Ŋitic. 10

10
Toanyuwa Petero atakanikinet
1Ayai Kaisaria ekile ŋolo anyaritae Kornelio, ŋolo apolokinit atutubet a ŋasigarya a Roma ŋina anyaritae “Ajore a Italia.” 2Arae iŋes ekile ŋolo ainakina neni ka Akuj, ŋolo akerit ekal keŋ daadaŋ Akuj. Epotonori iŋes lokulyak ŋainakineta ŋuna alalak, kilipenenee iŋes Akuj ŋirwa daadaŋ. 3Akoloŋit apei eapikini ŋisaae ŋikanikaomwon ŋulu ka apaaran, toanyuwa iŋes atakanikinet, kiŋolik emalaika ŋolo ka Akuj ileere ebunit neni keŋ, tolimok iŋes tema, “Kornelio!”
4Kitek Kornelio emalaika ekuryanit, kiŋit tema, “Ekapolon, nyo?” Toboŋok emalaika iŋes tema, “Acamu Akuj akilip kon ka ŋainakineta kon lokulyak ka ikitamu iŋes iyoŋ. 5Tokona kiyakiya ŋikilyok ŋidi Yoppa, tonyaraut Simoni ŋolo erae Petero. 6Iboi iŋes alore a Simoni, a ŋolo emanyimanyan ŋilowi a ŋityaŋ. Eyai ere keŋ diyete anam.” 7Ani kelot emalaika ŋolo erworo neni keŋ, tonyarau Kornelio ŋiketiyak keŋ ŋiarei ka esigarit ŋolo ainakina neni ka Akuj, ŋolo arae epei alokidiŋ ŋulu eyokiyete iŋes. 8Kedau alimokin ikes ŋakiro daadaŋ ŋuna apotu totakanut, kiyakiya ikes Yoppa.
9Akoloŋit ŋina atupakini eriŋa ikes eya lorot toapiyarete Yoppa, tolot Petero akilip nagule ŋina alokidiama. Aapikinit ŋisaae ŋikanikapei ŋulu ka apaaran. 10Tonyam akoro Petero kiitan ibore ŋini nyamat; ani eriŋa itemonokinio akimuj, toanyuwa iŋes atakanikinet. 11Toanyuwa iŋes nakuj eŋaara ka iyooliunitoe kwap ibore ŋini ekoni anaŋga ŋina apolon, iyooliunitoe kwap alocileta a ŋuluomwon. 12Aya nanaŋga ŋin ŋityaŋ daadaŋ egelegelya, ŋulu alyatok ka ŋikyeny daŋ. 13Tolimok etoil iŋes tema, “Petero, tonyou, toar, tonyam!”
14Nai tema Petero, “Ekapolon, mam! Anerae nyenyama ayoŋ ŋinapei idiobore ŋini ikitaleo kori ŋini nyeseg.”
15Kirworik nabo etoil neni keŋ tema, “Ibore ŋini etesegu Akuj, nyitemokino iyoŋ ibala nyeseg.” 16Kitiyakin ŋun ŋakitiyakinet ŋauni, ido kinyakarae ibore ŋin nakuj atipei.
Toloma Petero kai a Kornelio a ŋolo pa arae Eyudayat
17Ani eriŋa Petero etaaŋaŋi etamatamae apolou ŋina ka atakanikinet a ŋin, keris ŋikilyok ŋulu eyakuunit Kornelio kiŋitut ere a Simoni ka awuasi apaki ŋin alopuke. 18Tonyaras ikes iŋitasi erae keyai Simoni ŋolo erae Petero nen.
19Ani eriŋa Petero etamatamae jik ŋuna ka atakanikinet, tolimok Etau ŋolo Asegan iŋes tema, “Simoni! Ikiitanito iyoŋ a ne ŋikilyok ŋiuni. 20Aŋun, tonyou todoka kwap. Nyiŋayaŋaya arukor ka ikes, anerae ayoŋ elope eyakuunit ikes.” 21Todoka nai Petero kwap, tolimok ŋikilyok ŋuluuni tema, “Ayoŋ iŋes ŋolo iitanito iyes. Anukiro iponitotor iyes?”
22Toboŋokis ikes temasi, “Kornelio, ekapolokiniton ŋasigarya, iŋes ikiyakuunit isua. Erae iŋes ekile ŋolo ajokan, ŋolo iyookino ka ekerit iŋes Akuj. Ekerito Ŋiyudayan daadaŋ iŋes. Alimokini emalaika ŋolo ka Akuj iŋes anyarare iyoŋ bu kai keŋ, ikotere kiira iŋes ŋuna ilimuni iyoŋ.” 23Tonyaraiya Petero ŋikilyok tooma, topero kai keŋ.
Akoloŋit ŋina atupakini, torukosi iŋes ka ikes kaapei ka ŋikaitotoi ŋice daŋ ŋulu alo Yoppa. 24Todolo ikes Kaisaria akoloŋit ŋina atupakini. Edarito Kornelio kaapei ka ŋiyeneta keŋ ta ŋikonei Petero. 25Ani elomari Petero kai, kisiryam Kornelio iŋes toramakin nakejen keŋ, kilip neni keŋ. 26Nai kikeu Petero iŋes tema, “Tonyou, anerae ayoŋ daŋ arae ituŋanan pei.” 27Todolu Petero tooma kai eriŋa irworosi ka Kornelio, toryamu ŋituŋa ŋulu alalak ecunakina. 28Tolimok ikes tema, “Iyenete iyes ŋilopeyek epite ŋolo italeere ituŋanan ŋini Yudayat akipeyokin kori arukit ka ituŋanan ŋini gela. Nai eketoodik Akuj ayoŋ atemar nyitemokino abala idiotuŋanan erono kori nyeseg. 29Aŋun, ani akaomunio ayoŋ, abu nyawou. Eŋita nai ayoŋ ŋakiro ŋuna ikinyaritotor iyes ayoŋ.”
