ake,
“Iya!” yiluk ʼbi wako nggorlek, at nen, agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo yogisasi dogolik,
44“An wene yokisagin yi panorogo didisi dogoni o. An abat endak lasi wagagi yi, ap nen yonggo lalok it amberek nen nasuwagaluk, ininggi paga ʼbanugun o,” yiluk yogisasike mende, 45wene eti it nen didunogo yiluk, Allah nen inendainggen sebelkikemo, it didigidek dogolik, men yisuka,
“Wene eti ninggit diluk mende pasik yoknisegen,” yiluk kinok wokau inayuk nen, inane yigidek togot disuka.
Yesus agoromi nen, “Nggok kat nogo? An o,” yigik yisuka wene
(Matius 18:1-5; Markus 9:33-37)
46Eti paga, it Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo at omanggi nen,
“Nggok kat nogo? An o,” yigik, inane laʼbigik waʼbigik yisuka. 47Esigit diluk yisinem Yesus nen inakla ebekuka mende enggagat iyalok nen, elege ʼbugurlagat mende omanggi wolok eragalilu ʼbi wagikesik nen, 48it yomenogo men yogisasike,
“Kit kinakla yoma at endaga dek kai mende etiat ebe nggok, endaga werek asigin eti paga, ta nen elege yi an nake waganggo kalok, anat woknabigin o. Nen, an woknako kalok, at laʼbani wagike mende etnogo waganiginat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Ta nen kit mbet kisiligogo dek kalok, at ebe kit mendeat o,” yiluk yogisasike wene
(Markus 9:38-40)
49Esigit diluk yogisasinem, at Yohanes nen,
“Newe! Ap omanggi kugi obabut weyak mende inakla unggilukmo kat kendaga paga wula ʼbiyasinem kogosik nen, at eti nit ninom noko lago dek mende yiluk,
Esigit diluk kagakup, yiluk wenemuk mbalko,” yiluk yogokikemo, 50at Yesus nen,
“Esigit diluk kagakup yiluk wenemuk mbalusak dek o. Ta nen kit wenemuk mbet kisigidek kalok, at eti kit werekmangge mendeat o,” yiluk yogisasike.
Akoni o Samaria mende nen Yesus ebe waganggidek togot disuka wene
51Esigit diluk yogisalok nen, at Yesus ebe Allah nen mbogot oba liya ʼbusak arat korok agikemo, at akla nen,
“O Yerusalem wusagin o,” yiluk endainggen etoma mondok laʼbiluk kolak waganggike. 52At wusigidek dogolik yonggo alebagik amberek laʼbiyasike. Laʼbiyasikemo it yomenogo lagukasik nen,
“At ebe wisigin eti, at ake yi mende ndi mende nggarelogo ʼbuwok o,” yiluk o unggul Samaria etoma omanggila unggisuka. 53Esigit diluk unggisuka mende, akoni o Samaria mende etoma nen, at Yesus o Yerusalem wusagaluk kagakonem aren enggagat mbalkukasik nen, at ebe waganggidek togot disuka. 54Esigit diluk togot disukama, at Yesus ane waganggo laguka mende Yakobus inom, Yohanes inom, inilenggen iyalok nen, men yisuka,
“Ninewe! Kat nen pano ambegen kalok, inebe inasuwagaluk mbogot oba nen kindu wusa ʼbi wisuwak nen, nggino yogosuwok a?” yiluk yogokuka. 55Esigit diluk yogokukama at Yesus elokonggen mirlokogo lagiyalok nen,
“Esigit diluk kagasusak dek o,” yiluk wenemuk mberisasike. 56Wenemuk mberisalok nen, o omanggi werlekmangge laguka.
Ap amberek nen Yesus omborlik noko doguwogoluk yogokuka wene
(Matius 8:19-22)
57Yesus agoromi inom lagonem, at ap omanggi nen Yesus yogoko dogolik men yisike,
“Newe! Kat nggomangge ligin kalok, an komborlik mondok noko dogogin o,” yiluk yogokikemo 58at Yesus nen men yogokike,
“Yengge kelo eti, ai palek agat kulelogo anggolakla werek. Nen, sewe putluk liligogo mende eti, esigit dilugat ai palek weregat. Mende, an abat endak lasi wagagi yi, noge yisi dogusakma nago palek mondok dek o,” yiluk yogokike. 59Esigit diluk yogokikesik, ap omanggi yogoko dogolik,
“Nimbisak noko doguwok nen nomborlik eme o,” yiluk yogokike mendeat, ap etnogo nen,
“Iya, Newe! An nombae watlasusakma eti agatma ndak sali lak nen, kat nen,
Lan o, yiluk yoknetnok nen yiluk yokigi o,” yiluk yogokikemo 60at Yesus nen,
“It akoni werek mende kalok, it akoni inebe warek negen werek eti nenat salinako dogowak o. Mende, kat nen Allah apma ʼbiyaligogo wene eti, o yi ai ndi ai yogisilik noko dogono o,” yiluk yogokike. 61Esigit diluk yogokikemo, ap ninat omanggi nen at Yesus men yogokike,
“Newe! Kat komborlik noko dogusak ambigirikmo luwok nen, newe nagot ndak keyagi warinabi lak nen, laʼbaninok nen yiluk yokigi o,” yiluk yogokikemo, 62at Yesus nen,
“It akoni wen waganuwogoluk sege wolok lalok, wen paʼbiluk, yabunggane inelokonggen mirlokogo inomborlikngge lak lasi wirigogi kalok, Allah apma ʼbiyaligogoma etoma unggusak mondok dek o,” yiluk yogokike.
Currently Selected:
Lukas 9: DNA
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapi.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in