YouVersion Logo
Search Icon

SAN MARCOS 6

6
Jesús en Nazaret
(Mateo 13.53-58; Lucas 4.16-30)
1Jesú Capernaumpʉ ca-ãnacʉ cʉ̃ ya macapʉ ca-tunu aájupʉ. Cʉ̃ buerã quena cʉ̃ mena cá-aájuparã. 2To bairi judío maja na ca-yerijãri rʉmʉ ca-ano Jesú na ca-neñapo bueri wiipʉ Dio ye quetire na ca-buio jʉgoyupʉ. Camaja capaarã cʉ̃ ca-buiorijere apirã ca-api acʉacoajuparã. Api acʉari oco bairo ca-ame ĩiñuparã:
—¿Noopʉ atie cʉ̃ ca-buio majirijere cʉ̃ ca-majiñuparí? ¿Dope bairo majuu to bairije cá-áti majiña maniere cʉ̃ cá-áti majiñuparí? 3Atona ca-aninucuecʉna ãmi. Yucʉ pãiri mena macajere cá-átinucuecʉ macʉ, María macʉna ãmi. Jacobo, José, Juda, Simón na jʉgocʉna ãmi. Cʉ̃ bairã romiri quena mani tʉna aninucuma, ca-ame ĩiñuparã.
To bairo ĩi tʉgooñarã cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgogaquẽjuparã. 4To bairo cʉ̃re na ca-nʉcʉbʉgogaquẽto tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Jicãʉ Dio ye quetire buiori majocʉ ucʉ̃ aperopʉ cʉ̃ ca-buio teñaro to macana cʉ̃ api nʉcʉbʉgorãma. Cʉ̃ ya maca macana maca, cʉ̃ yarã majuu, cʉ̃ ya wii macana jeto cʉ̃ nʉcʉbʉgoquẽnama, ca-ĩiñupʉ Jesú.
5-6To bairi topʉ cʉ̃ ca-bʉcʉarica macapʉ capee cá-áti majiña mani wame cá-áti iñooquẽjupʉ, cʉ̃re na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto tʉgooñarique paibacʉ. Jicãarãacã jetore ca-riarãre na ñiga peori na ca-netoo catíoyupʉ baii pʉa. Cabero to tʉacã ca-ani macaripʉ cʉ̃ ye quetire ca-buio teñanucuñupʉ.
Jesús manda a los discípulos a predicar
(Mateo 10.5-15; Lucas 9.1-6)
7Cabero Jesú cʉ̃ buerã doce canacãʉre cʉ̃ tʉpʉ neori pʉgarãri jeto cʉ̃ ye quetire na ca-buio teña roti jʉgoyupʉ. To bairi camaja na yeripʉ ca-wãtia jañarãre na ca-buu reeboja majipe quenare na ca-jooyupʉ. 8Apeye unie na ca-cʉgorijere na ca-jee aá rotiquẽjupʉ. Wajopoa uno, ʉgarique, niyeru quenare na ca-jee aá rotiquẽjupʉ. Tuericʉ jetore na ca-ne aá rotiyupʉ. 9Rʉpo jutii na ca-cʉtarije jeto, na jutii na ca-jañarije jeto menare na ca-jooyupʉ. Na ca-wajoa jañape macare na ca-jee aá rotiquẽjupʉ. 10Oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Caroaro mʉjaare ca-ani rotii ucʉ̃ ya wiipʉ jãa ejarã ti wiipʉna anicõaña ti macapʉ mʉja ca-ani rʉmʉri cõo. 11Noo mʉjaare aperã na ca-booquẽto, Dio ye quetire mʉja ca-buioro na ca-apigaquẽto topʉ mʉja buti weogarã. Buti aána mʉja rʉporipʉre jita ca-tujarijere pa bate reeya. To bairo ána, mʉjaare jã ca-buioro mʉja ca-apigaquẽtore bairona mʉja booquẽemi Dio, na ĩi iñoorã mʉja átigarã. Cariapena mʉjaare yʉ ĩi. Dio camajare cʉ̃ ca-bejepa rʉmʉ ca-ano ti maca macanare mʉjaare ca-booquetanare seeto na popiyeyegʉmi. Sodoma, Gomora macana tirʉmʉpʉ macanare cʉ̃ ca-popiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio, ca-ĩiñupʉ Jesú.
12To bairo cʉ̃ ca-ĩiro bero cá-aácoajuparã yua. Aá, camajare, “Caroorijere mʉja cá-átinucurijere tʉgooña jʉtiriti wajoaya,” ca-ĩi buio teñanucuñuparã. 13To bairi capaarã camajare na yeripʉ ca-wãtia jañarã quenare ca-ree buubojayuparã, Dio cʉ̃ ca-tutuarije mena. Capaarã ca-riayecʉna quenare ʉje mena wareri na ca-netoo catíonucuñuparã.
