YouVersion Logo
Search Icon

SAN MATEO 12

12
Los discípulos recogen trigo en el día de descanso
(Marcos 2.23-28; Lucas 6.1-5)
1Ti rʉmʉri ca-ano jã judío maja yerijãrica rʉmʉ ca-ano trigo wejeri recomacapʉ Jesú cʉ̃ buerã mena jã ca-neto aápʉ. Wejeri recomacapʉ neto aána trigo aperire jã ca-jee ʉga nutuapʉ, ñigo riabana. 2To bairo jã ca-jee ʉga neto aáto tʉjʉrã fariseo maja Jesúre oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwã:
—Mʉ buerã mani judío majare cá-áti rotiquetajere áama. Yerijãrica rʉmʉ sábado to ca-anibato quena weje macajere jeema.
3To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ mena macana mena jicã rʉmʉ ñigo riabana na cá-átajere, meere mʉja bue tʉgaricarã. 4Dio wiipʉ jãari ʉgarica rupaa, “Dio ye ãa,” na ca-ĩriquerena topʉ ca-pejarijere ʉga, cʉ̃ mena macana quenare na ca-nuuñupʉ sacerdote maja jeto na ca-ʉganucurije ca-anibato quenare. Aperãre David jãare na ca-ʉga rotiquetaje ca-anibajupe. 5Ape wame quenare mani ca-rotiriquepʉ oco bairo Moisé cʉ̃ ca-ĩi ucariquere mʉja bue tʉgaricarã, meere: Sacerdote majare yerijãrica rʉmʉ ca-ano Dio wii macaje paa rotirique ãa. To bairi yerijãrica rʉmʉ ca-ano yerijãquẽnama, Dio wii macajere paabana. To bairo yerijãrica rʉmʉ na ca-paabato quena caroorije me ãa narã. 6To bairi yucʉacã Dio wii macaje netoro cá-átipe ãa ape wame macare. Yʉ jʉgori cʉ̃ cá-áti rotiri wame macare cá-átipe ãa. 7Oco bairi wame Dio Wadariquepʉ na ca-ĩi ucarica wame quenare tʉgooñañajate: “Aperãre mʉja ca-bopaco tʉjʉro yʉ boo. Waibʉcʉrãre mʉja ca-joe buje mʉgo jooro macare yʉ booquẽe,” ĩi ucarica wame ãa. Tiere mʉja ca-tʉgooña majiata, yʉ buerã weje macaje oteacãre ca-ʉgarãre, “Caroorije áama,” na mʉja ĩiquetiborã. 8Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ aniri yerijãrica rʉmʉ ca-ano cá-átipere ca-rotii yʉ ãa, na ca-ĩiwĩ Jesú fariseo majare.
El hombre de la mano seca
(Marcos 3.1-6; Lucas 6.6-11)
9Cabero na neñapo buerica wiipʉ cá-aámi Jesú. 10Ti wiipʉ eja, jicãʉ ca-wamo rooye tuaricʉre ca-tʉjʉwĩ. To bairi to ca-ãna, “Caroorije áami Jesú, cʉ̃re ca-popiyeyepe ãa,” ĩi wadajãgarã oco bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñawã:
—¿Mani judío majare yerijãrica rʉmʉ ca-ano ca-riarãre netoo catío rotirique to ãtí?
11To bairo cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro:
—Noa mʉja oveja nuuricarã ca-cʉgorã jicãʉ opepʉ cʉ̃ ca-ñaa roca jã aápata cʉ̃ mʉja ne buuborã yerijãrica rʉmʉ to ca-anibato quena. 12To bairi oveja netoro cá-átinemope ãa camajocʉ macare. To bairi yerijãrica rʉmʉ to ca-anibato quena camajocʉre caroa wame cʉ̃ cá-átinemope ãa, na ca-ĩiwĩ Jesú.
13To bairo na ĩi, ca-wamo rooye tuaricʉre:
—Mʉ wamore ñupoya, cʉ̃ ca-ĩiwĩ.
To bairo Jesú cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩirona cʉ̃ wamore ca-ñupowĩ. Cʉ̃ ca-ñuporona ca-ñuucoapʉ caroa wamo ape nʉgoare bairona yua. 14To bairo ca-bairijere tʉjʉrã fariseo maja buti aá, dope bairo Jesúre na ca-jĩapere ca-ame wadapeniñuparã yua.
