YouVersion Logo
Search Icon

Markus 10

10
Nengabo kelabo lip tangtopne sembe Yesusti yubu lebogha
(Matius 19:1-12; Lukas 16:18)
1Wene seogti, Yesus as Kapernaum laplobi agha mag Yordan kauro mog so'o heng walelingkirobag sip phibom agha mog so'o Yudea piog. Piogpa nimi maikno mog so'o anekoag wamek nimi Yesus peram longo warekaek. Longo warekaekpa, yog sum ambarelamsiog saog uro nimi tanekoag babe Allah yubu ambarelamsiog. 2Ambarelamsiogpa Farisi nimi nhon-nhon, “Yesus mibukap,” aro yaekti hailamekti, “Musari aruksirop yubu sunsunum uro, nengabori eldi kel toamna agha kel eneko hae limnep te?” aro haibaek.
3Haibaekpa Yesusti samoro ambatto hailamsiogti, “Musari samenag aruklamsiog yubuag tam nene sembe sa'a agha a'unag ambatsiog?” aro Yesusti tangoro haibahiog.
4Wene aro Yesusti haibahiogpa sindina, “Musari mome toro pibogne sunsunum uro nengabo nhondi, ‘Nari kel limnun,’ senelamle tanena hae limnep. Ot anam limna komag mome nhon, ‘Nari kel ene limna,’ aro toro pairop mome kel enekoag tatle taneogna, eldi kel eneko limnep,” seek.#Ulangan - Sariktoba 24:1-4; Matius 5:31
5Wene seekpa, Yesusti nen yubu lelamogti, “Sikne leplom. Ot a'un mog so'oag nimi usog mikipti, Allahri seneropne saelbanep koma wamlom. Ane sembe Musari a'un nimi taneko sembe, ‘Toro pairop mome nhon elkelag tatle taneogna limnep,’ aro aruksirop yubu nene mome toro pibog. 6Undo mome toro pibog aghana, anamag Allahri nia mangkina sunulamog sum eneko nengaboap kelaboap sumbahiog.#Sumbaogha 1:27; 5:2 7Ane sembe, ‘Nengabori sikini sikinin laplobi agha, ela'angeap elkelap ma'ap tarikneag agha 8sin nong nhon, sop nhon nenep tangtop.’#Sumbaogha 2:24 Sin abeneko nong phende kom aghana, nong nhonog nenep tangtop. 9Allahri ela'angeap elkelap abeneko agha nong nhonog nenero ma'abahiog ane sembe, nimi nhondi babe ela'angeap elkelap a'ep taheng kom,” seog.
10Wene seogti, sikin aeag wa'iekti, Yesus yubu ka'ero neleptop nangdi elag hailamekti, “Yubu nenekona sa'a sembe ambatsilam?” aro haibaek. 11Haibaekpa Yesusti sinag ambarelamsiogti, “Nengabo nhondi kelabo toamna agha kel eneko liropti, wendogne tol torop tanena, toropne ponekori ora nimiri kelabo haogha tohiropne ulamla. 12Kelabori babe ela'ange samenne laplobi agha nimi nengabo nhonag wa'alamla tanena, kelabori nengabo haogha tohiropne ulamla,” seog.
Yesusti me ologne kipsiogha
(Matius 19:13-15; Lukas 18:15-17)
13Wamekpa ik nhon sum nimiri me kelmabo ologne payalamsiekti, “Me ologne taneag sae pipsululam,” aro Yesusag mololamek. Payalamsiek aghana Yesusti yubu ka'ero neleptop nangdi nimi tanekoag, “Payahiseng kom,” aro irikto walamsiek. 14Nimi irikto walamsieka ipsiogti, Yesus wanaag yonge waelbaog. Yesusti sinag walamsiogti, “Me tane nanag wali yaukang. A'undi irikahiseng kom. Nuni Allahri sin wamang saog urop nimi babe paiamsildi, saelba ulamsil. 15Nari a'unag yubu sikne agha ambarelamsin nena, nimi etneri eldamne olog mabo saog nenep tangka Allahri saelba uhiroba kipto tople kom tanena, Allahri saelba ulamsil nimi tanep ina wa'ina wamnep kom,” aro ambatsiog.
