Apostolo Atabuhi ko a tii
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Te wo Luka, pana e tii a Tii te Luka. E tabuhi âcéi apostolo Paulo ha awieme a béalohe bwo engen de Paulo. Tabuhi mu ko a niide a tii 16.10, na e tii pie: «Geme engen…»
E tii éniile?
Ha awieme a jo 61 me 65, alecehe a bwo tabuhi mu he karépu te Paulo ne Rome. (Omehi a pwahamii tii 27―28.)
E tii me dee?
Te pa céiu apulie na pii kon pie Téofile, pa céiu apulie na piubwo nang ne pele lépwo Roma. Omehi Atabuhi ko a tii Luka.
É ko ade na e tii?
E pinebehi a bécéiuhe tii ten. Ne ha a Tii te Luka, ke e piuti a mulihe Iésu, me a bwo mele ke mulie cemwo ten. Ke é ne ha a tii ce, a tii Apostolo, ke e pipatemehi ngen a Pwooti Wâé mu Iérusaléma, ke ati a amu Judé me Samari die Rome, a pwomwo na te junihe ubwo ne pwo a bwohemwo ha a benaamwon naa. Be e mu ko lépwo apostolo a junuu a Jenen Iitihi, beme lé pwo ali e pwo wo Iésu.
Wieli nime Luka me e habwii mwo te lépwo Roma (na lépwo apihuô ne he ni amu na hiwon) pie, wo lépwo acéihi ne ko Iésu, ke lépwo apulie na lé te pipwoiipihi ni mulihelé, be time uce nimelé me lé iluuhi a amu.
Ade ace âne a tii ce?
E tabuhi ko a bwo opé te a Jenen Iitihi ne ko lépwo apostolo (pwahamii tii 2). Ne he ni pwahamii tii 3―12, ke e piuti ni penem de Pétéru me lépwo béén ne ha a pwomwo ubwo Iérusaléma, me a amu Judé, die ha amu na e mwonuhi, Samari.
É ha atabuhi kon, ke wo lépwo acéihi ne ko Iésu, ke te tai lépwo Juif. Ke time uce nimelé me lé patemehi a pwooti te ni béén na time uce lépwo Juif. Kehe icehi ana wo Padué, ke e habwii te Pétéru pie, a Pwooti Wâé, ke te tai a de ni bele pwo bwohemwo (pwahamii tii 10―11, me 15).
Nye pine ne ha a pwahamii tii 9 a bwo tode Paulo, pali apulie li e te junihe pwotahi ne ko ni acéihi ânebun. Ke e biteeng, ke e âcéi Iésu. É he ni pwahamii tii 13―28, ke wo Luka, ke e piuti ni penem de Paulo, ne he ni bwo engen den na cié, nge he ni amu na hiwon. E pipatemehi a Pwooti Wâé, ke e tabuhi ni puco te ni acéihi, ke e pamwoiu lépwo acéihi na élé lang, die Rome, ha a pwahamii tii 28, ha a jo 62.
Ni tii te Paulo (Roma die ko Filémon), ke e tii nge céii lépwo acéihi he ni duaan naa, li e mi mu hen. É mulang, a tii ce, Apostolo, ke a bépinebehi ati ni tii naa. É ha a jo 51 ai 52, ke e mu Korénit ha amu Grèce (Apostolo 18.1−18). Ke é alecehen, ha a jo 53−55, ke e tii a tii 1 Korénit ne te lépwo acéihi na élé lang, ha a benaamwon na e mu ha a pwomwo ubwo Éféso. (Omehi Apostolo 19.8−10.) Ke é alecehen mwo, ke e mu Rome (piuti ne ha a Apostolo pwahamii tii 28), ke e tii me de lépwo Éféso.
E piuti mwo wo Luka ne ha a tii ce ninaa:
• A mulie na wâé, me a pimu ibu, me a bwo pwoiitihi te lépwo atabuhi céihi;
• A bwo pwotahi ne ko lépwo acéihi ne Iérusaléma. É mu ko anaa, na lé pipiiden, ke lé pipatemehi pitihi a pwooti;
• A bwo pipune te Pétéru, me Paulo, me Étienne.
A bwomune a tii Apostolo
E pahede lépwo acéihi wo Iésu @ beme lé pipatemehieng pitihi (1.1―2.13)
Pipwopweelé (1.1−26)
Lé hegi a Jenen Iitihi (2.1−13)
Pajuuju Iésu ne Iérusaléma (2.14―7.59)
Pétéru (2.14―5.42)
Étienne (6.1―7.59)
Pajuuju Iésu ne Judé ke Samari (8.1―9.43)
Tode Paulo (8.1―9.31)
Pajuuju Iésu te nina time uce ni Juif (10.1―12.25)
Pétéru (10.1―11.18)
Pwo me ta ne kolé (12.1−25)
A bécéiuhe bwo engen de Paulo (13.1―15.35)
A béalohe bwo engen de Paulo (15.36―18.22)
A béciéhe bwo engen de Paulo (18.23―21.26)
Pajuuju Iésu die ko lépwo Roma (21.27―28.31)
Imwi Paulo (21.27―23.35)
Paulo ne Césaré me Rome (24.1―28.31)
Dewis Presennol:
Apostolo Atabuhi ko a tii: cam
Uwcholeuo
Rhanna
Copi

Eisiau i'th uchafbwyntiau gael eu cadw ar draws dy holl ddyfeisiau? Cofrestra neu mewngofnoda
© 2018 Wycliffe Bible Translators NZ pour l’association Bii Popai Wâro, Poindimié