Markus 14
14
Ɗum Darwii Warki Yeesu
(Maatiyu 26.1‑5; Luka 22.1,2; Yahaya 11.45‑53)
1Horii balɗe ɗiɗi ɗum waɗa Humto Sakkinki e Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum. Mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e ɗaɓɓita laawol no ɓe nangirta Yeesu e suuɗe ɓe mbaramo.#Wur 12.1‑27. 2Ɓe mbi'i, “Ammaa naa' ni carel Humto, ngam to' yimɓe ummina hawre.”
Ɗum Moytanii Yeesu Nebbam Uroojam e Betani
(Maatiyu 26.6‑13; Yahaya 12.1‑8)
3Yeesu e nder gariiri Betani to wuro Siiman gooduɗo nyawu nyaamoojum laral. E mo nyaama nyamndu, sey goɗɗo debbo wari e jogii jolloyel hayre bongel ngel nebbam uroojam mbelɗam ɗam ɗum waɗiri nardi gooduɗam ceede. Sey o maɓɓitingel, o wayli nebbam ɗam dow hoore Yeesu.#Luk 7.37,38. 4Woɓɓe gonɓe ɗon ɓe monni ɓe mbi'i hakkunde maɓɓe, “Ngam ɗume o wonni nebbam ɗa'am nihi? 5Daa ɗam sooraama, daa ɗum heɓii ceede ɓurɗe ɗe ɗum yoɓata kuwoowo hitaande go'o, ɗum hokkaɗe ɓe ngalanaa.” Ɓe kaɓani debbo on sembee.
6Ammaa Yeesu wi'iɓe, “Aleemo. Ngam ɗume ngannotonmo? Ko o waɗaniyam ɗum boɗɗum. 7Koo ndeye ɓe ngalanaa e ngondi e mooɗon, on mbaaway wallukiɓe fuu carel ngel ngiɗɗon. Ammaa min, carel e wara ngel alaymi'on.#TA 15.11. 8O'o debbo waɗii ko o waawata waɗuki. O waylanii ɓandu am nebbam ngam siryaaki uwukiyam. 9E mi wi'a'on goonga, koo toye to ɗum wa'ajini Habaru Belɗum nder duuniyaaru fuu, ɗum hokkay habaru ko debbo o'o waɗi ngam siftorkimo.”
Yahuuda Jaɓii Hokkitira Yeesu
(Maatiyu 26.14‑16; Luka 22.3‑6)
10Sey go'oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo bi'eteeɗo Yahuuda Iskariyooti yahi to mawɓe ardiiɓe diina ngam hokkitira Yeesu nder juuɗe maɓɓe. 11Ɓe nani belɗum naa' seɗɗa nde ɓe nani non, ɓe ngaɗi alkawal hokkukimo ceede. Ngam non, Yahuuda fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe.
Yeesu Waɗii Humto Sakkinki e Tokkuɓemo 12
(Maatiyu 26.17‑25; Luka 22.7‑14,21‑23; Yahaya 13.21‑30)
12Nyalnde arandeere nde Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum, nyalnde nde ɗum hirsata karooji ngam Humto Sakkinki, tokkuɓe Yeesu ƴamimo, mbi'i, “Toye ngiɗɗaa min njaha min ciryanomaa ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki?”
13Sey o lili tokkuɓemo ɗiɗo, o wi'iɓe, “Nattee gariiri, on kawray e goɗɗo e mo rondii ƴoogirde ndiyam. Tokkeemo 14yaaki wuro ngo o nattata, mbi'on joomu wuro ngon, ‘Moodibbo wi'ii min ƴamumaa: Toye suudu ndu nyaamaymi nyamndu Humto Sakkinki, min e tokkuɓeyam?’ 15O hollay'on suudu mawndu ndu dow mo''inaandu ciryaandu. Ciryanee'en koo ɗume ɗon ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki.”
