YouVersion Logo
Search Icon

Eksodas 12

12
Gaghamu Ghasa-Polho
1Kate au teu mae Moses ghe mae Eron Ijep na, Lord ne cheke eghu ka phia mare, 2“Uve, nhigra igne te ulu lahu ka nomi finogha ghotilo ia. 3Ghopa cheke ranghidi naiknodi Israel ra, ka nabothoi narane gna nhigra igne, kaisei phaꞌu maedi tharakna te gnafara mala vavahi kaisei sua sipu ba kaisei sua nanigot te mala fafara mala ima. 4-5Jame te theome naba naikno te mala ima fagnafani u sipu ba u nanigot tuana na, mae biꞌogna tharakna tuana tangomana te tei toredi keha naiknodi Israel te au rhedi are mala ima fahui. Ghotilo famane vavahi fakeli ka sipu ba nanigot te kaisei finogha gna teu kolho te theo kaisei najafra ka thinigna na. 6Kaisei tharakna teuna mare mala famane tathaji fakeli u sipu ba nanigot teke vavahi thedire ghilei thokeni grafi gna nabotho fati narane gna nhigra igne. Ka grafi gna narane tuana goro mae biꞌo re ginau na aknu falehe sipu ba nanigot. 7Eghuteuna naiknore na atha keha dadara mala ghiha ka phei phile re nei ke kligna eghu ka grengathagna nodi suga na. 8Ka bongi tuana, ghotilo na gogoꞌo u nafnahi gna sipu ba u nanigot na ka khaꞌaghi. Eghuteuna ghotilo ima nafnahi balu khuromu te raha, nei bret te theo isi gna. 9Ghotilo thosei ima nafnahi te theome muita, ba thosei gahu ka suspen. Ghotilo gahu ka khaꞌaghi kolho. Ghotilo gahu mala ima phaꞌu, ghahe, khame nei unha te au ka thiꞌa gna na. 10Ghotilo thosei toki keha nafnahi ghilei hamerane, nu jame te salaꞌui keha nafnahi te ghilei hamerane na, faghamu khaꞌaghi mala theo reꞌe. 11Kate ima na, ghotilo kulu famane pipichi fakeli nomi, fahaghe nomi sadol are nei louloku nomi khodo are eghu. Ima faghoeghose balu mhaghu nei rharhana eghu, naugna u Gaghamu Ghasa-Polho igne mala ghatho tahu ghau iara, nomi Lord na.
12“Ka bongi igne iara ginau na tei ka vido te gnafa Ijep igre mala falelehe goro mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka mae Ijep gre, nei nodi sua dongki, hose, kamel, buluka, sipu nei nanigot teu mare teke kulu karha are eghu. Iara ngala Lord na, iara ginau na paradi fara nodi mumuju god te pogho sorudi maedi Ijep are. 13U dadara te ghiha ghotilo ka nomi sugare igne falalase ghau iara aheva te au teu ghotilo na. Kate filoni iara u dadara igne na, iara na ghasa polho ghami ghotilo. Eghuteuna ghotilo ginau na theome nanga nomi kau glehe nate eni iara ranghidi naiknodi Ijep gre.
14“Ghotilo mala ghathoni fabrahu narane tuthuana igne leuleghu finogha. Ghotilo mala gleale'a balu gaghamu biꞌo eigna unha teke eni iara ranghi ghami ghotilo na. Eghuteuna iheire nate karha mei ke leghumi ghotilo ginau re mala jaola eni gaghamu biꞌo igne.”
Gaghamu biꞌo eigna Bret te Theo Isi gna na
15Lord neke cheke eghu, “Naba fitu narane te mala ima ghotilo u bret te theo isi gna na ia. Ka narane ulu lahu na, ghotilo mala koko isi te au ka sugami re. Eghuteuna jame kaisei naikno ka ghotilo ima bret te au isi tagna na funu ka narane ulu lahu na te ghilei thoke ka fafitu narane na, ghotilo lisei fakosini naikno tuana ke kosigna vikegna Israel. 16Ka narane ulu lahu na nei ka fa fitu narane na teuna, ghotilo mala khapru mala tarai. Ghotilo mala thosei eni kaisei gloku ka phei narane igre. Nu gloku te snakreni iara te mala eni ghotilo ka phei narane igre na te mala kaikaliti ghemi gano na kolho.
