Marakusi 1
1
Iohane Toperiu mopatimama rárá
(Mat. 3:1-6,11-12; Luk. 3:3-6,15-17; Ioh. 1:19-28)
1Deꞌe miꞌi Ngkóráꞌ Marasa mokana i katueꞌna Iesu Kerisitu Ánáꞌna Pueꞌ Ala. 2Daritakáná mantepuꞌu hangko i kahaweꞌna Iohane Toperiu. Kaꞌina haweꞌna Iohane iti, napahaweꞌ miꞌi nabiꞌ Iesaia hangkoia. I lalu surana Iesaia, Pueꞌ Ala mohángáꞌá node:
“Deꞌe miꞌi huoꞌáNgkuꞌ
to ina Kuhuoꞌ moioru hangko i Hio.
Ia to ina mopatimama ráráMu.” (Maleaki 3:1)
3“Ia miꞌi to molaluita napasimbuku i pádá loriꞌ, nauliꞌ:
‘Ina haweꞌ miꞌi Pueꞌ!
Nipatimama lalumi
nodo tauna to mopakanoroꞌ rárá to ina napoliui datu.’ ” (Iesaia 40:3)
4To naukiꞌ nabiꞌ Iesaia iti, tebukeki miꞌi i kahaweꞌna Iohane Toperiu i pádá loriꞌ. Ia mopahaweꞌ ngkóráꞌna Pueꞌ i tauna to handaꞌ, nauliꞌ, “Menosoꞌmokou hai mampoperiumokou, bona dósámi ina naꞌámpungi Pueꞌ Ala.” 5Handaꞌ tauna to lao i pádá loriꞌ láwiꞌ mampoinaoheꞌ mohádi laluitana Iohane. Araheꞌ to hangko i humalele tampoꞌ Iudá, tepasuaꞌ kótá Ierusale. Laoheꞌ mopangákuꞌ dósáraꞌ, haneꞌi nariuheꞌ Iohane i uwai Iarade.
6Waruꞌna Iohane rabábehi hangko i wulu untá, pámpouna hangko i koliꞌ.#1:6 Waruꞌna Iohane iti nodo waruꞌna nabiꞌ Eliá. (Básá 2 Datu-datu 1:8.) Nabiꞌ Eliá marue miꞌi teoreꞌ lao i surugáꞌ, agáiáná toIahudiꞌ mohárungá ia ina mesuleꞌ mai i duniáꞌ bona mopatimama laluraꞌ tauna i kaꞌina haweꞌna Datu Topehómpóꞌ. (Básá Maleaki 3:1; 4:5-6; Matiu 17:11-13; Marakusi 9:12-13.) Pandeꞌna katupeeꞌ hai tináháꞌ. 7Napahaweꞌ Iohane, “Ina haweꞌ hadua tauna to melumbuꞌ kuasaꞌNa hangko i kódóꞌ. Mogalo riꞌi mewaliꞌaꞌ hawiꞌNa to mokekehi petakaꞌ sandaleNa, tiꞌaraꞌaꞌ hintotoꞌ.#1:7 mokekehi petakaꞌ sandale: Iti bágóꞌna hawiꞌ to i wóiꞌ ntepuꞌu. 8Kódóꞌ moriukou hai uwai, agáiáná Ia ina moriukou hai Inao to Magasaꞌ.”#1:8 Ia ina moriukou hai Inao to Magasaꞌ: Básá to teukiꞌ i Kahirámpuá Laluita.
Iesu nariu Iohane hai nakeloꞌ Datu Tokadake
(Mat. 3:13-17; Luk. 3:21-22; Ioh. 1:32-34)
9I tempó iti, Iesu mopálehi wánuá Nasare#1:9 wánuá Nasare: Iesu rapakahile i Nasare, agáiáná melimbá lao i kótá Kapenau. i tampoꞌ Galilea, lao mampoperiu i Iohane i uwai Iarade. 10Pesorena Iesu hangko i uwai, Ia moita langiꞌ tebungkáhi hai Inao to Magasaꞌ mendáulu i Hia nodo tádáhi manggebodoꞌ. 11Roo onoꞌ, rahádi miꞌi wambaꞌna Pueꞌ Ala hangko i langiꞌ to manguliꞌ, “Io miꞌi ÁnáꞌKuꞌ to Kupokaꞌahiꞌ hai Kupokagóeꞌ.”#1:11 Tempóna Iesu rariu, tálu to ara, ia miꞌi Umaꞌ, Ánáꞌ hai Inao to Magasaꞌ. Apa to nauliꞌ Pueꞌ Ala iti, hibali hai apa to Nauliꞌ mokana i Datu Topehómpóꞌ i Sura Petóiá 2:7; Iesaia 42:1, hai to Napahaweꞌ i pewaliꞌána duniáꞌ (básá Pewaliꞌána 2:2). Mewaliꞌ upu-upu sura i Pototowiá to Sae, ia miꞌi Paturoꞌna Musa, suraraꞌ nabiꞌ hai Sura Petóiá, mampolaluita Pueꞌ Iesu.
