YouVersion Logo
Search Icon

YIDNAK YIDNAK WENE 7

7
Sepanus-nen yidnak wene
7:1-53
1Tepan ombo nagawan yu na-nen yosolar-e: ”Wene iri-ge ndemeret yiga, lak?” luk kin wanij-o. 2Kin wanosoloma-ge, Sepanus-nen onggo yosolar-e: ”Nowe nowosi min neidtak min wa-e. Wene yu koler-o. Abinal worak Mbal Pem Nagawan-nen nit nenlawingga Abaram-e o Aran woragit lak ma, o Mesopotamia worala-nen imbiri bem nam yaga mirik obosolat-nen 3yak tosolar-e: ’Kat kuwi yu keya buruk, kat kowe kowosi yu keya unpurug-e, an mirik kibimin sa irit mbiri-o’ luk yak tij-o. 4Yak tosoloma-ge, at na-ge Kasndim nap unuwi keya buruk, o Aran mberarik woragaij-o. Nde, at eid na wat yosola karug-e, Mbal Pem Nagawan-nen kit yawo worali sa yu me ibil lobok yij-o. 5Nde, Mbal Pem Nagawan-nen-e o yu me-ge at winde rak pigit lak, nggweyak mariger-o luk tet winde rak pigit lak yij-o. Alat nde, at ambara na awo ndakit lag-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen urul paga yak tosolar-e: ’O yu-ge kat min kat-nen ndakun lolo min konnggweyag-et makluk wok kindimin-o’ luk yak tij-o. 6Iri lug-e, Mbal Pem Nagawan-nen wene yu yak tosolar-e: ’Kat ndakun lolo iri-ge nin nap enma woragolar-e, ap ngguru irit wolma-o. Woragola-ge, o iri nap-nen-e it ndegel unpugwi nap tak onpogolat, lel mberel onpogolar-e molengen lasolat mbosolat empat ratus (400) irit wolma-o’ luk yak tij-o. 7Nde, Mbal Pem Nagawan-nen yosolar-e: ’Alat nde, it ndegel onpogolat wolma nap enpem-e an-nen wene mbarimin-o. Iri lug-e, ir-e iri me-nen lobok yuwarig-e, o yu me-nen an nerembel wanogolat wolma-o’ luk yij-o. 8Iri lug-e, urul posolar-e, iniye ambasap waburak wene wok tij-o. Iri ala-ge, Abaram na-nen Isak ndaguruk tuju nene luk, delapan pem-e iye ambasap wabij-o. Nde, Isak-nen-e Yakup ndagaij-o. Nde, Yakup-nen-e nit nenlawingga duabelas na ndet inpij-o.
9Nde, nit nenlawingga ereba-nen-e Yusup ebem enlengen ale pogolar-e, at onggo yatlug-e, Mesira wi wirik piga-t nde, Mbal Pem Nagawan-e at imin woralar-e, 10at andi bandi kasoma, imiri yaga wok tij-o. Yusup na-ge Mesira nagawan Piraun eram wok yosola-ge, Mbal Pem Nagawan-nen-e we wok ondoso elem min indi nggat nggat elem min wok tidnak ala-ge, Piraun-nen-e Mesira uwi oboksa min at woraso sa oboksa min Yusup inggem pij-o. 11Iri lug-e, Mesira wi pidsa min Kanan wi pidsa min mburu nere kwarat nggosola-ge, nere-nen pabok pogolar-e, nit nenlawingga-nen norak mende-ge mondok lak yamu-o. 12Alat nde, o Mesira iri-ge nggandum wabuk worasu-o yogola kulurug-e, mburugwi tel korogolar-e, Yakup na-nen nit nenlawingga na iri me iri me wirik inpij-o. 13Nde, mberen pem tak pogolat mbirigarik pem-e, Yusup-nen-e at na nam yaga owerak enaru rak posola-ge, Piraun-nen-e Yusup lobok yidnak na elem aru yij-o. 14Iri lug-e, Yusup-nen yonggo onposolar-e, at eid Yakup na min at owe owot pidsa min-e ap tuju pulu lima (75) irit at eram lobok yuwakluk yonggo inpij-o. 15Alama-ge, Yakub na-ge Mesira wi mbij-o. Mburug-e, at min nit nenlawingga min-e wat yogola-ge, 16ontogwag-e o Sikem wi waruk mbirigarig-e, Abaram-nen Sikem nap Emot ilirak enpem kerep tol pem onggo pidnak sa iri me-t yapma inpiga-o.
