Aposolo 13

13
Antiok Mali Malip Magu Eŋe Barnabas So Saulo Biraotpi Kisi Maep Urata Ari Makoik
1Antiok mali malip ŋei ŋerep magu eŋane keuweno ŋine propet ŋei natne so kito ebo ebon ŋei natne eŋe gekoi. Eŋane eŋet tego iwa yale Barnabas, Simeon, eŋetine mane, “sigitne” orakoi, Lusius, eŋe Sairini matko ŋine, Manain, eŋe Herot Antipasrop matetne weku, so Saulo 2Mali malip ŋei ŋerep magu eŋe Waom qelitine qeu paki, so ŋara wane sawe gekoi. Naso yewao, Asu Koboboineŋo magu eya edane rake, “Na Barnabas so Saulo naŋane urata wane mo biraotkole, eya wane ŋine ere bira osikei.”
3Don eya qoeki so eŋe ŋara sawe mere more meŋenkakoi paki, meteene kutetno more so Barnabas so Saulo biraotkoi.
Barnabas So Saulo Ere Saiprus Siyao Arikoik
4Asu Koboboineŋo Barnabas so Saulo biraotki so ere seki zakeo Selusiya matko ari seki mane ma more Saiprus siyao arikoik. 5Ere Salamis matko lotke more, Kaisale wane don Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo wa more ra qelaŋangoik. Yohane Mareko eŋe urata qesiŋ osiyakane ererop metke.
6Eŋe siya korop kitare ari more, Papos matko lotke more, ŋei mane eŋetine Baryesu marat kakoi, ŋei eya eŋe propet ŋei isisine, eŋe suŋa qare ŋei Yuda tego ŋine. 7Baryesu so siya ware ware ere kima okangoik. Ware ware eya, eŋetine Sergius Paulus eŋe dereretine suwaine eya wane eŋe Barnabas so Saulo ere eŋane kaitko sarikeik wane etorake, eŋe Kaisale wane don desiyakane detke. 8Ŋo suŋa qare ŋei mane, eŋetine Elimas oŋo kitat otke. Baryesu eŋetine mane Grik dongo rakoi, Elimas. Eŋe Sergius Paulus kitatka rake, “Ge erane don mi dere malip kanom.” 9Pakiso, Saulo, eŋetine mane Paulo, wiye okorake, Asu Koboboineŋo Paulo wane kotoo watke rokopkake, eya wane Paulo eŋe suŋa qare ŋei eya pore kalilipka 10olatke, “Ge Ŋei Borikinane gipole! Ge yeye kine kine mayakatne koboboine, eya wane ŋabaine ge matalion okanmaine, masi kine kine qotkoine, eyaŋo geŋano watke rokop ganmami. Ge Waom wane don welekatne koboboine, eya naso baŋem maingenom isisine wakon mageyake! 11Ge detmaine, ukude mo Waom wane meteŋo gekuyake paki, deŋone mo pilikeyake paki, ge kepe deine mane mi kaikene. Ge nasomde kirop kirop yale deŋone pilik pilikine gekene.”
Raki qoeki, so eyaka kine kine mane kezoŋ panaman yale, eyaŋo Elimas deine kawetkeke paki, eŋe yau yaup lolike more, ŋei mane maratkaki oŋo metino ma iwen kayakane ziyaŋkake. 12Pakimo, kepe ware ware eŋe Elimas, ka more Waom wane don detke, eya wane oŋaine qaeke paki, don eya dere malipkake.
Barnabas So Paulo Ere Antiok Matko Pisidiya Kepeo Kisi Maep Ra Qelaŋangoik
13Paulo so kimatkine eŋe Papos qelige more, seki kutno wa more Perga matko Pampiliya kepeo ari lotkekoi. Lotke so Yohane Mareko eŋe ere qeliŋore more, Yerusalem matko zinge arike. 14Ere Perga mat qelige more Antiok matko, Pisidiya kepeo ari lotke more, Yuda eŋane zonom mama naso yewao kaiweo Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo waket metkoik. 15Urum welaineŋo Mose wane ra rokop don so propet edo don qekoi, eya dapotpi qoeki, so eŋe Paulo so Barnabas erano don more more rakoi, “Kimatkeze, ŋire don natne ŋene togolekenane ŋedanikeik wane magemamikwo, yemo ŋire ŋei ŋerep maine edanikeik.” 16Paulo eŋe wiye more metine ma wake, pakimo, ŋei ŋerep eŋe don midaine metkoi. Yale metpi, Paulo eŋe kiyeke edange.
