La’biyaske 2
2
Allah nen Agurengge mbogot oba nen inoba wusa ʼbi wagike wene
1Akoni Yahudi mende hari Pentakosta kagasusak mot-mot asi wagikemo, it akoni inendainggen Yesus oba panggot diluk welaguka mende inebe taʼbokogonat omanggimo nandorlek werekma 2eranogoat, o kwiyakne pulka wago dogolik ane yiligogo eti kak, Allah mbogot oba nen wusa ʼbi wagikemo, ane kuwak yisinem, it akoni uma korek welaguka mende yomenogo taʼbokogonat ane inasuk kolkuka. 3Inasuk kolkukasik inilenggen ʼbikasuka mende, kindu amulok negen nggulunet kilik inebe dombok inoba wusa ʼbi wagonem, inilenggen kasuka. 4Inilenggen esigit diluk kasi nggorlek, Allah Agurengge it taʼbokogonat inakla nggerlekogo unggisike. Unggiluk, Allah Agurengge nen,
“At eti ane esigit diluk yisi dogowak,” yiluk akla ambasike ndak-ndagat it akoni ninat mende inane paga yuwagaluk yanggul isasi nggorlek elalinat yisi laguka.
5Etinem, akoni Yahudi mende Allah wene kologo kagako laguka mende, o yi ai ndi ai taʼbokogonat nen Yerusalem nandorli wagukasik welaguka. 6Werekma, ane wuwu yisike etnogo inasuk kol diluk akoni inebe dogalegat nandorli waguka. Nandorli wagukasik werekma, it Yesus agoromi yomenogo nen it akoni yi ai ndi ai nen waguka mende yomenogo inane paga dombok yisinem, inasuk kolkukasik inagut lagike.
7Inagut lagikesik pogorako dogolik,
“It wene yoknisiligogi mende yoma inebe taʼbokogonat, inago o Galilea mende dek nogo? Galilea mendeat o. 8Mende, ninggit diluk kagat lagama nen nit akoni ninago ya nen da nen endak lagagu mende ninane paga dombok yisinem ninasuk koligogi ambegep. 9Nit ninebe ninago o Partia mende inom, Media mende inom, Elam mende inom, Mesopotamia mende inom, Yudea mende inom, Kapadokia mende inom, Pontus mende inom, Asia mende inom, 10Frigia mende inom, Pamfilia mende inom, Mesir mende inom, o Libia Kirene mot-mot eloma mende inom, o Roma eloma lagosik ninebe kuso negen welagosik wago mende inom, ninom werek yi. 11Nit pelakngge ebe Yahudi mende, nen it pelakngge werlek mende Yahudi mende ninoba unggi witluk Allah wene waganggukasik, Yahudi mende salek ninom welagoat. Nen, akoni o Kreta mende inom, akoni Arab mende ninom werekma, it ap yi nen Allah obatne paga elalinat kagarigogo mende yoknisasinem, ninenggaerek ninane paga dombok ninasuk koligogi yi,” yiluk, 12inobaka mbalatluk it-it pogorako dogolik,
“Eti kagat laga eti, ebe ninggit diluk mende,” yiluk yisuka. 13Mende, it amberek nen,
“Dek o. It yoma anggur enggen ambusu nenggasik nen kunu-gunu agakasik yiligogi o,” yiluk inobando ako laguka.
Allah wene Petrus nen yogisasike wene
14Inane esigit diluk yisi nggorlek, at Petrus etnogo Yesus agoromi inebe 11 paga yomenogo inom dogolik, mendokogo melagike. Melagikesik ane ʼbukakogo men yogisasike,
“Kit Yahudi mende inom, kit amberek yogondak ya o Yerusalem werek mende taʼbokogonat inom, nagarlagi nirugi. An wene yigin yi kinilu asuwak nen kinasuk kolini o. 15Yogondak o kuben jam 9 agama werek yi. Jam eti kak paga anggur enggen ambusu nalok kunu-gunu arigogo dek eti, kit nen,
It yi, anggur enggen ambusu nenggasik nen kunu-gunu agakasik yiligogi, yiluk ambasi lagap eti, dekmaat o. 16At te, at Yoel nen Allah wene yogisasi lagike mende Allah nen yogokikemo yisike kak, arat kagat laga o. 17At nen, men yisike,
At Allah nen yisi dogolik,
O ilugun oba an Nagurengge eti, nggokogonat akoni taʼbokogonat inoba wusa ʼbi wisigin o. Wusa ʼbi wagonem, kinaʼburi elege inom, komagarligi inom, nen an nane akoni yogisigik, kinagoromi elege tawe negen nen inaʼbi kigik, kinombae lak inarlonggandek mende nen inaʼbi kigik, kagako dogogun o.