17Alat nde, Mbal Pem Nagawan-nen Abaram urul paga yak tidnak ndak yurak tarem na panggo yosola-ge, Mesira wi woragolar-e, misik ndaga nambek, misik ndaga nambek, nit nap irit kwarat yogola-ge, 18Mesira wi tenagurak nagawan misik, Yusup aru buk nap irit men yij-o. 19Nagawan iri-nen nit nenlem nap onmbol pem lasolat-nen nit nenlawingga lel mberel onposolar-e, it-nen ndagaidnak li marik lak makluk, ’Mbo enper-o’ luk yak ondosolat woragaij-o. 20Ereya tarem-e Musa ndagaij-o. Ndagosola-ge, Mbal Pem Nagawan-nen la iri na yik kasolar-e, kigirik irit yik kagaij-o. Alama-ge, at eid ama parugu woralar-e, waneya kenan worarug-e, 21mbo bogola-ge, Piraun ara na-nen-e wanuruk, at ambara nggal tak puruk, nggwel posolat woragaij-o. 22Worala-ge, Mesira nap-nen kwarugwi mende pidsa Musa mul togola-ge, at-nen kwaroso min at-nen yoso wene min iri-ge amawi worak irit woragaij-o.
23Nde, ar-e molengen lasolat mbosolat empat pulu (40) worarug-e, ’An nowe nowosi Isarael nap iri iniyil mbereyeg-o’ luk peragaij-o. 24Peraruk, ap mbi Mesira nap-nen worosoma karug-e, misik nap na ambigit yosolar-e, Mesira nap na wirij-o. 25At indi-nen perasolar-e: ’An nowe nowosi inmiri yigi yu-ge Mbal Pem Nagawan-nen-e an nebem ala wisirik unpuwa-o luk yebet kujwa-o’ luk peragaij-et nde, it-nen-e iri yebet kagit lag-o. 26Nene luk kub-e, at-nen yik kagaidnggal-e, Isarael nap nak mberen yig pukmu eneyaruk, it iri lambuk tak enpeyekluk-nen yak ondosolar-e: ’Nenggamirag-o. Kit nak kit nak yu-ge noluk-nen wat kerak mbili-o?’ luk yak indij-o. 27Yak ondosoloma-ge, at anggam na meya rak pid nap na-nen Musa pelek tak puruk-nen yak tosolar-e: ’Kar-e nit nennggendumu nagawan woralat, nit nenpem wene mbaroso nap yonokluk ta-nen mendak kibij-o? 28Kar-e tono Mesira nap wirigen na nggal-et an nereyekluk-nen yusu, lak?’ luk yak tij-o. 29Iri yak tosoloma-ge, Musa-ge kwiye-nen mberarik o Mirian woralar-e, ap sal nggal iri me worasolar-e, at ilirak mberen ndagaij-o.
30Molengen ebis-et empat pulu (40) worarug-e, at na-ge Sinai ndobo eralu ap lak ma woralar-e, yik kagaidnggal-e, e sugwe ndumu-nen kan amare lasola-ge, iri na arem-e aid nap mbi worasola yik kagaidj-o. 31Musa na-nen yik kasolug-e, kwiye karuk yarik, ’Panggosa-nen kayeg-o’ luk kil mborosoma-ge, Nagawan Indo ene nak-nen at yak tosolar-e: 32’An-e kat kelawingga Enmbal Pem Nagawan-nen yusu-o. Abaram min Isak min Yakub Enmbal Pem Nagawan-nen yusu-o’ luk yosoloma-ge, Musa na kwiye-nen kot kot lug-e, erengen-nen yik kudtak na kwiye-nen larok yij-o. 33Alama-ge, Nagawan Indo-nen yak tosolar-e: ’Kat mendak worasu sa yu-ge marak nggweyak me, kat kijok sum-e yonggora keya bi-o’ 34yurug-e, ’An-e an nilirag-e Mesira-nen anggun panggun tak onpogola eneyasolat, yane worogola enne kulurug-e, it inmiri yekluk-nen mbuwagi-o. Iri bem-e, lobok yi-o. Mesira wi wirik kibimin-o’ luk yij-o.