“Israel ŋei so Israel ŋadino qelaŋ gemami, ŋine korop Kaisale ewine kitomami. Ŋine korop naŋane don detpi! 17Israel wane Kaisale eŋe ŋenane ŋabokopze ma wakon ongi, Izip kepeo gekoi, Kaisale eŋe Israel mosop ongi, so ŋei ŋerep magu suwaine wakongoi, Kaisaleŋo eŋe eŋine zonominerop Izip kulit kepeo ŋine ebu iwenone sarike, 18paki, eŋe koma 40 eŋane masi qotkoine eya wane kepe yaup papaino tewekone geke. 19Kaisaleŋo ŋei ŋerep magu 7 Kanan kepeo mataliongi siukkoi, pakiso eŋe eŋine ŋei ŋerep Israel magu koune ebu biraongi, Kanan kepe eya wane welaine okangoi. 20Paki, kepe eya eŋe koma 450 yale malipkka gekoi.
“Naso eya qoeki, so Kaisale eŋe Israel eŋane wano wanok ŋei waom natne biraonge, paki eŋe ge sari mageu, propet Samuel wakonge. 21Naso yewao Israel ŋei eŋe Kaisaleŋo kepe ware ware suwaine mane mawakone birakaki ware oniyakane qesonkakoi. Kaisaleŋo dere more Saulo, Kis wane gipole, Benyamin wane tegoo ŋine ma wakone birakake, paki eŋe kepe ŋei waom eŋane ware ware geki koma 40 okange. 22Kaisale eŋe Saulo maki ketki so eŋe Dawit kepe ŋei eŋane ware ware ma wakonkake. Kaisale eŋe Dawit wane iwa yale rake, ‘Na Dawit, Yese gipole, detlukkamaile. Na ŋei yaline eŋane simin nanmaike, eŋe naŋane simile eŋe baŋ kine kine korop maki qoe wareyake, me na kine kine mayakane olatpe, eŋe korop tewek wareyake.’ 23Kaisaleŋo Yesu, Dawit wane ŋaboine, Israel ŋei ŋerep ma menaŋoniyakane birakake. Kaisaleŋo mo sogino eya ra togoleke. 24Yesu eŋe urataine mi kiyekke, naso yewao Yohane eŋe Israel ŋei ŋerep sotene ŋadekka more doku taukei wane ra edange. 25Eso Yohane urataine mo qoeyakane naso bomileki, Yohane eŋe ŋei ŋerep edange, ‘Ŋine naŋane ma ramami? Ŋine kine detmami me mida? Ŋine ŋeiwa toma kamami, na eŋe midaka, ŋine ŋei mane toma kamami. Ŋo, na yem ŋei bile mida, na daleo eŋane kiye kulit eya qekok kaikale, noŋo qekokkalane rokop mi okanmaike.’
26“Kimakopne, Abraham wane ŋabokoune, so ŋei Israel ŋadino qelaŋ gemami, ŋine korop iwa Kaisale ewine kitomami, Kaisaleŋo dalino ma menaŋŋoniyake, eŋe don eya ŋenano motke! 27Kaisaleŋo Yesu ŋene ma menaŋ ŋoniyakane birakake, Yerusalem ŋei ŋerep so eŋane ŋetne eya eŋe mi detluk kakoi, eŋe propet eŋane zonom mama naso dapore more mi detlukkakoi. Ŋo eŋe Yesu qeu seukke, eya wane eŋe propet eŋane don, eya mau wele wakonge. 28Eŋe Yesu wane masi qotkoine mane mi maratkakoi, eŋe Yesu maine mi qeu seukke, ŋo eŋe Yesu Pailat wano biraka more, Pailatŋo Yesu qeki seukeyakane qesonkakoi. 29Kaisale wane ekapko eŋe yeye kine kine korop Yesu wane ra more qekoi pamaike, Yerusalem ŋei eŋe eya korop mau qoeki, Yesu wane pareŋine kibego ŋine makokka ket more deŋesere mane wesi aŋaune koto, eyao motkoi. 30Ŋo Kaisale eŋe Yesu ma wirirk kaki, wisikae wiyeke. 31Pakiso, kaiwe loutne Yesu eŋe eŋine dokoine eŋano wakononge, sogino eŋe Yesu eŋinerop Galili kepeo ŋine sari Yerusalem matko arikoi, Yesu eŋe masi kine kine make so seuseuwo ŋine wisikae wiyeke, dokoine eŋe eya korop ka more, Israel ŋei ŋerep edan okanmami. 32-33Na kine kine korop iwa ŋidanmaile, ŋere kisi maep don, eya ŋidaniketane sarimaite. Kaisaleŋo ŋenane ŋabokopze kine kine ra togole edange, eya korop ŋene ŋebon waremaike, eya wane eŋe Yesu ma wirikkaki, wisikae wiyeke, (Sam) Eŋet ekap 2 eyao yale ramaike,
‘Ge naŋane Giponne, na ukude geŋane Magaŋone lelemaile’
34So Kaisale eŋe ra togoleke, eŋe Yesu seuseuwo ŋine maki wisikae wiye more koso manerop mi gotosiyake, eŋe takotke more rake,
‘Na Dawit mosopka more rawe togoleke. Mosop eya eŋe welerop, na yalewaka ŋine mosop ŋunikale.’ 35So Dawit eŋe ekap maneo ramaike, ‘Ge geŋone qelit ŋeiŋone koboboine maine mi qeliŋ kanom pa gotosiyake.’