12Hangko ionoꞌ, ánti peteteꞌna Inao to Magasaꞌ, Iesu lao i pádá loriꞌ. 13Ia toroꞌ ionoꞌ iba puloꞌna alona kamaruena,#1:13 iba puloꞌna alona kamaruena: Ina rabuhinao toIahudiꞌ tempóna toSáráeliꞌ toroꞌ i pádá loriꞌ iba puloꞌna parena kamaruena (básá Pohuleki 8:2-3). hai ionoꞌ Ia ara i oloꞌraꞌ binataꞌ to maila, hai nakeloꞌ oaꞌ Datu Tokadake.#1:13 Datu Tokadake: I lalu básá Indonesia: Iblis. Básá to teukiꞌ i Kahirámpuá Laluita. Roo onoꞌ, Ia rakádipurá malaꞌeka.
Iesu lao i tampoꞌ Galilea
(Mat. 4:12-17; Luk. 4:14-15)
14Tiꞌara marue hangko ionoꞌ, Datu Herode Antipa mohakaꞌ Iohane Toperiu haneꞌi natarungku.#1:14 Mouláꞌ Iosepu, hadua topoukiꞌ daritakáná toIahudiꞌ hangkoia, Iohane Toperiu ratarungku i Bente Makaeru rekeꞌ-rekeꞌna hampare hantangaꞌ roo pekeloꞌna Iesu. Básá Marakusi 6:14-29; Iohane 3:22-24. I tempó iti, Iesu lao i tampoꞌ Galilea mopahaweꞌ Ngkóráꞌ Marasa to hangko i Pueꞌ Ala, 15Nauliꞌ, “Haweꞌ miꞌi tempó to napakanótó Pueꞌ Ala. Tiꞌara piꞌi marue Pueꞌ Ala ina mopatongawaꞌ popárentáNa i duniáꞌ! Mewaliꞌ menosoꞌmokou hangko i dósámi hai nipoinálái Ngkóráꞌ Marasa.”
Iesu mokióꞌ topeguruNa to rungu-runguna
(Mat. 4:18-22; Luk. 5:1-11)
16Hangkani tempó, Iesu molumao i wiwi rano Galilea.#1:16 rano Galilea: Rano iti kaladu ntepuꞌu. Kakararuna rompuloꞌ kilómete hai kamaeláꞌna hampuloꞌ hai hakilómete. Rano iti karaoꞌ kaiwóiꞌna hangko i tahiꞌ rekeꞌ-rekeꞌna rongatu hai hampuloꞌ mete. Ia moita Simoꞌ hai ádina to rahangaꞌ Andaria tangaꞌraꞌ modálá, láwiꞌ iti bágóꞌraꞌ. 17Nahángáꞌáheꞌ Iesu, “Maimokou hai meuláꞌmokou i Kódóꞌ! Kómu deꞌe, tiꞌara piꞌi bouꞌ to nipeliꞌ, agáiáná tauna riꞌi to ina nipeliꞌ {bona mewaliꞌheꞌ woꞌo topeuláꞌKuꞌ}.” 18Rapálehi mpuꞌu miꞌi bágóꞌraꞌ, hai mantepuꞌu i alo iti, meuláꞌmoheꞌ i Iesu.
19Roo onoꞌ, napaliliu miꞌi Iesu polumaoNa, hai moita wopiꞌi rodua topohalalu, iamoheꞌ Iakobu hai Iohane ádina,#1:19 Mouláꞌ Lukasi, Iakobu hai Iohane mobágóꞌheꞌ hai Peturuꞌ hai Andaria. Básá Lukasi 5:10. ánáꞌna Sebedeu, to tangaꞌraꞌ mopakaroꞌangi dáláraꞌ i lalu duanga. 20Nakióꞌheꞌ Iesu bona meuláꞌheꞌ i Hia. Mewaliꞌ, hira mopálehi mpuꞌumoheꞌ umáraꞌ i lalu duanga hingkakani hai topobágóꞌna to ntániꞌna, haneꞌi meuláꞌmoheꞌ woꞌo i Iesu.
