Lucas 4
4
Añawasu uipota tëi uyawɨka Jesús pe Tumpa kotɨ
(Mateo 4.1-11; Marcos 1.12-13)
1Jayawe Jesús ou ye ɨ wasu Jordán wi Espíritu Santo imbaepuere rewe. Jayawe jae oo Espíritu Santo jei wae rupi ɨwɨtini wasu kotɨ tëta mbae rupi. 2Jare Jesús upɨta joko pe cuarenta ara rupi. Jayawe Añawasu ou uyawɨka waerä tëi chupe Tumpa kotɨ. Opaete jokua ara reta rupi Jesús jou’ä mbae awe. Jáeramo jokua jaɨkue rupi iyembaɨ. 3Jayawe Añawasu jei chupe: “Nde ko jae Tumpa Taɨ yawe, yaecha ere kua ita pe tuyeyapo ndewe mbɨyaperä,” jei chupe.
4Erëi Jesús jei chupe: “Ndarau ayapo. Echa’ä Tumpa iñeerɨru pe uyekuatía oï kuärái: ‘Ndarau kiawe iko tembiu reño. Echa’ä tembiu ndarau umee chupe reta tekowe opa mbae wae. Imeta ko iko reta wi Tumpa jei wae re.’#Deuteronomio 8.3 Jukuärái uyekuatía oï,” jei chupe.
5Jayawe Añawasu wɨraa Jesús pëti ɨwɨtu wasu ɨwate wae re, jare joko wi pëti uecha wae peño uechaka chupe opaetei tëta wasu reta imburuwicha wasu imbaepuerete wae reta ndiwe. 6Jare Añawasu jei chupe: “Tamee ndewe mbaepuere opaete kua ɨwɨ reta re pëti pëti ipöra rewe. Echa’ä kua mbaepuere uñemee ko chewe, jare che chepuere amee ipotawe kía pe aipota wae rupi,” jei chupe. 7“Jáeramo añawe nde chembutuicha yawe, opaete kua mbaembae ndecha neï wae oïta ndepo pe,” jei chupe.
8Jayawe Jesús jei chupe: “Ndarau etei ayapo. Echa’ä Tumpa iñeerɨru pe uyekuatía oï kuärái: ‘Tumpa jeeño ko pembutuichata, jare chupeño ko piyeyokuita.’#Deuteronomio 6.13 Jukuärái uyekuatía oï,” jei Jesús chupe.
9Jayawe Añawasu wɨraa Jesús Jerusalén pe, jare uyupi reta yuraa ɨwatete ye tupao wasu iyapɨte re. Jare joko pe Añawasu jei Jesús pe: “Nde ko jae Tumpa Taɨ yawe, yaecha iyeritɨ kua wi. 10Echa’ä Tumpa iñeerɨru pe uyekuatía oï kuärái: ‘Tumpa oyokuita araɨwa reta uyandareko waerä nderé. 11Ipo pe ndepɨsɨta ndeoko reta awɨye waerä ndeasa marái. Ndepɨ awe uyererokuata’ä ita re.’#Salmo 91.11-12 Jukuärái uyekuatía oï,” jei Añawasu Jesús pe.
12Jayawe Jesús jei chupe: “Ndarau ayapo. Echa’ä Tumpa iñeerɨru pe uyekuatía oï wi kuärái: ‘Awɨye pemboporowaiño peYa Tumpa imbaepuere,’#Deuteronomio 6.16 jei,” jei chupe.
13Jayawe Añawasu jeta ma uyere yawe Jesús re umbɨyawɨka waerä tëi Tumpa kotɨ, joko wi usɨrɨ chuwi mbowɨ ara pewa.
Jesús umbɨpɨ iparawɨkɨ
(Mateo 4.12-17; Marcos 1.14-15)
14Joko wi Jesús uñatima ye oo ɨwɨ Galilea pe Espíritu Santo imbaepuere rewe. Jare jeräkua opaete jokua ɨwɨ rupi jesewa. 15Jare jae oporomboe tupao reta rupi, jare opaete wae uyemɨngeta kawi jese.