16Sey tokkuɓemo ɓen nangi laawol natti gariiri ndin ɓe tawi koo ɗume non no Yeesu wi'iɓe. Sey ɓe ciryii koo ɗume ngam Humto Sakkinki.
17Nde futuro waɗi, Yeesu e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ngari wuro ngon. 18E ɓe njooɗii e ɓe nyaama nyamndu, sey Yeesu wi'i, “E mi wi'a'on goonga, go'oto nder mooɗon nyamndayɗo e am hokkitirayyam.”#Jab 41.9.
19Sey ɓe nganni, ɓe puɗɗi wi'ukimo go'oto‑go'oto, “Naa' ɗum min, koo?”
20Yeesu nootii, wi'i, “Ɗum go'oto nder mooɗon, onon sappo e ɗiɗo ɓe cuɓumi, nyamdayɗo e am le'al go'o. 21Ɓii Neɗɗo maayay no ɗum windiraa dow maako, ammaa kokkitirayɗomo wonii! Ɗum ɓuranaymo daa o danyaaka.”
Kirtaari Joomiraawo
(Maatiyu 26.26‑30; Luka 22.14‑20; 1 Korintiyanko'en 11.23‑25)
22E ɓe nder nyaamuki nyamndu, sey Yeesu hocci buroodi yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo, o wi'i, “Njaɓeeɗum. Ɗu'um ɗum ɓandu am.”
23Ɗonmaa o hocci jardugel ndiyam inabojam, o yetti Allah, o hokkiɓeɗam, ɓe fuu ɓe njariɗam. 24Nden o wi'iɓe, “Ɗa'am kanjam woni ƴiiƴam am tabbitinayɗam alkawal Allah ndufeteeɗam ngam yimɓe ɗuɗɓe.#Wur 24.8; Irm 31.31‑34. 25E mi wi'a'on goonga, mi fuɗɗitataa mi yara ndiyam inabooje naa nyalnde nde njaraymi ngoɗɗam kesam nder Laamu Allah.”
26Sey ɓe ngimi gimol mantuki Allah, nden ɓe ndilli Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun.
Yeesu Wi'ii Biiturus Wi'ay Andaamo
(Maatiyu 26.31‑35; Luka 22.31‑34; Yahaya 13.36‑38)
27Yeesu wi'i tokkuɓemo, “On fuu on ndoggay alonyam, ngam nder aayaare Allah wi'ii, ‘Mi waray gaynaako, nden baali ɗin cankitoto.’#Jak 13.7. 28Ammaa gaɗa mi ummake daga mayde, mi artay'on yaaki Galiili.”#Maat 28.16.
29Sey Biiturus wi'imo, “Koo ɓe fuu ɓe aliima, min mi alataama.”
30Yeesu wi'imo, “E mi wi'umaa goonga, hande, nder jemmaare nde'e, ko njakardi hana nde ɗiɗi, a wi'ay a andaayam nde tati.” 31Ammaa Biiturus jaɓaayi, o wi'i, “Koo ɗum wardayyam e maaɗa, mi wi'ataa mi andaama.” Horiiɓe ɓen maa mbi'i non.
Yeesu Waɗii Do'aare to Geesamani
(Maatiyu 26.36‑46; Luka 22.39‑46)
32Sey ɓe njahi wigeere bi'eteende Geesamani#14.32: Waato to ɗum namata ɓikkoy leɗɗe jaytun., Yeesu wi'i tokkuɓemo, “Njooɗee ɗo'o, mi yaha mi waɗa do'aare.” 33Sey o hocci Biiturus, e Yaakubu, e Yahaya. Ɓernde maako boo teddi, o fuɗɗi wannuki naa' seɗɗa. 34O wi'iɓe, “Ɓernde am wannii naa' seɗɗa haa bo mi maayay. Njooɗee ɗo'o on ndeena.”