17“Ghotilo mala ei Gaghamu biꞌo eigna u Bret te Theo Isi gna na. Igne kaisei nomi narane biꞌo ghotilo te mala ghathoni ghotilo leuleghu finogha na. Naugna ka narane ulu lahu ka fafitu narane na, iara neke atha fajifla ghami ghotilo Ijep. 18Gaghamu eigna Bret te Theo Isi gna igne fufunu fei grafi ka nabotho fati gna nhigra ulu lahu na ghilei tei gnafa ka grafi gna narane varadaki kaisei. 19-20Ka fitu narane igre na theome magnahagheni te filoni kaisei isi ka sugami ghotilo re, ba ka sugadi iheire te posa mei te au balumi ghotilo are. Jame kaisei naikno ka ghotilo te ima u bret te au isi tagna na, ghotilo fa au kosini naikno tuana ka vikegna Israel.”
Mae Moses ne cheke ranghidi naiknore
21Aonu mae Moses ne cheke eghu ranghidi hatimare mae phaꞌu maedi Israel re, “Ghotilo tei vavahi kaisei sipu ba kaisei nanigot maladi tharaknami are eghuteuna falelehe mala ima tharaknami are ka Gaghamu Ghasa-Polho na. 22Totofa soru dadara gna na ka dis biꞌo eghuteuna atha kaisei grege ikoi ka gaju hisop mala nhaꞌa lao ka dadara te au ka dis na. Eghuteuna ghiha katha vido dadara ka phei phile grengatha re nei jaola ke kligna grengatha na eghu. Ghotilo mala au kolho lamna suga, thosei jifla kosi ghilei rane. 23Ka bongi tuana Lord ginau na tei ka vido te gnafa ka kantri Ijep gne mala falelehe mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka naiknodi Ijep. Kate filodi Mana u dadara te au ka geridi nomi grengatha ghotilo re, Mana ginau na ghasa polho ghami ghotilo. Eghuteuna Mana na theome snakreni engel te mala falehe naikno na te ruma te mala falelehe thumi ghotilo re.
24-25“Kate jifla te tei ghotilo ka kantri teke nhaꞌa chekenihi Lord ka ghotilo ia, ghotilo nei goro thumi are teuna, ghotilo mala eni koba u Gaghamu Ghasa-Polho igne leu leghu finogha na. 26Thumi ghotilo re ginau na ghusna eghu ka ghotilo, ‘Unha eghu gaoghathogna na si u gaghamu ignea?’ 27Ghotilo ginau na cheke eghu ranghidi, ‘Ghehati eni Gaghamu Ghasa-Polho igne leu leghu finogha mala fa fnaknoni Lord, naugna ghehati ke ghatho fapuloni narane teke falehedi Mana goro mae sua nalhaꞌudi Ijep teke kulu karha re. Nu Mana neke ghasa polhodi sugada tahati mae Israel gre me theome falelehe goro mae sua nalhaꞌu teke kulu karha re neku tifa na.’ ” Kate nomhini naikno di Israel gre u thoutonu igne, mare ne kafe pogho soru pari ne tarai ka Lord. 28Eghume, ke leghugna igne naiknore kegra haghe ne tei eni unha teke chekeni Lord ka mae Moses ghe mae Eron na.
Lord ne kafe falelehe goro mae sua teke kulu karha re
29Fari hotei bongiro Lord ne falelehe ne gnafa thudi nalhaꞌu hatimare mae Ijep teke kulu karha re. Funu ka thugna nalhaꞌu mae king na ghilei tei posa ka thudi mae te au ka suga sosolo re. Mana ne jaola ne falelehe sua nalhaꞌudi u buluka ba unha te oho naiknodi Ijep re. 30Ka bongi tuana na, mae king na baludi nogna mae funei re nei naikno te gnafa teu Ijep na ne kafe dofra. Naikno ne kafe tanhi fabiꞌo, naugna ka suga te gnafa igre kaisei mae sua nalhaꞌu na leheu jare.
31Ka bongi tuana la mae king ne kilodi mae Moses ghe mae Eron ne cheke eghu ka phiamare, “Phiamae, te cheke ghami iara na ghopa atha naiknodi Israel are mala jifla agne Ijep gognaro la! Lisei faleghu au nogu naikno iara re! Jateula teke toreni themi ka iara ia eghu tei tarai ka Lord! 32Atha nomi sipu, nanigot, nei buluka teu are mala jifla Ijep. Nu toreni Lord ghotilo eghu mala fablahi ghau iara Mana.”