30Toboŋok Kornelio tema, “Ŋirwa ŋiuni ŋulu alunyarosi, elipi ayoŋ alokai kaŋ ŋisaae ŋikanikaomwon ŋulu ka apaaran--arae esaa lopeilo. Apaki ŋinapei ŋin, onaŋakin ekile ŋolo anapit ŋilowi ŋulu amilimilete ewuoi alokiŋaren kaŋ. 31Kirworik iŋes tema, ‘Kornelio, eira Akuj akilip kon ka atamu daŋ ŋainakineta kon lokulyak. 32Aŋun, kiyakiya ŋikilyok Yoppa toryamut Simoni ŋolo erae Petero. Iboi iŋes alore a Simoni a ŋolo emanyimanyan ŋilowi a ŋityaŋ. Eyai ere keŋ diyete anam.’ 33Aŋun, abu ayoŋ atipei eyaki ŋikilyok aomun iyoŋ, ka ajokyar ibu iyoŋ. Ikiya tokona isua daadaŋ ne kiŋaren Akuj, akiirar ŋuna daadaŋ adau Ekapolon akicikakin iyoŋ.”
Kisera Petero ŋuna a Yesu neni a ŋulu pa arae Ŋiyudayan
34Togeu Petero erwor tema, “Tokona ayenu ayoŋ kire atemar nyetyakatyakat Akuj ŋituŋa; 35nai ecamuna aneni keŋ ituŋanan ŋini ekerit iŋes alobukui a daadaŋ, kitiyae ŋakiro ŋuna iyookino. 36Iyenete iyes ŋakiro ŋuna abu iŋes kiyakik Isirael--alimonokin Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna ke ekisil alotooma Yesu Kristo, ŋolo erae Ekapolon a daadaŋ. 37Iyenete iyes ŋakiro ŋuna aponi kiserae anakwap a ŋina a Yudeya a daadaŋ, ageun alo Galileya kedau Yoana alimonokin ŋuna ke ebatisimu keŋ. 38Iyenete iyes epite ŋolo aseunia Akuj Yesu ŋolo a Nasaret, inak Etau keŋ ka apedor. Abu iŋes kirim itiyae ŋuna ajokak ka kitaŋaleununu ŋulu daadaŋ ayakasi napedor ŋina a Satan, anerae arukito Akuj ka iŋes. 39Ikirae isua ŋisuudae ŋulu a ŋakiro a daadaŋ a ŋuna etiyat iŋes anakwap a Ŋiyudayan ka alo Yerusalem. Apotu nai Ŋiyudayan kibubukis iŋes lomusalaba, toara. 40Nai abu Akuj kiteyaru iŋes kelunyarosi ŋirwa ŋiuni, kitatakanu iŋes eyari. 41Nyitatakanuna iŋes lotuŋa daadaŋ, nai neni kosi make a ŋulu aris Akuj kikiseu aruwor ŋisuudae. Isua ikipotu emuja ka omata daŋ ka iŋes, kedau ayarun alokatwak. 42Abu nai iŋes ikicikaki isua alimonokin Ŋakiro ŋuna Ajokak ka akiteyenun lotuŋa atemar erae iŋes ewuakin aruwor ekatubon a ŋulu eyarete ka ŋulu atwak. 43Iteyenunito ŋikadwarak daadaŋ aŋuna keŋ atemar, ŋini daadaŋ enupi Yesu, isyoniyo ŋasecisya keŋ alokiro a Yesu.”
Toryamut ŋituŋa ŋulu pa arae Ŋiyudayan Etau ŋolo Asegan
44Ani eriŋa Petero irworo ŋakiro ŋun, min Etau ŋolo Asegan lotuŋa daadaŋ ŋulu apupete ŋakiro ŋun. 45Toumokis ŋikanupak ŋulu arae Ŋiyudayan, ŋulu arukunete ka Petero, a ŋuna ainakinia Akuj Etau keŋ tari lotuŋa ŋulu pa arae Ŋiyudayan. 46Anerae apupete ikes ŋituŋa ŋul irworosi ŋaŋajepa ŋuna agelegelya ka ipurosi Akuj. Tolimu Petero tema, 47“Aryamut ŋituŋa lu Etau ŋolo Asegan ikwaŋina aryamunere iwon daŋ. Epedori nai idiotuŋanan akiretakin ikes anakibatisao a ŋakipi a?” 48Aŋun, tolimu iŋes atemar kibatisae ikes alokiro a Yesu Kristo. Kiŋita nai ikes Petero akiboi ka ikes ŋirwa ŋidi.

Àwon tá yàn lọ́wọ́lọ́wọ́ báyìí:

Ŋitic. 10: NIB2008

Ìsàmì-sí

Pín

Daako

None

Ṣé o fẹ́ fi àwọn ohun pàtàkì pamọ́ sórí gbogbo àwọn ẹ̀rọ rẹ? Wọlé pẹ̀lú àkántì tuntun tàbí wọlé pẹ̀lú àkántì tí tẹ́lẹ̀