YouVersion Logo
Search Icon

Matiyu 27

27
A Ye Yesu Ka Tsi Uwe Bilatus
(Markus 15:1; Luka 23:1-2; Yohana 18:28-32)
1Ti kiskinn fifae, meme akwen tiyang ti ande ndufu yer unju tetso risu Yesu ti a na u wen wu. 2Aba yir wu ajwo u tae wu ru yi uwog gomna, ti rinyi-wu si Bilatus.
Iticwu ana Yawuda
(Wande Atom 1:18-19)
3Kiye ti Yawuda unde ti ye Yesu jabci nung baa, a na yer mam pu ba unju ti a u wen Yesu, awu kafe utob-wu u pu aser yi ti a pae na wu risu Yesu kafe ru ka na akwen tiyang ti ande ndufu. Aser yi ka ayaen azurfa rijwe ita. 4Awu ri te ba baa, “Ame raen pu m ira ti ame ye unde ti raen-wu ira be jabci na ni.” Aba ri te wu baa, “Ahoo, ira-ti iki fa atang a. Nde iken ti afu ku sha.” 5Ama Yawuda ye pu aser yi yaen mbub kusog Rimam atang u nwunn ru ka pu uji tso cwu. 6Ama ande ti uwe na akwen abane ye pu aser yi u ri baa, “Ayi nyang-yi ti ti u pu aser yine si fa aser kusog Rimam be, ayi si aser ti a jab anying unde atang.” 7Ikyaen yine aba myae ira u sa aser yi ru ka jab riben uwog ande ti ku mbye atutong ikyaen ti uwe ike, aba na u nji ande ti rikyen atang kiye ti aba a cwu. 8Rinyi uwog wune si Uwog Anying, sa ti kiye wu ba kwer ti yaka ne. 9Iken yine nde ikyaen ti ayi ú kumunn ira ti Irimiya atom Rimam ri kute baa, “A pu aser kujaeb-wu ayaen azurfa rijwe ita, aser ti Isirela yer tsi risu-wu ti kucang, 10ru ka jab ufu ritom uwog ande ti ku mbye atutong, pangma ti Rimam ri te m.”
Gomna Byib Yesu Ira
(Markus 15:2-5; Luka 23:3-5; Yohana 18:33-38)
11Uwae kiye wu, Yesu tsi uwe gomna, gomna wu rang wu baa, “Afu ti si Ukwe Mbayawuda a.” Yesu ri te wu baa, “Afu ri pu fu.” 12Amaa, kiye ti akwen tiyang ti ande ndufu na uten ku ri ira ti tikong risu-wu, awu mbub-wu unju be. 13Bilatus rang wu baa, “Ira yi ti aba ku ri risu-fu ne afu ku fxen-fu be a.” 14Ama Yesu mbub-wu unju be ko ti kinjo. Ira yine fur gomna wu ayib si-yi ti ti ri be.
15Ayi si wande na gomna ko kiye na ukwab titini ti awu ā saen unde kinjo ti ta pursuna ta. Unde wune u si unde ti ujwunn ande ba ri te wu baa, awu na saen ta na ba. 16Unde titibi iki ta uwae pursuna atang ti rinyi-wu si Barabas. 17Kiye ti aba funn tag pu ba Bilatus rang ba baa, “Aye uwae ande bane ti ani ku sha ti m na saen ta na ni, Barabas ree, re Yesu ti a ku kunn wu baa, Unde ti Rimam Tsab Tsi?” 18Awu rang ira yine ikyaen ti, awu nungye pu wu baa, ayi na si kitsinn ti nde titawe aba ye wu. 19Cwucwo, kiye ti awu ku pwen Yesu rikwen, uwa-wu tom unde iki ba ri te wu baa, “Nde-fu iken iki te unde ti saen kyag wune be, ikyaen ti, ame ngwa rikaen yang-yi akwen uwae kurwa ikyaen-wu.”