Naiknodi Israel re ne atha baludi nodi gol, silva nei pohe teu naiknodi Ijep re
33Naiknodi Ijep re ne thono huhurudi fara naiknodi Israel re mala faghose jifla Ijep. Mare ne cheke eghu, “Jame te theome faghose jifla ghotilo na, ghehati gne ginau na lehe!” 34Aonu mae Israel re ne puipuki keha flaoa ne lilisei ka dis. Nu mare ne theome ngigno balu isi te mala biꞌo gna u bret na. Mare pipiha tafru dis na ka pohe ne pala fafra ne tei. 35Mae Israel re ne leghuni unha teke chekeni mae Moses na ne tore keha gol, silva nei pohe eghu ka naiknodi Ijep re. 36Lord ne tusu lao nafnakno biꞌo ka mae Israel gre ka tathadi mae Ijep gre, aonu mae Ijep gre ne tusu ranghidi mae Israel gre unha teke magnahaghei atha mare na. Eghuteuna ka puhi igne, mae Israel gre ne atha keha famane glepodi Ijep.
Mae Israel re ne jifla Ijep
37Hatimare mae Israel gre ne jifla funudi ka namono biꞌo Ramese ne tei thoke ka namono Sukot. Jame naba namno gobi thogha mae nalhaꞌu te nolo ka ghahe na, theome kahadi gaꞌase nei goro sua teure. 38Kmana naikno la ngau ka keha vike te theome naiknodi Israel re ne jaola ne tei baludi. Eghuteuna mare ne jaola ne atha baludi kmana buluka, sipu nei nanigot. 39Mare theo kaisei vido te snagla te mala kaikaliti ghedi na, naugna mae Ijep gre ne ghosei ne kuru fajifladi. Nu mare puipukhi flaoa te theo isi gna na ngala te kuki te eꞌei bret na.
40-41Funu ka narane teke mei au nogna naikno Lord igre Ijep te ghilei mei posa ka narane teke jifla mare Ijep igne na ne thofno thokeni fati gobi tolufulu finogha. 42Ka bongi te jifla mare Ijep igne, Lord ne reireghi fakelidi ne jifla Ijep. Eghume leuleghu finogha na mae Israel gre ghathoni fabrahu bongi igne mala tarai ka Lord.
U vetula eigna Gaghamu Ghasa-Polho
43Eghuteuna Lord ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, “Igne u vetula eigna u Gaghamu Ghasa-Polho na.
“U Gaghamu Ghasa-Polho igne malami ghotilo kolho theome maladi keha naikno delei. 44-45Naikno teke foli ghotilo mala nomi naikno gloku teu are, te tohi fagaglana hi mare na, mare tangomana te ima na. Nu jame ihei te mei au balumi ghotilo katha vido kmoꞌei kolho, ba ihei te mei loku nogna sileni teu kolho na theome naba te ima na.
46“Naiknore mala ima lamna suga ka suga teke tarabana ghotilo na. Thosei snakreni kaisei naikno mala atha gano tei ima kosi. Eghuteuna ghotilo mala jaola mala thosei lolhopa kaisei nhubra ka sipu te falelehe ghotilo re. 47Vike te gnafa Israel igre mala kafe au ka gaghamu igne.
48“Jame kaisei mae ka keha vikei mei au balumi ghotilo, eghuteuna magnahaghei ima mala fafnaknoni Lord teu mana na, ghotilo kulu tohi fagaglanani ghu mana baludi mae biꞌo nei mae sua eghu te au ka tharakna gna mana na. Ke leghugna igne ame tangomana nga mana nei tharakna thongana na eghu te ima ka Gaghamu Ghasa-Polho igne na. Eghuteuna mana ginau na au jateula kaisei mae teke karha mei ka vikegna Israel eghu. 49U vetula igne kafe malami ghotilo mae Israel ra, nei maladi keha vike te mei au balumi ghotilo are eghu.”
50Aonu naiknore ne leghuni unha te chekedi mae Moses ghe mae Eron re. 51Ka narane igne Lord neke batudi mae Israel gre ka tothoghei leghui vike na ne jifla Ijep.

Currently Selected:

Eksodas 12: mrn

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in