16Wene seogti, me ologne taneko somoro saelbahiogti, me ologne tanekoag sae pipsiogti, “Wali wamukang,” aro Allahag molona molbatsiog.
Tupne nhon Yesusag hailaogha
(Matius 19:16-30; Lukas 18:18-30)
17Sae pipsiogti Yesus inaag palamogpa, nimi nhon merero Yesusag yaog. Nimi eneko yaogti, Yesus whingag yabu sanukto pulingkina, “Nani, an yubu amohiropne walinge wamlam! Yubu ambatnululam! Nari hulamne pere agha ya'ag kamag uro unne nanag talul?” aro haibaog.
18Wene aro haibaogpa, Yesusti nimi enekoag, “Nanag, ‘Walinge,’ selam nena, nimi mog so'oagne nhon babe walinge wamla kom. Ot Allah mo aghabog walinge wamla. Andi sa'a sembe nanag walinge selam?” seog.
19Wene seogti, Yesusti nen tipto yubu ambarelamogti, “Allahri Musa pere agha aruksirop yubu ambatsiogne an el wamlam.
Nimi ya'ag opsiseng kom.
Ora nimiri nengabo kelabo haogha topsiseng kom.
Nimiringe haoghaba topseng kom.
Minirop yubu lepseng kom.
‘Nimiringe sembe naringe taho,’ aro haing kunulamsiseng kom.
Ani anindi yubu ka'ero kiplamsululam.
Ni ane Allahri samenag ambarogpa, Musari tipto ambatsiogpa, ka'elamapne an babe el wamlam,” seog.#Keluaran - Lambaeka 20:12; Ulangan - Sariktoba 5:16-20
20Yesusti wene seogpa nimi enekori, “Nai, yubu amolamsilamne, ni leplamne nenena na olog wamsiag agha saelbamsia kekman wene babe saelbamnari ulamna,” seog.
21Nimi enekori wene seogpa, Yesusti o'ona senero kembaogti, “Ot nhonog andi ulamlam komne nhon wamla. Pimendi andi saeagha ni wamlange nimiag kamna kapto topmendi, kamna tatkeikne nimi saeagha orogne tatsululam. Undo tatsimen tanena, tup nenep taneba maikno Imagne ponekori whingag an sembe polop talul. Tatsimenba samoro nanag yamendi, nanag yubu ka'ero neleplamnululam,” seog.
22Yesusti wene seogpa, nimi enekori ka'ebaogti, whing mali taog. El saeagha maikno wamogne sembe wana ikin taogpa piog. 23Piogpa Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nang keme warekahiogti, “Nimi saeagha tup uro urop nimi Allahri saelba ulamsil nimi tanep ina wa'ina wamnepne eka'uk sirik wamla,” seog.
24Wene seogpa, eldi yubu ka'ero neleptop nang ka'ebaekti, yaghe sembaek. Yaghe sembaek aghana, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Mabo, mog so'oag nimi Allahri saelba ulamsil nimi tanep ina wa'ina wamnepne eka'uk sirik wamla. 25Pham unta nhon el nong olog nenep tangom agha imis phoroba lom toman wa'inep te? Eka'ukti wa'inep kom senelamlom. Aghana nen eka'uk phelektopne nhon wamlangena, tup nimi Allahri saelba ulamsil nimi tanep ina wa'ina wamnepne nen phelekto eka'uk sirik wamla,” seog.
26Yesusti wene seogne sembe eldi yubu ka'ero neleptop nang lo'om paibom seekti, sin mamun hail dalamekti, “Tup nimi sembe eka'uk tanena, etne agha Allahri taluhirop nimi tanep?” aro haibaek.
27Wene seekpa, Yesusti sin kembahiogti, yubu lelamogti, “Nimi eldamneri mo uanep kom aghana, ot Allahri yepsinneag agha uro yabinep. Nia mangkina Allahri, ‘Uanun,’ senenne sunsunum uro ualeba, uro yabinep,” seog.
28Wene seogpa Petrusti, “Nu kembahimen! Nuringe nia mangkina ni lipsibori, anag neleplangkeap,” seog.