35Nde o yahi yeeso seɗɗa, sey o yani e leydi e mo hippii, o waɗi do'aare, o wi'i to ɗum gaɗotooɗum ɗum hoccanamo carel torra wonka yeeso maako. 36O wi'i, “Yaa Nyaako am Mo Dow, koo ɗume ɗum gaɗotooɗum to maaɗa. Taa jaɓii, ittanam jardugel torra ka'a. Fuu e non naa' ko ngiɗumi waɗetee, ammaa ko ngiɗɗaa waɗee.”
37Gaɗa ɗon o so''ii to ɓen ɗon tokkuɓemo tato, o tawi e ɓe ɗaanii, sey o wi'i Biiturus, “Biiturus, a ɗaanii? A waawataa jooɗaaki a ɗaanaaki koo carel seɗɗa? 38Njooɗee, to' on ɗaano, ngaɗee do'aare to ɗum foondii'on to' ngaɗon hakke. Ɓernde e yiɗi waɗuki ko haani, ammaa ɓandu tampii.”
39O fuɗɗiti o dilli, o waɗi do'aare, o wi'i ko o wi'unoo. 40O fuɗɗiti o so''oyii to maɓɓe, o tawi e ɓe ɗaanii, ngam e ɓe nana ɗeyngol teddungol. Ɓe ndulli ko ɓe mbi'atamo.
41O fuɗɗiti o so''ii to maɓɓe tataɓum, o wi'iɓe, “Haa jooni on ɗaanii, on ciwtoo? Ɗum heƴii non! Carel warii. Ɗum hokkitirii Ɓii Neɗɗo nder juuɗe gaɗooɓe hakke. 42Ummee ndillen! Raa on ɗon kokkitirayɗoyam e wara.”
Ɗum Nangii Yeesu
(Maatiyu 26.47‑56; Luka 22.47‑53; Yahaya 18.3‑12)
43Yeesu e meta, sey Yahuuda, go'oto nder tokkuɓemo sappo e ɗiɗo yottii. O wardoyi e yimɓe ɗuɗɓe e ɓe njogii kaafaaje e cabbi. Mawɓe ardiiɓe diina, e moodiɓɓe Attawra, e mawɓe yimɓe liloyiɓe. 44Too, nden maa kokkitirayɗo on yaadake wi'iiɓe no hollirtaɓe Yeesu, o wi'i, “Neɗɗo mo kownaymi hownuki higaaku ɗum kanko. Nangeemo, ngaɗon taadiiɓe njogoomo boɗɗum ndillida e maako.”
45Nde Yahuuda yottii to ɓe ngoni, ɗon e ɗon o ɓaddii Yeesu, o wi'imo, “Moodibbo!” nden o hownimo hownuki higaaku. 46Sey yimɓe ɓen nangi Yeesu ɓe njogiimo boɗɗum. 47Ammaa go'oto nder tokkuɓe Yeesu dariiɗo ɗon solti kaafahi muuɗum fe''i maccuɗo Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ittanimo nowru. 48Sey Yeesu wi'iɓe, “On ngardoyi e kaafaaje e cabbi ngam nangoyyam bo gujjo calorɗo? 49Koo ndeye e mi wondi e mooɗon, e mi ekkitina nder Wuro Ceniingo, on nangaayiyam. Ammaa doole ko aayaaje mbi'i heewa.”#Luk 19.47; 21.37.
50Sey tokkuɓemo fuu alimo ndoggi.
51Goɗɗo kayeejo boo e tokkiri Yeesu ton gaɗa, o ɓornaaki goɗɗum, wudere nde ceede tan o waanii. Ɓe nangimo, 52sey o alaniɓe wudere nden, o doggi o ɓornaaki.