La muerte de Juan el Bautista
(Mateo 14.1-12; Lucas 9.7-9)
14To bairi camaja nipetirã Jesú ca-riarãre ca-netoo catíorijere ca-queti apiyuparã. To bairi Ʉpaʉ Herode quena ca-queti apiyupʉ. Tiere queti apiri oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—Juan camajare bautisari majocʉ na ca-rʉpoa pa ta rocaricʉpʉ anibacʉ quena tunu catíricʉmi. Ca-tunu catíricʉ aniri capee majuu áti iñoo netonucuʉmi, ca-ĩiñuparã jicãarã.
15Aperã maca oco bairo ca-ĩiñuparã:
—Aniquẽcʉmi. Tirʉmʉpʉ macacʉpʉ Dio ye queti buiori majocʉ Elías ca-aniñaricʉ tunu catíricʉmi, ca-ĩiñuparã.
Aperã maca:
—Cʉ̃ quena tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire buiori majare bairona ca-baii ãcʉmi, ca-ĩiñuparã.
16To bairo na ca-ĩiro apii Herode maca oco bairo ca-ĩiñupʉ:
—Tirʉmʉpʉ yʉ ca-rʉpoa pa ta roca rotiricʉna ãcʉmi. Juan bautisari majocʉna tunu catíricʉmi, ca-ĩiñupʉ Herode.
17Herode to jʉgoyepʉ Herodía ca-wamecʉco jʉgori Juan're presopʉ cʉ̃ ca-ñee aá rotiyupʉ. Cõ Herodía cʉ̃ bai Felipe ca-wamecʉcʉ nʉmo ca-añupo. To bairo cõ ca-anibato quena Herode maca cõ ca-neñupʉ. To bairo cʉ̃ cá-áto tʉjʉri Juan bautisari majocʉ Herodere oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
18—Mʉ bai nʉmore nʉmo cʉtiqueticõaña. To bairi mʉ cá-átie ñuuquẽe, ca-ĩiñupʉ.
19To bairo cʉ̃ ca-ĩinucurije wapa Herodía Juan're seeto tʉjʉ punijiniri Herodere, “Mʉ polisíare cʉ̃ jĩa rotiya Juan're,” ca-ĩibajupo. To bairo ĩibaco quena dope bairo cá-áti majiquẽjupo. 20Herode maca Juan're, “Ca-ñuʉ ãmi, caroorije mácʉ ãmi,” ca-ĩi majiñupʉ. To bairo ĩi majiri Juan're rooro na cá-áti rotiquẽjupʉ. Juan cʉ̃ ca-buiorijere api acʉari, “¿Dope bairo ĩigʉ cʉ̃ ĩití?” ca-ĩi tʉgooñañupʉ. To bairo ĩi tʉgooñabacʉ quena caroaro cʉ̃ ca-apiganucuñupʉ. 21Cabero Herode cʉ̃ ca-buiarica rʉmʉ ca-ano boje rʉmʉ ca-quenooñupʉ. Boje rʉmʉ quenoo, cʉ̃ mena macana cʉ̃ ẽoro ca-rotirã, cʉ̃ yarã polisía maja ʉparãre, aperã Galilea yepa macana ca-ani majuurã quenare na ca-pii neoñupʉ, yʉ boje rʉmʉ tʉjʉrã ajá ĩi. To bairo ca-bairi paʉ Herodía Juan're cõ ca-jĩa rotipere ca-tʉgooña bʉgayupo. 22To bairi Herode cʉ̃ ca-pii neoricarã nipetirãre na ca-jʉgo ʉgayupʉ. Na ca-ʉgari paʉ Herodía maco jãa ejari na ca-baja iñooñupo. Cõ ca-baja iñoorijere Herode jãa aperã cʉ̃ mena ca-ruirã seeto majuu ca-tʉjʉ wariñuuñuparã. Tiere tʉjʉ wariñuuri Herode oco bairo cõ ca-ĩiñupʉ Herodía macore:
—Noo mʉ ca-boorije, yʉre mʉ ca-jenigari wamere mʉ yʉ joogʉ.