Jesús jëtáɨwa reta wɨrowia’ä jese
16Jayawe Jesús oo ye tëta wasu Nazaret pe kiape jae ukuakuaa wae pe. Jare ara mbutuu#4.16 Jae ko ara Israel pewa reta uputuu iparawɨkɨ wi wae. Jae nunga wi jae reta uyembatɨ jokua ara umbutuicha reta waerä Tumpa jee. Emɨngeta “Ara mbutuu” Glosario pe. pe uike tupao pe kërái jae uyapoñoi wae rami. Jayawe joko pe jae oo uyemboɨ opaete wae reta jenonde umɨngeta waerä Tumpa iñee. 17Jare umee reta chupe pëti tupapire uyembapúa oï wae, Isaías iñee uyekuatía oï pɨpe wae. Isaías ko jae pëti ñee Tumpa wi etei ou wae arakae umɨmbeu wae. Jayawe Jesús oyora jare uwäe chupe kiape umɨngeta waerä. Jare umɨngeta kuärái:
18“Tumpa ikoño mái wae iEspíritu oï cheré, echa’ä jae cheparawo a amɨmbeu waerä ñee ikawi wae iparawete wae reta pe.
Jae chembou ambɨpɨakatu waerä ipɨatɨtɨ wae reta, jare amɨmbeu waerä pereso reta pe kërái ipuere waerä uyembopoika reta.
Chembou wi amɨmae waerä jesa mbae wae reta, jare aepɨ waerä uiporara wae reta jowaicho reta wi.
19Jukuärái Espíritu Santo chembou amɨmbeu waerä kërái uwäe ma año yandeYa uechaka waerä ipɨakawi opaete wae pe.”#Isaías 61.1-2
Jukuärái Jesús umɨngeta chupe reta.
20Jayawe Jesús umbapúa ye tupapire, jare umee ye tupapire iyandarekoa pe, jare uwapɨ ye. Jare opaete tupao pe ñonoï wae reta umae ngatu jese. 21Jayawe Jesús jei chupe reta: “Kua ara etei uyeyapo perowake kua uyekuatía oï wae,” jei.
22Opaete joko pe ñonoï wae reta uyemɨngeta kawi Jesús re, jare ipɨakañɨ reta iñee ikawiete wae re. Jayawe jei reta iyupe: “¿Jae’ä yerá kua José taɨ?”
23Jayawe Jesús jei chupe reta: “Aikuaa aï mbae pipota pere peï chewe wae: ‘Iyapo kua nerëta wasu pe jokua mbaembae reta jeräkua orewe ndiyapo tëta wasu Capernaum pe wae.’ 24Erëi che tae pewe añetete wae, ime yawe kía umɨmbeu Tumpa iñee jëtáɨwa reta pe wae, jae reta uipotata’ä uyapɨsaka jese, echa’ä jae mbae’ä chupe reta ramo,” jei chupe reta.
25“Pemandúa kawi peï, arakaete Elías iko rambuewe, okɨ'ä mbapɨ año jare owa yasɨ rupi, jare karuái tuicha wae opa uyembapɨ opaete ɨwɨ rupi. Jare che tae pewe añetete wae, jokua año reta rupi ime yureko kua ɨwɨ Israel pe jeta kuña ime umano wae reta. 26Erëi Tumpa omondo’ä Elías omborɨ waerä pëti awe jae reta. Omondo tëta wasu raɨ Sarepta pe tëta wasu Sidón wi koiño, joko pe omborɨ waerä pëti kuña ime umano wae, jae’ä ko judía wae,” jei chupe reta.
27“Jare pemandúa kawi peï wi, arakaete yawe Tumpa iñee umɨmbeu wae Eliseo iko rambuewe, ime yureko kua ɨwɨ Israel pe jeta ipire okui wae reta. Erëi Eliseo umɨnguera’ä pëti awe jae reta. Jaeño umɨnguera Naamán – jae ko pëti kuimbae ɨwɨ Siria pewa.” Jukuärái Jesús jei chupe reta.
28Jayawe opaete tupao pe ñonoï wae reta kua uyandu yawe, pochɨete reta Jesús pe. 29Jayawe jae reta upüa jare onoe wɨraa Jesús tëta wasu wi oka pe. Jokua tëta wasu oï pëti ñaipe re. Jayawe jae reta uipɨsɨ Jesús jare wɨraa reta ñaipe iyapɨte re uitɨ reta waerä tëi ɨwawïra wi. 30Erëi Jesús uasa jae reta ipɨte rupi jare oo ye chuwi reta.