20Amaa, akwen tiyang, ti ande ndufu tur pu ande ba baa, aba na ri te Bilatus ti wu na ya ta na ba Barabas, ama ti wu na wen Yesu. 21Awu gomna rang kyi ba cwucwo baa, “Aye uwae ande ifaen abane ti ani ku sha ti m na ya ta na ni?” Aba ri baa, “Ati ku sha Barabas.” 22Ama Bilatus rang ba baa, “Ame u nde imi te Yesu ti a ku kunn wu baa, Unde ti Rimam Tsab Tsi?” Meme-ba ri baa, “Ye wu kwer!” 23Awu rang ba baa, “Ikyaen imi? Iken titibi ti awu nde si imi?” Amaa, meme-ba nghae ira ti ribom baa, “Ye wu kwer!” 24Kiye ti Bilatus nung baa, ande na ku fxen-ba awu cwucwo be, ama ira yi kafe-yi rika tiri, awu sa ambyi ba jwosaen ajwo-wu u ri baa, “Anying unde wune ta-yi risu-m be. I si ira-ni tiri.” 25Meme ande ba cwe ti unju kinjo baa, “Anying-wu ā ta risu-ti ti anyisu-ti!” 26Isim ayine Bilatus saen Barabas ta na ba u byinn Yesu kimbab titawe u sa wu na ba ti a na sa wu ru ka kwer.
Akyirten Nde Yesu Rikaen
(Markus 15:16-20; Yohana 19:2-3)
27Isim ayine akyirten na gomna pu Yesu sang kusog tiyang na gomna, u kunn byir tag ameinja-ba ti tsitsi meme. 28Aba waen wu ribam u pu arun tibyaen iki pangma ana ukwe yab wu rimenn. 29Aba ru ka kyae ikajwo pangma ubur ukwe u sa bur wu risu u sa ukum iki fae si kujwo rici-wu baa, awu na si ukum ukwe-wu. Ama aba ku fen wu u ku ri baa, “Ati ku nde fu suko, afu Ukwe Mbayawuda.” 30Aba tub atsang si wu ti ayib u fxaen mbe ukum-wu u sa byinn wu ti kitaen risu. 31Kiye ti aba txir mam pu ba awu itxir, aba tunn pu atupwa yi tso u pu atupwa ti ana-wu si wu, u tae wu ru yi uwog ti aba u kwer wu atang.
A Kwer Yesu Risu Kutuku
(Markus 15:21-32; Luka 23:26-43; Yohana 19:17-27)
32Kiye ti aba ku ru ru yi uwog wu, aba tu unde iki, awu si urae Kirene ti rinyi-wu si Siman. Aba ye wu baa, awu na su kutuku ti cice na Yesu. 33Aba ka fob uwog iki ti a kunn rinyi-wu baa, Golgota, ti imbyi-yi baa, “Uwog kukoto risu”. 34Uwog wune aba sa ambyi anam kyikab fa ti acin iki ti nununn u nda wu baa, awu na ngwa, amaa kiye ti iken yi ba unju-wu awu pyir-wu ti wu u ngwa yi. 35Isim ti aba kwer mam pu ba awu, aba caen iticaen u pu atupwa-wu ka fa atso kujwo.#27:35 Caen iticaen Uwae kiye wu Mbayawuda ta ti fengo-ba ti a ku tsab unde. A ku nde yi ti atxom ti a ku ta riben. 36Isim ti aba nde tag pu ba iken yine, aba som riben atang ku kyir wu. 37Aba sa kikin u bae riraen-wu atang, u sa kwer ijwe kutuku risu-wu, iken wune a bae baa, “Unde WUNE SI YESU, UKWE Mbayawuda.” 38Aba pu ande ti riyib ifaen kwer risu ituku atang te wu, unde kinjo ta kujwo ife-wu, unde kinjo ama ta kujwo rici-wu. 39Ande ti ku ru atang ku ri ndembeb wu ku jwunn risu-ba, 40ku ri baa, “Afu unde ti ri baa, afu na u mbub kusog Rimam na u mbye wu uwae usir ita, asiti afu a si Umbae Rimam ti kubenti, nwangru risu-fu ama ti fu si risu kutuku ti cice ba riben.” 41Aba akwen tiyang, ti ande ti ku kwen icwe, ti ande ndufu ama, skaen wu ikyaen u ri baa, 42“Awu nwangru ariki, ama nwangru tu-wu risu-wu be. Awu si Ukwe Isirela re, awu ā si kutuku ti cice ba tine ama ati u ru uwae kinjo uwog-wu. 43Awu sa ijwe-wu konje Rimam; Rimam ā ba nwangru wu tine, awu a cwe ira. Awu ku ri kob baa, awu na si Umbae Rimam re.”
44Aba ande ti riyib ba ti a ye ba kwer te wu ri unghae yine ama.