Una profecía acerca de Jesús
15To bairo fariseo maja cʉ̃re na ca-jĩagarijere ca-majiwĩ Jesú. To bairi topʉ ca-ãnacʉ aperopʉ cá-aácoami. Camaja capaarã cʉ̃re ca-ʉjawã. Na nipetirã ca-riaye cʉnare na ca-catíowĩ. 16Na catíoʉ, “Aperãre, ‘Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãmi,’ na ĩi buioqueticõaña yʉre,” na ca-ĩiwĩ Jesú camajare. 17To bairo ĩri Dio ye quetire buiori majocʉ Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi ucarica wamere bairo cá-ámí Jesú:
18Cʉ̃re yʉ cũuwʉ yʉ yere cá-átibojapaʉre. Yʉ ca-maii ãmi. Cʉ̃ mena yʉ wariñuu. Yʉ Espíriture cʉ̃ yʉ joogʉ. To bairi ape poari, ape yepari macanare na queti buiogʉmi. “Mʉja cá-átajere cariape tʉjʉ bejegʉmi Dio,” ĩi buiogʉmi.
19Aperãre ca-awaja tutiquẽcʉ anigʉmi. Caroaro camajare ca-buioʉ aniri aperãre awaja tutiquetigʉmi.
20Ca-tʉgooña tutuaquẽnare tutiquetigʉmi. Tʉgooña tutuarique macare na joogʉmi. Dio cʉ̃ ca-boorijere jĩabʉjana cá-áti ocabʉtirãre caroaro na átinemogʉmi. Cabero caroorãre cʉ̃ ca-netoro bero cariape cʉ̃ ca-rotirije anigaro.
21To bairi ape poari to canacã yepa macana na quena ati yepapʉ cʉ̃ ca-rotipere tʉgooña yuuri, cʉ̃ apiʉjagarãma.#Isaías 42.1-4
To bairije ca-ucayupi Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Jesú cʉ̃ ca-baipere buio jʉgoyeyei.
Acusan a Jesús de tener el poder del demonio
(Marcos 3.19-30; Lucas 11.14-23; 12.10)
22Cabero aperã Jesú tʉpʉ cʉ̃ ca-neamá jicãʉ ca-wãti cʉcʉre. Ca-tʉjʉ majiquẽcʉ, ca-wada majiquẽcʉ ca-ãmi. To bairo cʉ̃ tʉpʉ na ca-neató tʉjʉʉ Jesú cʉ̃ ca-netoowĩ. To bairo Jesú cʉ̃ ca-netoorona, meere ca-wada majiwĩ, ca-tʉjʉ majiwĩ yua. 23To bairo ca-wãti cʉtacʉ cʉ̃ ca-ñuuro tʉjʉrã to ca-ãna paarãacã tʉjʉ acʉari:
—¿Ani David pãramipʉ ca-ãcʉ̃ jicãʉ joogʉmi Dio na ca-ĩricʉna cʉ̃ anicʉtí? ca-ame ĩi jeniñawã.
24To bairo Jesúre camaja na ca-ame ĩi jeniñarijere apirã fariseo maja maca:
—Wãtiare na buunucuʉmi Jesú wãtia ʉpaʉ Sataná, Beelsebú na ca-ĩi, cʉ̃ ca-rotiro mena, ca-ame ĩiñuparã.
25To bairo cʉ̃re na ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽtiere ca-majiwĩ Jesú. Tiere majiri oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—Jicã majana amequẽrã na majuuna ame reeborãma. To bairona jicã maca macana, o jicã wii macana na majuuna ame tuti, amequẽ bairã ani majiquẽnama. 26To bairona Sataná cʉ̃ majuuna cʉ̃ yarãre wãtiare cʉ̃ ca-quẽ acu buu reata cʉ̃ wapanare bairona tʉjʉboʉmi Sataná cʉ̃ yarãre. To bairi cʉ̃ ca-rotirã aniquetiborãma. 27To bairi jocarã majuu yʉre mʉja ĩi tʉgooña, Sataná cʉ̃ ca-rotiro mena wãtiare na buu reemi yʉ ĩirã. Mʉja ya wamere cabuerã jicãarã na quena wãtiare na buu reema. “Dio cʉ̃ ca-rotiro mena buu reema,” mʉja ĩinucurã. To bairi mʉja yarã quena, “Jocarãna ĩima,” mʉja ĩigarãma, “Sataná cʉ̃ ca-rotiro mena wãtiare na buu reemi Jesú,” yʉre mʉja ca-ĩiro. 28To bairi Dio Espíritu Santo cʉ̃ ca-rotiro mena wãtiare na yʉ buu reenucu. To bairo na yʉ ca-buu reero, “Dio yere ca-rotii ãcʉmi,” yʉre ca-ĩiparã mʉja anibajupa. To bairi mani Ʉpaʉ Dio popiyeyegʉmi mʉjaare, na ca-ĩiwĩ Jesú.