18Etinem, an nanduwanengge mende, ap dek, kumi dek, an Nagurengge nggokogo inoba wusa ʼbi wisigin o. Wusa ʼbi wagonem it nen an nane yogisasi dogogun o.
19Nen, akoni nen pogorako dogowagaluk, elalin mende mbogot oba ombo yi paga kagakik, wene diduwagaluk agat oba wema yoma kagakik, kagako dogolik, yi mende ndi mende paga, mep inom, kindu inom, sode inom, ageyaga inom paga, kagasigin o.
20An kinombae Nendaganggok nen nggokogo kagakonem akoni nen pogotnako nggorlek wisigin etinem awan wagidek werek nggorlek, o mulinggi elokonggen ninat ki agik, sut elokonggen mep agik, eti ndak kagat lasigin o.
21Esigit diluk kagat lago nggorlek, kit akoni nen an kinombae Nendaganggok nendaga mbalogo nayonggo ʼbugun mende inebe dombok ndil inabigin o, (Yl. 2:28-32)
yiluk Yoel nen yisike.
22Mende, kit akoni Israel mende nagarlagi nirugi o. An nane yigin yi kolini. Yesus ago Nazaret mende etnogo Allah nen ayonggo ʼbisikemo, ninom dogolik, wene diduwagaluk kagasusak dek mende Allah nen inggi obatnerogo elalinat kagako lagike eti, ebe Yesus nenat kagako lagike o. Eti paga, Yesus Allah nen laʼbi wagikemo, yiluk selekma kagat lagike eti kinilu o. 23Mende, at Allah ilu dogolik, akla nen,
Esigit diluk kagasuwak o, yiluk akla ambasike paga, Yesus ebe kininggimo ʼbisikemo, kit nen ap inobabut weyak mende ininggi waganogo, at ebe o paga menogo ʼbiluk wakepma o. 24Wakepma, at ebe kenet wako dogolik watlaga mende, akoni ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma dogoligogo eti kak, at esigit diluk warek mondok dogusak dek eti paga, Allah nen ininggi kerle piyalogo wula ʼbiyiligogo eti kak, ilugut dekemo o. 25At Yesus ake Daud nen men yisike,
An yi mende ndi mende nen aborlogot niyaunogo yiluk nombae Endaganggok ebe neragalilu werekma, kibitngge-yogongge nilenggen kasi mondok dogoligogo mende.
26Eti paga, nakla arlenggen kigik, nane paga pogorakik, kagarigogo o. An nasumo nebe warek yabunggane pano asigin, yiluk nakla nen wene munini senggekogo dogogin.
27Esigit diluk dogogin eti, an nebe akoni watlatluk liligogoma etoma mondok dogowagaluk, kat nen togot danggik,
An kat kaʼbut kenggaerek mende nebe yi pirli asuwagaluk nggolelogo togot danggik, kagasigin dek o.
28Kat nen niniluk dogogun eti mende kolak yanggu nikik, kat kebe nimbisak mondok welago eti paga, inakla arlenggen arigogi mende nakla mondok nggerlekogo woknikik, kagako lagan o, (Mzm. 16:8-11)
yiluk Daud nen Yesus ake yisike o.