35It onmbol-e Musa na wok turuk-nen yak togolar-e: ’Kar-e nit nennggendumu nagawan woralat nit nenpem wene mbaroso nap yonokluk ta-nen mendak kibij-o?’ luk yak tiga nap iri na-t e sugwe ndumu-nen nam agaid aid nap ebem-nen Mbal Pem Nagawan-nen wirik posolar-e, it ennggendumu nagawan woralat it inmiri yoso nap yuwakluk irit wirik pij-o. 36At iri-net it lit eneyaruk mborosolar-e, Mesira-nen na irit, Yi Erengen Mimi arem-nen na irit, karu me-nen na irit, molengen lasolat mbosolat empat pulu (40) worasolar-e, kwiye worak mende min kagwi buk mende min kwarosolat woragaij-o. 37Nde, Musa-net Isarael nap yak ondosolar-e: ’Mbal Pem Nagawan-nen an mendak nibid iri nggal-et kit konowe konowosi ennggendumu-nen na Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap mbi kenmanggim mendak puwa-o’ luk yak indij-o. 38Nde, Musa iri na-t Isarael nap ndok worak ennggendumu karu me worala-ge, Sinai ndobo bem iri na me-nen aid nap-nen yak tidnak wene iri-ge ar-e ngarak koro me, nit nen-lawingga yak indij-o. Nde, nit yak nunduwaklug-e, unluk wolmomtak wenege Musa irit wok tij-o.
39Alat nde, nit nenlawingga-nen-e at-nen yidnak yidnak kwarigit lag-et at iri keya buruk it inndi-nen-e nden karuk o Mesira mbururak peragolat-nen 40Arun na yak togolar-e: ’Mesira-nen lit neneyaruk lobok yid nap Musa iri-ge ngge nde kwat yij-o? Nir-e nenaru buk me, lit neneyaruk mbururak pem-e nit nenmanggim kugiwak al kuni-o’ luk yak tiga-o. 41Yak turug-e, it ininggi-nen sapi wam kona keya buruk, kugiwak al konidnak mende iri na bem kijik kijak worogolat woraiga-o. 42Alat nde, Mbal Pem Nagawan-nen it yak ondosolar-e: ’Mbal pem woraso mende ereba nak erembel wanogolat wolmer-o’ luk ombol wok indij-o. Iri yid iri-ge, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap-nen engga mbaridnak arem-nen yosolar-e:
’Isarael nap wa-e. Karu me-nen molengen lasolat mbosolat empat pulu (40) woragolar-e, kir-e wam wosa an namanggim pogolat woraigeb-a?
43Lag-o. Kit-nen-e kugi Molok uwi, wam aboro nak-nen wiridnak o waruk mborogolat, kugi Erepan-nen idnak wonaru waruk mborogolat, kit kininggi-nen konidnak kugiwak erembel wanogolat woraigepndik me, an-e o Mbabil amberam nggwe mbo kinpil mbirimin-o’ luk Mbal Pem Nagawan-nen yij-o.