29Ape wame buio majiorica wame quenare oco bairo na ca-ĩi buiowĩ Jesú, Sataná netoro ca-tutuaʉ cʉ̃ ca-aniere na ĩi buioʉ:
—Jicãʉ seeto ca-tutuaʉ ca-quẽ ocabʉti majii ya wiire aperã cʉ̃ yere emagarã cʉ̃ ya wiipʉre jãa majiquẽema, cʉ̃ uwibana. Cʉ̃ quẽ netogarã, cʉ̃ yere emagarã jʉgoye cʉ̃re jia tu cũborãma, na ca-ĩiwĩ Jesú, Satanáre ca-netoo majii yʉ ãa, na ĩi buioʉ.
30Oco bairo na ca-ĩinemowĩ Jesú:
—Yʉ mena ca-anigaquẽna yʉre ca-tʉjʉ tutirã ãnama. Yʉre ca-apiʉjaquẽna yʉ ca-buiorijere ca-matarã ãnama.
31-32’To bairi cariape oco bairo mʉjaare yʉ ĩi: Caroorije to canacã wame camaja na cá-átaje, caroorije na ca-ĩrije quenare majiriorique ãa. Yʉ quenare camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉre caroorije camaja yʉre na ca-ĩrije quenare majiriorique ãa. Dio Espíritu Santo macare caroorije na ca-ĩiro majirioquetigʉmi Dio. Ati yʉtea ca-ano quena, ati yepare cʉ̃ ca-wajoaro bero ca-anipa yʉtea quenare majirioquetigʉmi Dio.
El árbol se conoce por su fruto
(Lucas 6.43-45)
33’Jicãʉ yucʉ rica tʉjʉrã tii ãa mani ĩi wameye maji yucʉre. Yucʉ caroaʉ caroa ricacʉto. Yucʉ carooricʉ maca caroorije jeto ricacʉto. 34To bairona mʉja quena yucʉ carooricʉre bairona mʉja bai. Caroare mʉja ĩi buio majiquẽna, ca-ĩito pairã, caroorã aniri. Camaja na yeripʉre na ca-tʉgooñari wame cõona wadanucuma. 35To bairi caroaʉ maca cʉ̃ yeripʉ caroare tʉgooñari caroa macajere wadagʉmi. Apeĩ carooʉ maca cʉ̃ yeripʉ caroorije tʉgooñari caroorije wadagʉmi. 36To bairi cariape mʉjaare yʉ ĩi buio. Caroorãre Dio na cʉ̃ ca-popiyeyeri rʉmʉ ca-anopʉ to canacã wame caroorije na ca-ĩriquere na jeniñagʉmi Dio. “¿Ñeere ĩirã mʉja ca-ĩirí?” na ĩi jeniñagʉmi. 37To bairi ca-ñuurijere mʉja ca-ĩi wadaro, “Ca-ñuurã mʉja ãa,” mʉja ĩigʉmi Dio. Caroorije macare mʉja ca-ĩata, “Caroorã mʉja ãa,” mʉja ĩri, mʉja popiyeyegʉmi Dio, na ca-ĩiwĩ Jesú fariseo majare.
La gente mala pide una señal milagrosa
(Marcos 8.12; Lucas 11.29-32)
38Cabero jicãarã judío majare cabuerã, fariseo maja mena oco bairo Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñawã:
—Ʉpaʉ, áti iñoorica wame ája, “Dio cʉ̃ ca-jooricʉ ãcʉmi,” mʉre jã ca-ĩi majiparore bairo, cʉ̃ ca-ĩiwã.