Yeesu Yeeso Laamu
(Maatiyu 26.57‑68; Luka 22.54,55,63‑71; Yahaya 18.13,14,19‑24)
53Ɓe njaari Yeesu to Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina. Fuu mawɓe ardiiɓe diina, e mawɓe yimɓe, e moodiɓɓe Attawra kawritii ɗon. 54Biiturus boo tokkirimo gaɗa daga to woɗɗi haa yaaki caka wuro Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina. O jooɗodii e taadiiɓe Wuro Ceniingo, e mo irfoo haade hiite. 55Mawɓe ardiiɓe diina e fuu Kawtal Mawɓe e ɓe ɗaɓɓita ceyda ko ɓe nangirta Yeesu, ngam ɓe keɓa ɓe mbaramo, ammaa ɓe keɓaayi goɗɗum. 56Yimɓe ɗuɗɓe meti haalaaji fewre dow maako, ammaa ko ɓe mbi'i wardaayi go'o.
57Sey woɓɓe ummii ɓe mbi'i haalaaji fewre ɗi'i dow maako, ɓe mbi'i, 58“Min nanii o wi'ii o sankitay ngo'o Wuro Ceniingo ngo yimɓe mahi, nden nder balɗe tati o maha wongo naa' e juuɗe yimɓe.”#Yah 2.19. 59Ammaa fuu e non ko ɓe mbi'i wardaayi go'o.
60Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ummii darii yeeso maɓɓe ƴami Yeesu, o wi'i, “A walaa ko mbi'ataa? Ko ɓe mbi'i dow maaɗa ɗum goonga?”
61Ammaa Yeesu de''iti nootanaakimo.
Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on fuɗɗiti ƴami Yeesu, wi'i, “Too, an woni Almasiihu, Ɓiɗɗo Joomu Mangu?”
62Yeesu nootii, wi'i, “Ee, ɗum min. On ngi'ay Ɓii Neɗɗo e jooɗii to jungo nyaamo ngo Joomu Bawɗe, e mo waroya nder duule.”#Daan 7.13. 63Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on seeki kolte muuɗum wi'i, “Ɗume ceyda ɗaɓɓiteten kadin? 64On nanii ni haala kalluka ka o meti dow Allah. Ko woni cuɓol mooɗon?”
Sey yimɓe fuu mbi'i e haani o waree.#KLee 24.16.
65Woɓɓe puɗɗi tuttankimo joode, ɓe kaɓɓanimo gite, ɓe piyimo, e ɓe mbi'amo, “Waɗu annabaaku! Moye fiyimaa?” Sey taadiiɓe Wuro Ceniingo koccimo piyimo.
Biiturus Wi'ii Andaa Yeesu
(Maatiyu 26.69‑75; Luka 22.56‑62; Yahaya 18.15‑18,25‑27)
66Biiturus e caka wuro ngon, sey go'oto nder horɓe Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina wari wigeere nden. 67Nde o yi'i Biiturus e irfoo, o sutiimo, o wi'imo, “An maa, a wondi e Yeesu on ɗon ƴiwoyɗo gariiri Najarat.”
68Ammaa Biiturus yeddi wi'i, “Min mi andaa, mi faamaayi ko mbi'ataa.” Biiturus wurtii yahi njayri dammugal yaasi, sey njakardi hani.
69Korɗo on yi'i Biiturus ton, o fuɗɗiti o wi'i dariiɓe ɗon kamɓe maa, “O'o neɗɗo o go'oto maɓɓe!” 70Ammaa Biiturus fuɗɗiti yeddi.
Gaɗa ɗon seɗɗa, dariiɓe haade ɗon mbi'i Biiturus, “Seko walaa an maa a go'oto nder tokkuɓemo, ngam a Galilankeejo.”
71Biiturus fuɗɗi laanuki hoore muuɗum hunii wi'i, “Mi andaa neɗɗo o'o mo mbi'oton.”
72Ɗon e ɗon njakardi hani ɗiɗaɓum. Sey Biiturus siftori ko Yeesu wi'unoomo wi'uki, “Ko njakardi hana nde ɗiɗi, a wi'ay a andaayam nde tati.” Nden Biiturus fuɗɗi bojji.
Currently Selected:
Markus 14: fuv
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2010, Bible League. All rights reserved.