29-30Wene seogpa Yesusti, “Nari a'unag yubu sikne agha ambatnuahin. Nimi etneri na Yesusag nelepto, ‘Allah yubu walinge ambarelamsinun,’ aro eldinge ae, eldi eldo ilipsae, eldi eldo'el ilipsa'el, eldi ili ilin, eldi elmabo elenge awe, nimi enekori nhon sae yamolopsilenge sembe wene wamap ko'o eneag Imagneri lunuro nen teng tombare saog nembi agha ma'aro phelektopneap tatlul. Nia mangkina sae yamoloplenge sembe tatleba, elag talul nena, nimiri aeap, eldi eldo yabo ilipsaboap, eldi eldo'elabo ilipsa'elaboap, eldi ili yabo ilin yaboap, eldi elmaboap, elenge awe babe wene wamap ko'o eneag elag talul. Nen nhonna, ora nimiri el sembe, ‘Yesusag neleptop nimi seklebaukang,’ aro olamsiikpa, seklenne babe elag talul. Aghana amik yalamle ko'oag Allahri ya'ag kamag uro unne neneko tatsilul. 31Abene agha amik yalamle sum eneko nimi whingagne wene wamang nimi agha, nimi maikno wailag sip taukang. Nimi wailagne wene wamang nimi agha, nimi maikno amik whingag sip taukang,” seog.
Yesus el seklero tebanepne sembe ik wilindip sum ambatsiogha
(Matius 20:17-19; Lukas 18:31-34)
32Wamekpa Yesus eldi yubu ka'ero neleptop nangap, “Yerusalem waelbukap,” aro palamekti, Yesus samenag menangal piogpa palamek. Yesus samenag menangal piogpa, eldi yubu ka'ero neleptop nang taneko yaghe sembaek.#Markus 8:31; 9:31 Ora nimi Yesusag neleplamek nimi babe log tahiog. Samen uaog saog uro, eldi yubu ka'ero neleptop nang aobare nang taneko yopsiogti, Yesusti elag uro yabinepne sembe nen alniro ambatsiog. 33Ambarelamsiogti, “Ka'eamlulom! Nu wene Yerusalem sip walero palamap. Yerusalem pina wamebeba, na mog so'oag nimi tahinge nimiri pan khebanelul. Pan khebanelenge, sin memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap, Musari yubu amohirop nangap sikin saeag nenero pan khebanelul. Sindi saeag pan khebaneleba, na sembe, ‘Ya'ag tebalul,’ aro tam karepto pibukang. Nimi sisa Yahudi kom nimi saeag nembaneikpa, 34nimi sisa Yahudi kom nimiri nanag yubu neplamneikti, silumag suplamneikti, taeplam-taeplam lopneikti, ya'ag omnukang. Ya'ag omneikpa, olog wamneri, ik wilindip sum eneko nen kamag tanun,” seog.
Yakobusap Yohanesapti molbareka
(Matius 20:20-28)
35Wene seogpa, Zebedeus elmabo Yakobusap Yohanesapti Yesusag yarekti, “Nai, nu yubu amohiropne wamlam. Nuri anag molona ambatkenemeba, ‘Nu sembe uatsilul,’ senelamnamne ualulam te?” aro haibarek.
36Wene serekpa Yesusti, “A'undi sa'a agha, ‘Nu sembe uatsilul,’ senelamdom?” aro Yesusti sin haibahiog.
37Yesusti wene aro sinag haibahiogpa sindi, “An sembe kibiang towalengerop sum eneko, andi nun phende abenekoag, ‘Nhon sae sirik sip pulae, nhon sae waneng sip pulae,’ semenba nu anap nhondi saelbamsukap senelamnam,” serek.
38Wene serekpa Yesusti, “A'undi molbaneromne nenena, ekonne agha molbanerom. Nanag uro yabinepne nanag tebatnenep mag aneko a'undi babe tenep te? Na tebanebag pelengkanukangne saog uro a'undi babe na nelepto uanep te?” aro haibahiog. 39Haibahiogpa sindina, “Nuri babe nelepto uanep,” serek.