23To bairi cʉ̃ ca-piiricarã na ca-apiropʉ:
—Ĩitoricaro mano ĩi mʉ yʉ ĩi, to bairi yʉ ca-rotiri yepa quenare mʉ ca-jeniata ca-recomaca mena mʉ yʉ joo maji, cõ ca-ĩiñupʉ. 24To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apio, cõ paco tʉpʉ aá, cõre ca-jeniñañupo:
—¿Ñee unie macare cʉ̃re yʉ jenioatí? ca-ĩiñupo. To bairo cõ ca-ĩiro apio oco bairo cõ ca-ĩiñupo cõ paco maca:
—Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa ta neri na ne apáro, cʉ̃ ĩi jeniya, ca-ĩiñupo.
25To bairo cõ ca-ĩiro nemoona Herode tʉpʉ jãa ejari oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupo:
—Yucʉacã yoaro mee Juan bautisari majocʉ rʉpoare pa tari jotʉ bapa mena ne jãari yʉre na joato, ca-ĩiñupo.
26To bairo cõ ca-ĩiro apii Ʉpaʉ Herode seeto majuu ca-tʉgooña jʉtiritiyupʉ. Nipetirã topʉ ca-neñaporã na ca-apiro, “Mʉ ca-boori wame yʉ mʉ ca-jeniata mʉ yʉ joogʉ,” ca-ĩricʉ aniri dope bairo ca-ĩito majiquẽjupʉ. 27To bairi, “Yʉ jooquẽe,” ca-ĩi majiquẽjupʉ. To bairi nemoona Ʉpaʉ Herode cʉ̃ polisíare Juan rʉpoare ca-pa ta neatí rotiyupʉ. 28To bairi polisía preso wiipʉ aá, Juan rʉpoare pa ta, jotʉ bapapʉ ne jã atíri Herodía macore cõ ca-jooyupʉ. Cõre cʉ̃ ca-jooro cõ maca cõ pacore ca-joo netoñupo yua.
29Juan're to bairo na cá-áti rocariquere queti apiri cʉ̃ ca-buiorijere ca-apiʉjanucuricarã atí, cʉ̃ rupaʉ ãnatore ne aá, cʉ̃ ca-yaa rocayuparã.
Jesús da de comer a cinco mil hombres
(Mateo 14.13-21; Lucas 9.10-17; Juan 6.1-14)
30Cabero Jesú cʉ̃ ca-buio teña rotiricarã tunu ejarã, nipetirije na cá-átajere, na ca-buio teñarique quenare cʉ̃ ca-buioyuparã. 31Na ca-buio yaparoro Jesú nare:
—Jitá, petoacã mani yerijãgarã camaja na ca-manopʉ, ca-ĩiñupʉ.
Camaja capaarã na tʉpʉre nairo majuu na ca-ejaro dope bairo cá-áti ʉga majiquẽjuparã. 32To bairi Jesú cʉ̃ buerã mena na jeto cumua mena eja jãa, camaja manopʉ cá-aácoajuparã. 33Camaja capaarã topʉ na cá-aáto ca-tʉjʉyuparã. To bairi Jesúre tʉjʉ majiri cʉ̃ cá-aátopʉ macaa macana ca-ano cõo maapʉ nipetirã ca-atʉ jʉgocoajuparã, na ca-peña ejaparopʉre aána. 34To bairi Jesú topʉ roca tuu, ma eja, na paarãacãre ca-tʉjʉyupʉ. Na tʉjʉri na ca-bopaco tʉjʉyupʉ, oveja nuuricarã nare ca-cotei manare bairona ca-ãna na ca-ano maca. To bairi capee wameri na ca-ĩi buio jʉgoyupʉ. 35To bairi ñamicaa ca-ano cʉ̃ buerã cʉ̃ tʉpʉ aáti oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Naio aáto bai. Atopʉre maca maa. 36To bairi camajare to cõona na tunu aá rotiya. Topʉ tunu aáti macaripʉ na wapaye ʉgara aáparo.