36Ŋene detmaine Dawit eŋe Kaisale wane simile korop mogare ŋei ŋerep keuweno geke, ge more seukki, pareŋine mari ŋosa ŋabokoune eŋerop dukkau pa more gototke. 37Ŋo, Kaisaleŋo Yesu seuseuwo ŋine maki wisikae wiyeke, eŋe mi gototke. 38-39Kimakopne, ŋine don kisi iwa desikei wane ŋere sarimaite, Kaisaleŋo Yesu seuseuwo ŋine maki wisikae wiyeke, eya wane ŋere sari don kisi eya ŋine ŋidanmaite. Don kisi eya wane kine iwa yale pamaike, Kaisaleŋo sotŋine qelige ŋiboniyake. Ŋine Yesu mogat kaikeiwo, Kaisaleŋo sotŋine eya mataliki siukki, ŋine koboboine sot midaine okanikei, ŋo Mose wane ra rokop donŋo sotŋine maine mi maki siukeyake. 40Sogino propet eŋe don saeŋine eyaŋo ŋinano maine mi wakoniyakane, eŋe iwa yale qekoi,
41‘Ŋine wawaine ŋei, ŋine kaikei so manerop detkei, paki borikei, na ŋinane nasoo urata mamaile, ŋo ŋei maneŋo na urata mamaile, eya ŋidaniyakeŋo, ŋine eya mi dere malipkaikei.’ ”
42Paulo eŋe yale raki qoeki, so eŋine so Barnabas ere Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo kesikeik wane arikoik, ŋei ŋerep erano ari newanore rakoi, “Ŋire zonom ma met met naso kutno, eyao zinge sari kine kine iwa koso ŋedanikeik.” 43Ŋei ŋerep eŋe lewa lewaŋ mat mo qeliŋka arikoi, Yuda ŋei ŋerep natne eŋe metkoi, so Yuda ŋadino qelaŋ ŋei ŋerep natne eŋe Yuda eŋane gege mage mogatkakoi, eŋe metkoi. Magu etke eya Paulo so Barnabas mogatotkoi, aposolo ere ŋei ŋerep eya mauk wet mali malipene togoleu rakoik, “Kaisaleŋo ŋine don maineŋo mosop ŋunge, eya wane mosop eya malipka gekei.”
44Zonom ma met met naso kaiwe kutno mat welaine koropŋo Waom wane don desikei wane sarikoi. 45Pakimo, Yuda edo ŋei ŋerep magu suwaine one more, detpi boriki, ŋade don ra more Paulo ŋabaka don qotkoine olatkoi. 46Ŋo Paulo so Barnabas ere kaet mi okane more, don togole edangoik, “Kaisaleŋo rake, ŋere eŋane don ŋine alakane ŋidanmaite, ŋo ŋine don eya ŋadek kamami, eyamo ŋine gege togon wane mi simin-ŋungi eya okanmami. Eya wane ŋere ŋine qeliŋŋune more ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋ gemami, eŋano ari edanikete. 47Kaisaleŋo ŋene don iwa yale ra togole ŋebonge,
‘Na ge qelaŋ eŋane kiwa qelaŋan onikenane biraganmaile, ge ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋane sikanonikene, ŋei ŋerep korop kepe baŋem eŋe maine menaŋgei. Waomŋo eŋe maine ebuyake.’ ”
48Paki, ŋei ŋerep Yuda ŋadino qelaŋ, eŋe don eya dere wetene peseki, Waom wane don wane bakom kitokoi, bakom kito, so Waom wane don weku mane detkoi. Kaisaleŋo ŋei ŋerep gege togon wane ma wesake mo biraonge, eŋe korop mali malip korop okane kisi maep don malip kakoi.
49Pakiso, Waom wane donŋo kepe korop yewao suwa watke rokopke arike, 50so ŋerep ŋetne suwaine, Yuda ŋadino, eŋe Kaisale ewine kitokoi eŋe kepe eya gekoi, Yuda edo, ŋerep eya so mat ŋei ŋetne suwaine sori sorin edanbi, so magu etke eŋe Paulo so Barnabas ŋaba ore, wikile kiyeke epone more kepeeno ŋine esopotpi saket arikoik. 51Aposolo ere kepe qelige more, kiyeetno lube lube yewa sitogeut qoe ket metki so, ere kepe eya qelige more, Ikonium matko arikoik. Ŋei ŋerep eŋe masi eya ka more iwa yale desikei, borikineŋo ŋenano pamaike, Kaisaleŋo ŋenerop ŋaba okanŋonmaike. 52Doku tau tau magu Antiok matko gekoi, don kisi eya dere more, bakom suwaine kitokoi, so Asu Koboboineŋo watke rokop-onge.

Zur Zeit ausgewählt:

Aposolo 13: onsNT

Markierung

Teilen

Kopieren

None

Möchtest du deine gespeicherten Markierungen auf allen deinen Geräten sehen? Erstelle ein kostenloses Konto oder melde dich an.