Wene serekpa Yesusti, “A'unna nanag uro yabinepne mag tebatnenep mag aneko a'undi babe toro tururom. Apna na tebanebag pelengkanukangne saog uro a'unag babe uro yabilul. 40Aghana a'un sembe, ‘Nhon na sae sirik sip, nhon na sae waneng sip pularurom,’ aro ambatsinepne naringe kom. Ot na tara-tara pukamnep nena, wero o'oropne ponekori agha sunsunum uro tatsilul,” seog.
41Wene aro molbarekpa, Yesus yubu ka'ero neleptop nang yogne sa'obare nang tanekori ka'ebaekti, Yakobusap Yohanesap alniro wabahiek. 42Walamsiekpa Yesusti, sin yopsiogti ambarelamsiogti, “Nimi sisa Yahudi kom nimiri, ‘Nu saelba uhirop nang,’ alamsiang nimi tanekori sin umag nimi luknuhiro salelamsiang. Sin anabiag agha nubunang taek nimiri yo uro mikipne agha ulamsiang. Undo ulamsianga nene a'un el wamlom. 43Undo ulamang aghana, a'undi unuahiseng kom. Nimi etneri a'un anabiag agha, ‘Na nubunge tanun,’ sembale tanena, arukna nenep taleri, nimi yepsinne agha talul. 44A'un nimi etneri na whingagne tanun sembale tanena, nimi ni sembe arukna talul. 45Na mog so'oag nimi tahi aghana, ‘Na yepnukang,’ aro so'oag yahi kom. ‘Nimi yepsinun,’ aro yahingena, ‘Mog so'oag nimiri mali-malia uropne sembe lunuro tebane andarina, nimi maikno sae lopsinun,’ aro yahi,” seog.
Yesusti haing uropne Bartimeus wali nembaogha
(Matius 20:29-34; Lukas 18:35-43)
46Yerusalem inaag palamekti, as Yerikho yaek. Yaekti Yesusap eldi yubu ka'ero neleptop nangap as Yerikho phibom agha lanalamekpa, as aneko nimi maikno babe elag nelepto nhon palamek. Palamekpa nimi haing uropne nhon ina abolag puka mololamsiog. “Yepto tatnululom,” aro mololamsiogne poneko sina Bartimeus#10:46 Nimi si Bartimeus anekona, Ibrani yubuag, “Timeus elme,” aro engero pibog. ponekori mololamsiog. 47Moloro pukamogti ka'elamogpa, “Yesus Nazaretne poneko palogla,” alameka ka'ebaog. Ka'ebaogti Bartimeus ponekori yubu nubu uro yoplamogti, “Yesus, an Daud sisange mangap talumne. Na yareag sembane,” aro yoplamog. 48Yoplamoghag agha nimi maikno tanekori, “Yubu kom tae,” aro wenelamek aghana, el poneko nen ma'aro mikip uro haum aro lelamogti, “An Daud sisange mangap talumne, na yareag sembane,” aro haum alamog.
49Wene alamogpa, Yesusti ka'ebaogti, ina palamogha pabom seogti, “El yoplulom,” seog. “Yoplulom,” seogpa nimi tanekori haing urop nimi eneko yopto ambarelamekti, “Yesusti yoplangkelba, wana khapto wamlulam! Sekelabi,” seek.
50Wene aro ambarekpa, haing uropne Bartimeus ponekori el nongag kalup tangka urop ag kwiripto toboghaogti, elem-elem sekom agha Yesusag piog. 51Piogpa Yesusti Bartimeusag yubu lelamogti, “Andi sembalam nena, ‘Nanag sa'a agha uanoho,’ sembalamdi yopnelam?” aro haibaog.
Wene aro haibaogpa, Bartimeus haing uropne ponekori, “Nai, yubu amolamsilamne, ‘Nari haing ene kwelekanoho,’ sembamnari yopken,” seog.
52Wene seogpa Yesusti, “Andi nanag sikne aro wana palilamlamne neneri an wali nembaghel. Hae wali pululam,” seog. Yesusti wene seog abeneko pere haing kwelekaogpa, nimi eneko Yesus ina palamoghag neleplamog.

Currently Selected:

Markus 10: kklKOS

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in