Iticwu ana Yesu
(Markus 15:33-41; Luka 23:44-49; Yohana 19:28-30)
45Iken ti tsi aser rijwe asu ifaen ti usir ta kitaen ba sang ti aser ita ti ureb, meme uten wu ta uwae kufub. 46Ama kiye na aser ita ti usirtaen Yesu kunn ira te afxenjwin ti ribom unju uten-ba baa, “Eli, Eli, lema sabakatani.” Imbyi-yi baa, “Rimam-m, Rimam-m, imi ti nde ti afu ya m ta?” 47Ariki uwae ande ba ti tsi atang fxen ira-wu yi u ri tetso baa, “Awu ku kunn Eliya ira.” 48Kinjo uwae-ba ter inyae ru ka sa sasó skib si uwae ambyi anam ti fufab u sa fae sang ukum iki u sa tur sang wu unju baa, awu na ngwa. 49Ariki ama ku ri baa, “Ni tsi tum ti ti nung akwen baa, ko Eliya na u ba nwangru wu bara.” 50Yesu ri kyi ira ti ribom-wu cwucwo ama u sa unyang-wu na-wu Rimam tiri.
51Kiye wune ama uwae kusog Rimam, kutupwa tiyang ti ta uwae kusog Rimam kata ifaen ti apupwen si ba furu ti riben. Utense meme kyi ijwe, atxom taenta taenta. 52Askab ande mbubta, ama ande Rimam yang-ba akwen ti cwucwu ti kucang, nwunn uwae askab-ba. 53Isim ti awu Yesu ti risu-wu nwunn uwae kuskab, ande ba ti nwunn uwae kuskab ne ru yi Urushelima u tso risu-ba uwog ande yang-ba akwen. 54Kiye ti unde ti uwe na akyirten, ti ande umbyi-wu ti ku kyir kuskab Yesu nung utense ti kyi ijwe, fa ti meme iken yi ti nde, ikyenricwu ye ba si-yi ti ti ri be. Aba ri baa, “Ayi si kubenti, unde wune si Umbae Rimam.”
55Ande yang-yi akwen ti putsa wu ru uten ti Galili ba tsi ti fengo ti rwen ku sae iken yi ti ku nde ne. Aba si anda ti ku ndeya wu ti wande. 56Mberimu Magadalen ta uwae anda bane ama, ti Mberimu iya Yakubu ti Yusufu, ti iya anyisu Zebedi.
A Nji Yesu
(Markus 15:42-47; Luka 23:50-56; Yohana 19:38-42)
57Usir kujwo ureb unde ti rifunn iki ru ba. Awu si unde ti Arimateya ti rinyi-wu si Yusufu. Unde wu si kinjo uwae ande ti putsa Yesu. 58Unde wune ru yi uwog Bilatus u ka jwam wu ti wu na sa rukom Yesu na na wu. Bilatus ri te ande-wu baa, aba na nda wu ti wu na sa ru. 59Yusufu sa rukom Yesu u ru ka bur tag wu uwae kutupwa ti titsen ti awu jaeb tishe. 60Awu sa wu ru ka nae uwáe kutxu-wu ti awu ti risu-wu mum ti tishe. Isim ti awu nji mam pu wu awu uwae uwáe atang, awu kaen kutxom tiyang takyi unju uwáe wu, ama ru-wu. 61Mberimu Magadalen ti Mberimu ti ifaen ta atang ama. Aba som fer ti uwog kuskab wu.
Akyirten Nungkyi Kuskab Yesu
62Iken yine nde riben usir ukwab-ba kiye ti a ku kyae ijwe-ba tsi ku ji ukwab tiyang ti a u nde ucwefam-yi. Akwen tiyang ti kumbub Farisi byir atso uwog Bilatus. 63A ri te wu baa, “Unde ti uwe, ati fxen ukwe kukyaefa wune ri ira iki kiye ti awu cwu-wu khika be baa, uwae usir ita awu na u nwunn uwae kuskab. 64Ikyaen ayine ati ku jwam fu ti fu na nda ande iki ti a ru ka kyir unju kukwae kyir usir ita, bara be atugbug-wu u ba yib ra wu ru fe u ba ri te ande baa, awu na nwunn pu wu uwae iticwu. Asiti ira yi a si ahan ayi u beb skeb ira tikong-ba ti kucang.” 65Bilatus ama ri te ba baa, “Ayi nyang. Ni pu akyirten ru ti ni ru ka kyir uwog wu. Ni kwab iken ti ani u nde tu.” 66Aba ru ara u ru ka pu akyirten som kyi unju kuskab wu u sa hatimi ukwe bae ru ijwe kutxom wu. Yi fengo wune a nung baa, iken iki na u nde-wu ayi be.

Currently Selected:

Matiyu 27: kubNT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in