Iesu mopakauriꞌ tauna to napesuaꞌi tokadake
(Luk. 4:31-37)
21Hangko ionoꞌ, Iesu hai topeguruNa laoheꞌ i wánuá Kapenau. I alo penómbáꞌáraꞌ toIahudiꞌ, Iesu mesuaꞌ miꞌi i lalu támbi penómbáꞌá#1:21 támbi penómbáꞌá: I upu-upu wánuá hai kótá, ara támbi penómbáꞌá. hai mantepuꞌu mepaturoꞌ. 22Tingkáráꞌmoheꞌ tauna to mohádi paturoꞌNa, láwiꞌ Ia tiꞌara mouláꞌ paturoꞌraꞌ tauna ntániꞌna nodo guru-guru agama,#1:22 guru-guru agama: Básá to teukiꞌ i Kahirámpuá Laluita. agáiáná Ia mepaturoꞌ hangko i kuasaꞌNa haduduáNa.
23I tempó iti, ara hadua tauna to napesuaꞌi tokadake mesuaꞌ woꞌo i támbi penómbáꞌá, hai monganga napasimbuku, nauliꞌ, 24“Ee, Iesu toNasare! Ina Nupoapaꞌangkaiꞌ? Ba maiKoꞌ ina mopakarugiꞌangkaiꞌ? Kuisá kaꞌIona mpuꞌu Huoꞌá to Magasaꞌ to hangko i Pueꞌ Ala.”
25Agáiáná Iesu mokámbáróá, Nauliꞌ, “Maniiꞌkoꞌ! Mesuwuꞌmokoꞌ hangko i tauna iti!” 26Tokadake iti mampoporidiꞌ-ridiꞌ wátána tauna iti haneꞌi monganga napasimbuku hai mesuwuꞌ.
27Tingkáráꞌmoheꞌ upu-upu tauna to moita apa to pewaliꞌ iti, haneꞌi mombekuneꞌheꞌ hadua hai hadua, rauliꞌ, “Apa riꞌi noeneꞌ? Paturoꞌ deꞌe hangko eneꞌ katahádina, hai tauna deꞌe makuasaꞌ ntepuꞌu, mogalo riꞌi tokadake mampeuláꞌi hawaꞌNa!”
28Hangko ionoꞌ, apa to nabábehi Iesu tebámbári i humalele tampoꞌ Galilea.
Iesu mopakauriꞌ handaꞌ tauna
(Mat. 8:14-17; Luk. 4:38-41)
29Pesuleꞌraꞌ hangko i támbi penómbáꞌá iti, Iesu hai topeguruNa liliuheꞌ lao i támbiraꞌ Simoꞌ hai Andaria. Iakobu hai Iohane meuláꞌheꞌ woꞌo. 30Ionoꞌ, pengántiꞌina Simoꞌ towawine maturu-turu láwiꞌ malengiꞌ. Rahángáꞌá Iesu katiꞌárána nalalu. 31Mewaliꞌ Iesu lao i lalu lintuꞌna, Natibaaꞌ taena haneꞌi Napopearó. Kásáliu mauriꞌ, haneꞌi towawine iti mokádipuráheꞌ.
32Támpu miꞌi alo,#1:32 Ane alo penómbáꞌá, toIahudiꞌ tiꞌara peisá molumao karaoꞌ hai tiꞌaraheꞌ woꞌo peisá moánti to matimi. Mewaliꞌ ane támpu miꞌi alo hangko peisáraheꞌ moánti tauna to tiꞌara ralalu lao i Iesu. handaꞌ tauna lao i Iesu moánti upu-upu tauna to tiꞌara ralalu hai to rapesuaꞌi setáꞌ. 33Handaꞌ pueꞌ wánuá lao moromu-romu i tangabaana támbina Simoꞌ. 34Handaꞌ tauna to napakauriꞌ Iesu hangko i hakiꞌraꞌ to handaꞌ pákáꞌna. Handaꞌ woꞌo tauna to napesuaꞌi setáꞌ raꞌánti lao i Hia haneꞌi Napopesuwuꞌ setáꞌ iti. Agáiáná setáꞌ iti, tiꞌaraheꞌ napaliu Iesu molaluita, láwiꞌ moisá ntepuꞌuheꞌ kaheánáNa iti Iesu.