29Mende, nagarlagi nirugi. At ninakomba Daud abok ʼbukakogo yokisak. At ebe watlagikemo, nit welagoma yoma agat kulelogo salkuka mende, obalikmo alep welagikesik yogondak werek o. 30At Daud ebe Allah wene yogisasi lagike mende etnogo nen, Allah nen kumbuk mbalogo abok yogokike mende iluat welagike,
Kat nggok werek eti kak dogowagaluk, ap kat nen endago mende omanggi kobalikmo mendigin o, (Mzm. 132:11; 2Sam. 7:12-13)
yiluk abok yogokike. 31Esigit diluk abok yogokike mende eti ebe awan mendigidek werek nggorlek, at Daud Allah nen kagasigin mende ilu dogolik nen,
Kristus watlasumo, Allah nen ilugut digin o, yiluk wene at nen men yisike,
Allah nen at ebe akoni watlatluk liligogoma etoma mondok dogowagaluk togot digin dek o. Nen, at ebe pirli atluk, dek asuwagaluk togot digin degat o, (Mzm. 16:10)
yiluk yisike. 32Esigit diluk yisike ndak-ndagat, at Yesus Allah nen ilugutdekemo, nit ya taʼbokogonat ninilenggen kogosik niniluat werek o. 33At ebe Allah nen ilugut dekesik, eragalilu nggok dogowagaluk mendisikemo werek o. Dogolik, Allah nen,
Nagurengge wokisagin, yiluk abok yoknisasike kagat Yesus wogokemo, at nen nggokogonat nit ninoba wusa ʼbi wagama nen, nit kagakonem kinilenggen niyigik, kinasuk kolkik, kagarigogi o. 34-35Mende, at Daud ebe mbogot oba dagagidek. Mende, at nen men yisike,
Ninombae Endaganggok nen, an newe Endaganggok yogoko dogolik,
Kat kasili mende yomenogo, kiyok nen al debelogo ʼbiyanok nen, an nen koba ʼbiya wagidek werek nggorlek, kat kebe an neragalilu ninggi ebengge nggok korek dogono, yiluk at Allah nen yogokike, (Mzm. 110:1)
yiluk, at Daud enggaerek nen yisike. 36At Yesus ebe kit nen o paga mendiluk wakepma, at Allah nen,
Kinewe Endaganggok Kristus ebe yiat, yiluk mendekemo o. Eti paga, kit akoni Israel mende taʼbokogonat nen,
Wene eti eberogonat, yiluk kinilurogo dogono,” yiluk yogisasike.
37Esigit diluk yogisasikemo, inasuk kolkukasik, wene eti paga inendainggen warasi dogolik, it nen Petrus inom, it amberek Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo inom, yogisasi dogolik,
“Nagarlagi o. Nit ninobabut ninggit diluk kagasuwok o,” yiluk yogisasuka. 38Esigit diluk yogisasukama at Petrus nen,
“Weyak kagako lagap mende eti togot diyalok kinobabut kwalatni o. Kinobabut kwalasumo nen, weyak kagako lagap mende eti, Allah nen sagalogo deget duwagaluk kinebe dombok Yesus Kristus endaga mbalogo ima wusa ʼbinaguwak. Esigit diluk kagasumo nen, Allah Agurengge eti wokisagin o. 39Esigit diluk wokisagin yiluk abok yoknisasike eti, kit kinebe inom, kinaʼburi inom, it amberek inago walegat mende etoma inom, kinebe ninombae Endaganggok Allah nen,
Witni o, yiluk waikisiligogo mende taʼbokogonat pasik abok yokisasike o,” yiluk yogisasike. 40Wene ebe esigit diluk uwanat yisi dogolik,
“Akoni inobabut nggorlo kagarigogi mende yoma, Allah nen wene inoba ʼbigin mende eti, togot diyalok kinenggaerek nen ndilano o,” yiluk inasuk wakike.
41Inasuk esigit diluk wakikemo, it wene wagangguka mende ima wusa ʼbiyasuka. Etinem inebe 3.000 kak ima wusa ʼbiyasukasik nen, yabunggane inom dambukogo welaguka. 42Inom dambukogo panoat dogolik, it ap Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo nen wene yanggul isasinem kunik-kunigat inasuk kolkik, kimbiri inom nggusogo ninggik, sembayan inom yigik, kagako laguka.
Allah aʼburi inendainggen Yesus oba panggot diluk kagako laguka wene
43Akoni nen wene diduwagaluk, it ap Yesus nen inebe inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo nen kagasusak dek mende elalin dogalegat kagakonem, akoni inebe dombok inayuk ago laguka. 44It akoni amberek wene eberogonat yiluk wagangguka mende inom omanggimo pano dogolik, inamende yi mende ndi mende ake,
“Nit ninom omanggiat ninamende o,” yiluk dambukogo pago welaguka. 45Esigit diluk dogolik, it amberek nen, inagat inom, inamende inom, onggo uang waganiluk, uang eti it Allah aʼburi mende yomenogo inebe dombok sumburisasi dogolik, it amberek inamende dek mende erlok sumburisasi laguka. 46Esigit diluk kagako dogolik, ininggi omanggi puk agidek kunik-kunigat Allah ago palekma nandokik, inakla arlenggen kasi dogolik, inobabut sebekogonat inaguma kimbiri inom nggusogo ninggik kagako laguka. 47Esigit diluk kagako dogolik, it nen Allah pogorako werekma, it akoni taʼbokogonat nen,
“It pano,” yiluk pogorinako laguka. Pogorinako werekma, ninewe Endaganggok nen, inggi omanggi puk agidegat, akoni amberek ndilogo Allah aʼburi inom omanggiat dambukogo ʼbiyasi lagike.
Currently Selected:
La’biyaske 2: DNA
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in