39To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro:
—Ati yʉtea macana caroorã ãma, “Áti iñoorica wamere jã iñooña,” ĩirã. Nare yʉ áti iñooquẽe. Jicã wamerena na yʉ iñoogʉ, Jonás ca-wamecʉcʉ Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ̃ ca-bairiquere mʉjaare ĩi buioʉ. 40Pairi ya macacʉ wai capaii Jonáre cʉ̃ ca-ʉga rocaro cʉ̃ paro pupeapʉ ca-añupʉ Jonás itia rʉmʉ, itia ñami. To bairona yʉ baigʉ. Yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ yepa pupeapʉ yaa rocaricʉpʉ yʉ anigʉ. 41Jonás tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire Nínive macana ca-aniñaricarãre na cʉ̃ ca-buioro caroorije na cá-átiere jʉtiriticõari ca-janañañuparã yua. Yʉ maca Jonás netoro ca-ãcʉ̃ yʉ ca-anibato quena yʉ ca-buiorijere mʉja apiʉjaquẽe. Caroorijere mʉja cá-átiere mʉja tʉgooñaquẽe, mʉja janagaquẽe. To bairi caroorãre Dio na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ Nínive macana tirʉmʉpʉ macana, “Rooro mʉja ca-apiʉjaquẽjupa,” mʉja ĩigarãma ati yʉtea macanare. 42To bairona caroorãre Dio na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ Saba ca-wamecʉti yepa ʉpao tirʉmʉpʉ macaco ati yʉtea macanare, “Rooro majuu mʉja ca-apiʉjaquẽjupa,” mʉja ĩigomo. Ca-yoaropʉ macaco cá-ajupó Salomón, Israel macana ʉpaʉ cʉ̃ ca-buio majirijere apigo. Yʉ maca Ʉpaʉ Salomón tirʉmʉpʉ macacʉ netoro ca-majii yʉ ca-anibato quena yʉre mʉja apigatee, na ca-ĩiwĩ Jesú fariseo majare.
El espíritu malo que regresa
(Lucas 11.24-26)
43Oco bairo na ca-ĩinemowĩ Jesú fariseo majare:
—Jicãʉ wãti camajocʉpʉre ca-buti weoricʉ ñee mano, ria manopʉ aáteñaʉ aácoaʉmi cʉ̃ ca-aniparore macaʉ aácʉ. Bʉgaquetibacʉ oco bairo ĩi tʉgooñaʉmi: 44“Yʉ ca-buti aáweoepaʉ tʉpʉna yʉ tunu aágʉ tunu,” ĩi tʉgooñaʉmi. To bairi cʉ̃ yeripʉ caroaro owaricaro, quenoo cũuricarore bairo, caʉpaʉ mácʉpʉre cʉ̃ bʉga ejaʉmi. 45To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉʉ aperã wãtia siete canacãʉ cʉ̃ netoro caroorã quenare na pijo átiri na menapʉna, cʉ̃ ca-buti aáweoricʉre jãa, anicõaʉmi. To bairo caroorã majuu wãtia capaarã cʉ̃ mena na ca-ano ca-jʉgoye cʉ̃ ca-anibatato netoro rooro bai nutuami. To bairona rooro ani nutuagarãma ati yʉtea macana, yʉre booquetibana, na ca-ĩiwĩ Jesú.
La madre y los hermanos de Jesús
(Marcos 3.31-35; Lucas 8.19-21)
46To ca-ãna paarãacãre cʉ̃ ca-buio yaparoquẽtona mai cʉ̃ paco, cʉ̃ bairã eja, macapʉ ca-tua nʉcawã, cʉ̃ mena wadapenigarã. 47To bairi apeĩ:
—Mʉ paco, mʉ bairã mʉ mena wadapenigarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ̃ ca-ĩiwĩ Jesúre. 48To bairo cʉ̃ ca-ĩiro:
—¿Dico yʉ paco, di maja yʉ bairã yʉ ca-tʉgooña tʉjʉrã na ãtí? na ca-ĩiwĩ Jesú.
49To bairi jãare cʉ̃ buerãre ñu puari:
—Ati maja ãma yʉ paco, yʉ bairã majuu yʉ ca-tʉgooña tʉjʉrã. 50Noa yʉ Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ cʉ̃ ca-boorijere cá-ána yʉ bairã, yʉ bairã romiri, yʉ pacore bairona yʉ ca-tʉgooña tʉjʉrã ãma, na ca-ĩiwĩ Jesú.

Currently Selected:

SAN MATEO 12: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in