Jesús omoë pëti aña kuimbae wi
(Marcos 1.21-28)
31Jayawe Jesús oo tëta wasu Capernaum pe. Jae ko pëti tëta wasu ɨwɨ Galilea pe oï wae. Jare mbutuu ara pe umbɨpɨ oporomboe tupao pe. 32Jare uyapɨsaka jese wae reta ipɨakañɨ jae oporomboe wae re, echa’ä jae oporomboe imbaepuere rewe.
33Jare jokua tupao pe ime iko pëti kuimbae aña uyembɨiya jese wae. Aramoiño jae iñeeäta rewe jei: 34“Jesús Nazaret pewa, ¿mbae pa ndeyu ndeka kua pe? ¡Emaeño oreré!” jei. “¿Ndeyu pa orerukachi waerä? Che ndukuaa. Nde ko jae Tumpa Taɨ jupiete wae,” jei.
35Jayawe Jesús iñeeäta rewe jei aña pe: “¡Nekïi! Eë kua kuimbae wi,” jei chupe.
Jayawe opaete wae jowake aña uitɨ kuimbae ɨwɨ re jare oë chuwi. Erëi marai’ä uyapo. 36Jare opaete kua uecha wae reta ipɨakañɨete, jare jei iyupe reta: “¿Mbae nunga ñee ra kua? Imbaepuere rewe jei aña reta pe oë waerä uyembɨiya jese wae reta wi. ¡Jare jae reta oë!” jei reta. 37Jayawe jeräkua Jesús rewa opaete jokua ɨwɨ rupi.
Jesús umɨnguera Simón Pedro jaicho
(Mateo 8.14-15; Marcos 1.29-31)
38Jayawe Jesús oë ye tupao wi, jare oo uike pëti kuimbae Simón jee wae jëta pe. Jare Simón jaicho täta rupi jaku oï joko pe. Jare joko pewa reta umɨñera Jesús umɨnguera waerä. 39Jayawe Jesús oo uyemboɨ wɨrapembɨ iyɨpɨ mii pe, jare jei iñeeäta rewe taku usɨrɨ waerä chuwi. Jare jaku upɨta woi chuwi. Jayawe jupiwoiño jokua kuña upüa jare umbɨpɨ uyapo tembiu umɨngaru reta waerä.
Jesús umɨnguera jeta imbaerasɨ wae reta
(Mateo 8.16-17; Marcos 1.32-34)
40Jare warasɨ uike ma oo oï yawe, jokua tëta wasu pewa reta ueru opa yea imbaerasɨ wae reta Jesús oï wae pe Jesús umɨnguera reta waerä. Jayawe Jesús oñono ipo pëti pëti re, jare opa ukuera reta. 41Jae nunga wi omoë jeta aña uyembɨiya jese wae reta wi. Jare aña reta pëti pëti rupi oë yureko rambuewe, jei reta jäse rewe: “Nde ko jae Tumpa Taɨ,” jei reta. Erëi Jesús iñeeäta rewe umɨkïi reta. Echa’ä jae reta uikuaa Jesús ko jae Cristo jei chupe reta wae. Erëi Jesús ndei uipota jokua ñee uñemɨái waerä opaete rupi.
Jesús oo ɨwɨ Galilea rupi umɨmbeu waerä Tumpa iñee
(Marcos 1.35-39)
42Pɨarewe pe ndimboweasɨ, Jesús oë oo tëta wasu wi kïi ngatu wae pe. Jayawe tëta wasu pewa reta yuraa ueka. Jare uwäe chupe reta yawe, umɨñera tëi reta awɨye waerä ueya reta. 43Erëi Jesús jei chupe reta: “Ikawi ko a waerä ïru tëta wasu raɨ reta pe, joko pe amɨmbeu waerä wi. Echa’ä che aipota jae reta uikuaa waerä wi koiñoete ma oï Tumpa imbaepuere mburuwicha wasu pewa uyekuaa waerä kua ɨwɨ pe. Echa’ä jokuaerä ko cheRu Tumpa chembou,” jei chupe reta.
44Jayawe Jesús oo opaete ɨwɨ Galilea rupi, jare jekuaeño umɨmbeu iko tupao reta rupi.
Currently Selected:
Lucas 4: gnwPB
Označeno
Deli
Kopiraj

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2017, Ethnos360 (New Tribes Mission). All rights reserved.