44’Kat kerengen-nen kasu yu ndak ndag-et wiri-o’ luk Musa mirik pid iri na nggal-et wiridnak wi, wam aboro-nen wiridnak kinggiridnak wi iri-ge nit nenlawingga karu me woragola-ge, o iri-ge inmin woragaij-o. 45Nde, o iri na-ge it ineidtak-nen nit nenlawingga ininggem pikma-ge, Yosuwa-nen lit unpuruk o yu me ngguwagolar-e, o iri na-ge waruk lobok yiga-o. Nde iri-ge, it onggweyak winde yuwakluk Mbal Pem Nagawan-nen nit nenlawingga enmanggim enlem nin nap ereba langgara wirik inpid kuri-nen Ndaud woragaid kuri-ge o iri na woragaij-er-o. 46Mbal Pem Nagawan-nen Ndaud na indingen tak posola-ge, ’Yakup Ambal Pem Nagawan amanggim o wereyeg-o’ luk at-nen Mbal Pem Nagawan emengen mbarosolat woragaij-o. 47Alat nde, Salomo-nen perak nde at amanggim o wirij-o.
48Iri alat nde, Mondok Kek tak Woraso Mbal Pem Nagawan iri-ge ap ininggi-nen wiridnak wi iri me woraso bug-o. Are, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap-nen yosolar-e:
49’Nagawan Indo-nen yosolar-e: ”Mbal iri-ge an koreyak woraso sa-nen yusu-o. Nde, nggweyak ma-ge an nijok poso ondoro-nen yusu-o. An namanggim-e no uwi nggal wurugub-o? Nde, an nindisep kwarurak sa na ngge me-o?
50Yi mende ndi mende pidsa yeba-ge an ninggi-nen nak ndak wirigi-ge lag-a?” luk yij-o.’
51Kit kinndi tulubuk nap wa-e. Kinndi ambasap wabigit lak, keneyanggo al wabugwi buk nap kir-e noluk-nen Konak Indi ene-ge pempa kuligit lak nak yili-o? Kit kenlawingga-nen kwarogolat woraiga na nggal-et kit na iri nggal-et kwatli-o. 52Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap, kit kenlawingga-nen lel mberel inpigit lak nab-e ta rak nag-o? Konak Nab-et lobok yuwa-o luk urul pogolat woraiga nab-e kit kenlawingga-nen indiga-o. Nde, yawo kit-nen na Konak Nap iri iminep wisirik puruk wirigep nar-o. 53Aid nap-nen waruk lobok yidnak imiri mbarak pidnak wene na wanigeb-et nde, iri na-nen yidnak yidnag-e kwarigit lak yili-o” luk Sepanus-nen irit yij-o.
Sepanus na kerep pem wiridnak wene
7:54–8:1a
54Wene iri na yosola, it wene mbarugwi nap-nen kuluruk yigarig-e, insilepma kwarat luk, eneyak nggirit matluk mbiriga-o. 55Alat nde, Sepanus na-ge Konak Indi-nen arem kobong tak woralat-nen-e erengen aid arem lik kagaidnggal-e, Mbal Pem Nagawan abinal karug-e, Yesus na-ge Mbal Pem Nagawan inggi kigit nggwe mendak worala karuk, 56at-nen yosolar-e: ”Yu nde ker-o. An-e aid arem tu kuwarak worala, nde, Ap Ambara-ge Mbal Pem Nagawan inggi kigit nggwe mendak worala kasu-o” luk yij-o. 57Yosoloma-ge, it enne ngasilek luk, eneyanggoru ngguluruk, it oboksa misik tarem-et at ebem mbud yogolar-e, 58at na-ge o silmu-nen leget ambaram nggwe lit kuruk mbirigarik, kerep pem wiriga-o. Nde, at obok mbariga nab-e unsum-e sugwe misik unu-ge Saulus na eram ndok wosa piga-o. 59Nde, it na-nen kerep pem Sepanus worogola ereya na-net at-nen tepan yosolar-e: ”Nagawan Indo Yesus wa-e. An nindi-ge kat wani-o” luk yij-o. 60Yurug-e, ar-e endaru yunggusa kore yosolat-nen at ene ngguloksa-t yosolar-e: ”Nagawan Indo wa-e. It meya yidnag-e it enpem keya burak pug-o” yurug-e, wat yig-o. 8:1a Nde, Saulus-nen perasolar-e: ”Sepanus iri-ge ob-et witli-o” luk peragaij-o.

Currently Selected:

YIDNAK YIDNAK WENE 7: inondx

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in