37To bairo na ca-ĩiro apii Jesú na ca-ĩiñupʉ cʉ̃ buerãre:
—Mʉjaana ʉgarique na nuuña.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro na maca cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—¿Pairo, dosciento rʉmʉri wapataricaro cõo mena pan rupaarire jã wapayera aánaatí, nare nugarã? ca-ĩiñuparã. 38To bairo na ca-ĩiro:
—Tʉjʉñaja. ¿Mʉjaa noo canacã pan rupaari mʉja cʉgotí? ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apiri bero cʉ̃ ca-buioyuparã:
—Jicã wamo canacã rupaa ãa. To bairi wai quena pʉgarã ãma, cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
39To bairo na ca-ĩiro apii, camaja na ca-ano cõo ricati poari jeto caroa ta yepa ca-anopʉ na ca-rui rotiyupʉ Jesú. 40To bairi jicã poarire cien majuu camaja ca-ruiyuparã. Ape poarire cincuenta majuu camaja ca-ruiyuparã. 41To bairi Jesú pan rupaarire, na wai pʉgarãre neri jõ bui maca tʉjʉ mʉgori Dio cʉ̃ Pacʉre ca-ĩi wariñuu nʉcʉbʉgoyupʉ. To bairo ĩi yaparo, pan rupaarire pe mʉto, cʉ̃ buerãre na ca-jooyupʉ, camajare na bate rotii. Wai quenare to bairona pe mʉto, na ca-bate rotiyupʉ. 42To bairo cʉ̃ cá-átiere camaja nipetirã ca-ʉga yapicoajuparã. 43Na ca-ʉga yapi rʉgarije doce piiri jiraro majuu ca-jee neoñuparã. 44Tiere ca-ʉgaricarã cinco mil majuu ca-añuparã caʉmʉa jeto ãnaa. Cãromia, cawimarã ca-cõoñaquẽjuparã.
Jesús camina sobre el agua
(Mateo 14.22-27; Juan 6.16-21)
45Jesú camajare ʉgarique na nuuri bero cʉ̃ buerãre:
—Cumuare peña jʉgoya. Ĩi nʉgoa Betsaidapʉ mʉja ani yuuwa camajare yʉ cá-aátaje uitoye, na ca-ĩiñupʉ. 46To bairo cʉ̃ buerãre ĩi, camaja paarãacãre na aátaje uí yaparo ʉ̃taʉpʉ ca-wamʉ aájupʉ, Diore cʉ̃ ĩi jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ. 47Canaiori paʉ bero Jesú buerã cumua mena ʉtabʉcʉrá recomacapʉ ca-pajayuparã. Jesú maca jõ boepʉ jicãʉna ca-anicõañupʉ. 48Seeto wino ca-papuro popiye ca-tamuoñuparã, apero maca ca-papu jooro cariape maca wee aágarã. To bairi Jesú cumuare na ca-wee eja atí majiquẽto ca-tʉjʉyupʉ. To bairi ca-bujuparo jʉgoye na tʉpʉ aácʉ oco buina cá-aácoajupʉ. Nare neto aácʉ ca-baibajupʉ. 49To bairo oco bui cʉ̃ cá-atí nutuato tʉjʉrã, ca-bai yajiricʉ wãti ãcʉmi ĩirã ca-tʉjʉ acʉa awajayuparã. 50Na nipetirã cʉ̃ ca-tʉjʉ acʉayuparã. To bairo na ca-tʉjʉ acʉaro Jesú maca nemoona oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Uwiqueticõaña. Yʉna yʉ ãa, mʉja ʉpaʉna. Tʉgooña uwi acʉaqueticõaña, na ca-ĩiñupʉ.
51To bairo na ĩri bero na mena cumuapʉre ca-eja jãañupʉ. Cʉ̃ ca-eja jãari paʉna wino ca-papu janacoajupe. Wino ca-papu janaro tʉjʉrã seeto ca-tʉjʉ acʉacoajuparã. 52Ca-jʉgoye pan rupaarire Jesú cʉ̃ cá-áti bʉoriquere ca-tʉjʉricarã anibana quena cʉ̃ cá-áti maji netorijere ca-tʉgooña majiquẽjuparã. Na yeri mena ca-tʉgooña puoquẽjuparã.
Jesús sana a los enfermos en Genesaret
(Mateo 14.34-36)
53To bairo bairi bero peña, Genesaret ca-wamecʉtopʉ ca-peña ejayuparã. Topʉ ejarã na cumuare jia tu poo, ca-maa nʉcañuparã. 54Topʉ na ca-maa nʉcari paʉ to macana nemoona Jesúre ca-tʉjʉ majiñuparã. 55To bairi nipetiropʉ atʉ aá, ti yepa macana ca-riaye cʉnare na ca-jee atí rotiyuparã. To bairo na ca-ĩiro apirã ca-riaye cʉnare na ca-cuñarije mena, “Topʉ ãmi Jesú,” camaja na ca-ĩiropʉ na ca-jee ejayuparã. 56To bairi Jesú noo cʉ̃ ca-anopʉ macaripʉ, macari tʉjaropʉ ca-riaye cʉnare jee atí, macari recomacapʉ na cũuri, Jesúre oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeninucuñuparã:
—Mʉ jutiiro yapa jetore jã pañagarã. To bairo átiri jã netogarã, cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
To bairi cʉ̃ jutiiro yapare ca-pañaricarã ca-neto petiyuparã na ca-riaye cʉtiere yua.

Currently Selected:

SAN MARCOS 6: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in