Iesu mepaturoꞌ i wánuá ntániꞌna
(Luk. 4:42-44)
35Kahalona mepulo hungkuꞌ mabaa, mearó miꞌi Iesu haneꞌi pohuꞌ lao mekakae haduduáNa. 36Simoꞌ hai rángánaheꞌ lao motutuhá. I karalámbiꞌNa, rahángáꞌá miꞌi, 37“Guru. Handaꞌ tauna to mampeliꞌKoꞌ. {Mesuleꞌkeꞌ huleꞌ lao i Kapenau.}”
38Agáiáná Nahángáꞌáheꞌ, “Tiꞌara. Hangaa-ngaa laokeꞌ i wánuá-wánuá to hungkuꞌ, bona Kupahaweꞌ woꞌo i hira ngkóráꞌna Pueꞌ Ala, láwiꞌ iti miꞌi tunggáiáNgkuꞌ mai ieneꞌ.” 39Mewaliꞌ laomoheꞌ Iesu mopahaweꞌ ngkóráꞌna Pueꞌ Ala i wánuá-wánuá i tampoꞌ Galilea. Ia mepaturoꞌ i lalu támbi-támbi penómbáꞌá, hai mopakauriꞌheꞌ woꞌo tauna to napesuaꞌi setáꞌ.
Iesu mopakauriꞌ hadua tauna to ketánggáꞌ
(Mat. 8:1-4; Luk. 5:12-16)
40Ara hadua tauna to ketánggáꞌ#1:40 To ketánggáꞌ tiꞌara peisá moromu hai tauna ba mesuaꞌ i lalu támbi penómbáꞌá (básá Áturá Menómbá 5:3; 13:45-46 hai gáláꞌna ka-14; Poimbaꞌ 12:10-13; 2 Tuntukáná Datu 26:21). Mouláꞌ toIahudiꞌ, Pueꞌ Ala peá to peisá mepakauriꞌ, (básá 2 Datu-datu 5:7). to lao molingkudu i bitina Iesu, membiáꞌ tulungi, nauliꞌ, “Kuisá kaNubukuna mopakauriꞌaꞌ. Ane Nupokanai, Nupakauriꞌaꞌ wongkódóꞌá!”
41Onoꞌ miꞌi haneꞌi maꞌahiꞌ laluna Iesu moita tauna iti. Mewaliꞌ Napekamaꞌ#1:41 Napekamaꞌ: Mouláꞌ Paturoꞌna Musa, heáná peá to mampekamaꞌ toketánggáꞌ, ia woꞌo mewaliꞌ kedái (básá Áturá Menómbá 13:45-46). hai Nahángáꞌá, “Kupokana. Mauriꞌmokoꞌ!” 42Kásáliu matántá hakiꞌna tauna iti. 43Roo onoꞌ, Iesu mohuoꞌ bona ia pohuꞌ, hai Nahángáꞌá, 44“Ineeꞌ nupolaluita i heáná peá apa to mewaliꞌ deꞌe. Laomokoꞌ sieruꞌ nupetudeꞌá wátámu i tadulako menómbá, bona naita kamauriꞌmu, hai hangaa-ngaa nuánti popenómbámu mouláꞌ párentá to teukiꞌ i lalu Paturoꞌna Musa, bona tongawaꞌ i upu-upu tauna kamauriꞌmu miꞌi.”#1:44 Mouláꞌ áturáraꞌ toIahudiꞌ, tadulako menómbá hangaa-ngaa mopakanótó tauna ba mauriꞌ miꞌi hangko i hakiꞌna ba tiꞌara. Básá Áturá Menómbá 14:1-32; Pohuleki 24:8. 45Agáiáná, iumbá peá kalaoána tauna iti, napolaluita oaꞌ kanapakauriꞌna Iesu, álána Iesu tiꞌara piꞌi peisá mesuaꞌ i lalu wánuá. Onoꞌ miꞌi haneꞌi Ia toroꞌ perái i rawa wánuá i kamalaheꞌána. Agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ, handaꞌ tauna hangko i wánuá-wánuá to lao mampohidupaꞌá Iesu.
Currently Selected:
Marakusi 1: NTBEP
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Bahasa Behoa Shorter Bible © Indonesian Bible Society, 2015.